#susreti

[piezasdealma]

Jedva čekam da te vidim...

A to ne mogu da ti kažem.

Ne smemo ponovo završiti zajedno.

To što se glupiramo je drugo.

Ti i ja jedno drugom nismo više ništa do povremeni susreti...

Zar nam nije bolje tako?

[zodijak]

Maktub

Male slučajnosti se poklope, tada sudbina postaju

Neke riječi su neizbrisive i neki susreti su neizbježni

Nešto je prije vremena zapisano da se dogodi

Neko ko je bio prava osoba u pogrešno vrijeme,

dodje odakle se najmanje nadaš

da te podsjeti u maktub

[mrasicc]

Susreti sa njom i dugi zagrljaji, rastanci na usputnim stanicama, imaju njeno ime i osećaj radosti kada god budem prolazio.

[jelenajt]

susreti su neminovni, isto kao što su odnosi nužni i ljudi prolazni

[blog-jucelino-luz-blr]

Molitve, sastanci, duhovno iscjeljivanje i seminari Jucelina Luza

Molitve, sastanci, duhovno iscjeljivanje i seminari Jucelina Luza Prijatelji Luz, iz cijelog svijeta! Pratite nas i sudjelujte u seminarima Jucelina Luza Duhovnost, okruženje, tečajevi i susreti. I zapamtite da svakog prvog dana u mjesecu održavamo svjetski vjerski susret – pošaljite svoj zahtjev na e-mail:jucelinoluz44@gmail.comMožda vama ili nekome koga poznajete treba pomoć!Primite…

[radiogornjigrad]

Ivan Lovrenović: VALJA MI U RAMU, NA ŠĆIT

Odlomak iz knjige zapisa Susreti s Ramom, koja je ovih dana izašla u Prozoru. Kâsnō je proljeće godine 1991. Valja mi u Ramu, na Šćit u samostan, šalju poziv ramski fratri, tamo oni 1. i 2. lipnja organiziraju razgovor o sedam franjevačkih stoljeća u Bosni. Čudnovato je to vrijeme bilo. Još je živa Jugoslavija kao Socijalistička Federativna Republika, Bosna je još u njoj, Socijalistička Republika…

[anjaperovic]

moglo bi da se kaze da te cekam tek 7 godina

a cini se da je ipak to traje citav moj zivot

jer kad sam te srela znala sam

da si ti bio moj dotad nedosanjan san

a svakim novim danom postajao si stvaran

onda toliki gubici, poslednji susreti, dodiri i poljupci

koliko sam te samo puta gubila,

pustala te, ludela, testirala dokle mogu da izdrzim

hodala po liticama ludila i skakala da dodirnem plafon pakla

sve samo da ti ne bih opet napravila pometnju u glavi

pustam te da zivis samo jer ti znas put do mene

ima ih hiljadu a kojim god da krenes

ja cu te na kraju njega cekati

mozda nije fer od mene da to mislim ali sam ja sigurna

da ni jedan put ne vodi do tebe

slomio si sve moje kompase

skinuo si svaku zvezdu koja bi me vodila

ja sada klecim krvavih ociju i odranih kolena

cekajuci da ti se silueta pojavi na horizontu

cekam tvoju ruku da me uhvati i odvede

da me pred spavanje pokrijes i sapnes da je 7 godina nista

za ceo zivot koji je pred nama

ali ja nikada necu poverovati u tvoje reci

jer ti si samo jos jedan okrutan lazov

tvoja gorcina ostaje urezana na mom jeziku

koliko god secera da strpam

ne uspevam da ti oprostim

i samo sam ti zahvalna na svakom udarcu

jer posle tebe svaki drugi je mogao samo da me okrzne

i dok su odlazili smejala sam se

jer sta sam ja drugo mogla da uradim

zena cije srce odavno ne kuca

a sve to zbog coveka koji ga nema

[portaltvpljevlja]

Petrovdanski susreti pljevaljskih pjesnika - https://tvpljevlja.me/?p=131944&utm_source=SocialAutoPoster&utm_medium=Social&utm_campaign=Tumblr...

[lookerweekly]

Tokom proteklog vikenda na 66. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, svoj novi roman Noesis, potpisivala je Olivera Jovanović, autorka čiji se prethodni roman Uvek i samo tvoja prenosio iz ruke u ruku. Ogromno interesovanje posetilaca izazvala je i promocija nove knjige jednog od najčitanijih domaćih autora Miodraga Majića. U sredu, 25. oktobra, od 19 sati, na štandu Vulkan izdavaštva Filip Grbić predstaviće svoj najnoviji roman Kanon potištenog uma.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/knjige/susreti-sa-domacim-autorima-porodicni-dani-i-svetski-hitovi-na-sajmu-knjiga/

[zanimljivaekonomija]

Reditelj Boro Drašković otvara 57. BITEF

Poznati pozorišni i filmski reditelj Boro Drašković otvoriće 57. BITEF - saopšteno je danas na konferenciji pred ovaj tradicionalni pozorišni festival koji se održava od 3. do 10. oktobra. Tom prilikom je rečeno da je Boro Drašković 1967. godine bio član inicijativnog odbora osnivanja festivala i član prvog žirija, a predstave je ocenjivao još u četiri navrata. Ovogodišnji BITEF počinje 3. oktobra prologom u Beogradