Vladimir Lerš – Vinjete iz grada i sela
Slikar Vladimir Lerš u svojim perspektivama ne prelazi granicu pogleda, podataka, boja, iskustva i viđenja našeg svijeta i života. Sve je tu, sve je prisutno u svakom crtežu i slici nastojeći izraziti autentičnost i čar ili doživljaj trenutka. U tom je Lerš veliki majstor koji ne dozvoljava da se slika predmetne u bilo što drugo od onoga što u stvari tu ona i jeste, isječak zatečenog svijeta i…
View On WordPress
0 notes
Puna / Simbolička Animacija
Budući da je animatorov odnos prema pokretu stvaralački, izričit i konstrukcijski, a ne automatski kakav je u živom filmu, to konačan dojam o pokretu može biti vrlo različit, ovisno o tome u kojem smjeru upućuje svoje istraživanje.
Klasični put animacije bio je u smjeru rekonstrukcije iluzije pokreta pod uvjetima animatorske izrade. Rezultat je bila tzv. puna animacija koja daje gotovo punu iluziju pokreta (premda to ne mora uvijek biti, jer iluzija pokreta ovisi o mnogo čemu). (Usp. o klasičnoj animaciji, Turković, 1985.)
Međutim, istraživanje se može zaputiti u smjeru naznačavanja, naznake kontinuiteta, u smjeru simboličke animacije. Pokret u animiranom filmu može biti dan i diskontinuirano, skokovito, “skraćeno” – u naznaci – i takvu animaciju možemo nazvati simboličkom animacijom. U ovom smjeru se dominantno kretalo modernističko istraživanje u sferi animacije. Razvidjet ćemo ovdje, podrobnije, varijante simboličke animacije, odnosno jednu specifično modernističku varijantu animacije – transformacijsku animaciju.
Možemo se pitati slijedeće: ako je cilj filma da predoči pokretne prizore, pa je to i cilj crtanog (animiranog) filma, kako je moguće otrpjeti diskontinuiranu, tek naznačenu animaciju?
Odgovor nije lak, ali se može osloniti na empirijske činjenice. Iluzija kontinuiteta pokreta – sudeći iz prakse animiranih filmova – nije nužna značajka animiranog filma, pa prema tome niti filma općenito. Nužna značajka filma i nije u pokretu, već u mijeni, promjeni, i to u mijeni smislenog slijeda. Takav se smisleni slijed naziva izlaganjem (diskursom). Za izlagačke pojave je važno da im redoslijed bude značenjski, tj. da se izvorno značenje danog djela može shvatiti u potpunosti tek ukoliko se djelo prati određenim redoslijedom, ili tek kad se rekonstruira izvorni redoslijed. Književnost, glazba, kazalište, strip, sekvencijalna fotografija – i, naravno, film – sve su to izlagačke umjetnosti.
Ako uz tu nužnu značajku dodamo i druge, a te su: slikovnost filma, i činjenica da se poredak tih slika razabire u njihovoj smjeni na istoj površini, onda ćemo i projekciju slajdova držati legitimnim filmom ako se namjeravano značenje serije pokazanih slajdova dobiva tek ukoliko se slajdovi gledaju zadanim redom, u zadanom, preglednom vremenskom ritmu.
0 notes
Frida Šarar: Weltschmerz
slikovnost saša montiljo
.
weltschmerz
.
ne mogu da pišem o tome
ne mogu da pričam o tome
ne mogu da mislim o tome
osećanja izbijaju po koži kao čirevi
lome telo, kasape ga
nemaju trunke milosti
donose informacije iz unutrašnjosti groma
dok hodam ulicom
ili sedim na kauču
vrh oštrog plamena mi se zabije u potiljak
i nervni sistem zasvetli
pretvori se u reku sa bezbroj pritoka
koja nosi…
0 notes
Nikola Devčić Mišo: NEKA CVJETA TISUĆU SINTEZA I NEKA SE NA ŽIVOT I SMRT BORE TEZE I ANTI-TEZE
slikovnost, institut za fiziku
.
NEKA CVJETA TISUĆU SINTEZA I NEKA SE NA ŽIVOT I SMRT BORE TEZE I ANTI-TEZE
.
TEZA: dogma, ANTI-TEZA: mišljenje, SINTEZA: korporacija
TEZA: homo faber, ANTI-TEZA: homo ludens, SINTEZA: homo homini lupus
TEZA: kritika, ANTI-TEZA: sloboda, SINTEZA: praxis
TEZA: malograđanin, ANTI-TEZA: angažirani građanin, SINTEZA: rentijer
TEZA: historijski problem, ANTI-TEZA:…
0 notes
Maria Lamot: Put na more
slikovnost sanja šantak
.
Put na more
.
Putovati u kasno ljeto na more/ uz more.
Ulaziti u krajolik godišnjeg doba,
novi period života.
Prepustiti se svjetlosti iznad/ispod/ u oblacima.
Samilosnim pogledom posredovati u sukobu
svemoguće daljine i nemoguće blizine.
Očekivati vremenski nestabilno sutra.
Pripremiti se za postelju od sjena,
oblačaste jastuke i dug prekrivač kiše.
Ipak, sretan je…
0 notes
Marko Raguž: O LIJEPOM U SJEĆANJIMA
Slikovnost François Truffauto
.
Pisati na ovakav način podrazumijeva – ili je to ono što ja želim – da su, recimo, različiti motivi iz umjetnosti, prije svega književnosti ili moji doživljaji prizora iz prirode, a koji za mene imaju snagu približnu pojmu estetskog, prošli kroz proces preobrazbe u mome sjećanju i svijesti, postajući tako ono što ja u skladu sa svojim senzibilitetom u najvećoj…
0 notes
Božica Jelušić: Prolazim
slikovnost saša montiljo
.
PROLAZIM
.
Prolazim s vjerom u skore mirnije, bolje dane,
U masi tužnih lica, nalik grožđu u preši.
S afiša slova skidam, grimase nasmijane,
Žrvanj briga me tješti, a romor kiše tješi.
.
U kiši slogove nađem, bivam sretna k’o ribar,
Koji će mreže dići po mjesečini jasnoj.
Pa kroz gomilu brodim, tražeći svoj kalibar,
Smiješeći se svom srcu u dobi polukasnoj.
.
A…
0 notes
Jovica Aćin: ZAKON
slikovnost željko jerman
Poznaješ li zakon? Svako na kopnu ili vodi, u pećini ili u vazduhu mora znati zakon. Važi u svakom času. On nas pazi i štiti. On je zbir našeg hiljadugodišnjeg iskustva. On je, naprosto, suština života. Opstajemo samo zahvaljujući zakonu. On se iskazuje jednostavno, nema u njemu previše reči, nema ni premalo. Nije ga teško zapamtiti. Po sebi je razumljiv. Leži nam svakad…
0 notes
Od Mediale do „Majstora i Margarite“
Slikovnost: Miro Glavurtić
.
O romanu „Majstor i Margarita“ Mihaila Bulgakova
.
Borges je negdje napisao da su san i stvarnost dvije strane iste stvari. Poneko se i zapita šta je to stvarnost, u svijetu koji se ponajviše zasniva na fantaziji. Najveća je umjetnost u tim šumama fikcije pronaći skrivene bisere istinske stvarnosti. Ta mjesta imaju prirodu višedimenzionalnosti jednog dijamanta, koji…
0 notes
Slavoj Žižek: Assange je slobodan, a mi?
slikovnost frederico fellini
Godinama sam se borio zajedno sa Džulijanom Asanžom i za njega. Kada sam čuo da je konačno slobodan, moja prva pomisao je bila da se vraća u svet koji izgleda – i jeste – mnogo gori od onog koji je ostavio iza sebe. Pandemije, ratovi i rasprostranjeni ekološki slom primoravaju nas da postavimo veliko pitanje: U kom tačno smislu smo mi, koji udišemo svež vazduh van…
View On WordPress
0 notes
Božica Jelušić: IZLAZAK NA ČISTINU ILI DOBA ODMJERAVANJA
slikovnost tanya brett
.
“Mi se propinjemo, zastajemo i guramo sa stihovima, ali oni uvijek nekako izađu na čistinu. Izabrali su taj težak teren.” (Brodski)
.
Postoji zamjetan broj vrlo ambicioznih ljudi, no među njima jedva je trećina (uz popust) istinski zanimljivih. Frapantno je kako se ljudi uporno guraju u kalup, kako žele nekome sličiti, kako su voljni imitirati, od banalnih detalja…
View On WordPress
0 notes
Tomislav Ribić: PLAVA ČKOMINA
slikovnost martin mehkek
PLAVA ČKOMINATenje mertvih šepesaju črez sen na mehkim cajgerima nočiLomlive kreluti ajngela prevrčeju rieči, krhke, lomliveVu zgusnutoj oktavi jutra srebro curi z kominaDen je plesniva hostija, srebrni tatoo na zemlini posteliLedene čapornice rasteju do neba i skrivleju sliku:Rušiju fabriku prek štrekePlava hosta čkomine zaplela se vu tvoje lasiPolehko plezi i nese led…
View On WordPress
0 notes
Josip Pupačić: Ne može se rastati od mene
slikovnost pablo picasso
Ne može se rastati od mene
Ruke, ni ptice se ne rastaju. Ne rastaju seni vode. Na granici, ni izvan granica. Niu granicama. Svijet je izvan svihgranica, izvan svih okvira; unutarjednog prostora, unutar jedne tišine –u čovjeku (koji je grad), u gradu (koji je zemlja).A zemlja se ne može rastatiod sebe, ni od grada, ni od čovjeka.Zato nemojte pokušati da iseliteovaj grad;…
View On WordPress
0 notes
Ana Nikvul: Nekadašnje utvare
slikovnost saša montiljo
.
“Verujem u zagrljaj dok mi pokazuje pogled na sliku koja ga smiruje. U gotovo pastelne boje vidi ka koji ga smiruje. Verujem u ono što jesam kad jesam. Verujem u vodjenje ljubavi. I još više u ono posle toga. Zagrljaj s tišinom na njegovim grudima. Dugo nepuštanje ni jedne misli koja nije ovaj tren. Verujem u sve blesave priče o poslu kojima prikriva zbunjenost što sam…
View On WordPress
0 notes
Tok kroz talase vremena
slikovnost saša montiljo
.
„Mi stvaramo oblike, kao neka druga priroda, zaustavljamo mladost, zadržavamo pogled koji se u prirodi već nekoliko minuta docnije menja ili gasi, hvatamo i izdvajamo munjevite pokrete koje nikad niko ne bi video i ostavljamo ih, sa svim njihovim tajanstvenim značenjem, očima budućih naraštaja.“ Ovdje Andrić govori o sličnosti prirode i umjetnosti – po tom svom…
View On WordPress
0 notes
Naida Mujkić: Došla su ponova ta jutra
Slikovnost Saša Montiljo
Došla su ponova ta jutra
Došla su ponova ta jutra
Kad se srećemo u dimu paljevine
Stare obuće
Kraj marta je takav
Drva su izložena i sad su na red došle
Gume, flaše od ulja, stari duksevi
.
Ne izgleda mi kao tip
Koji jede čokolade
Iz njegovih zjenica
Raste jelen
I kad se sretnemo
Uplaši se, ali zastane
.
I ja kažem hajmo do
Mog auta imam čokoladu
Za tebe
.
On ćuti
Ali…
View On WordPress
0 notes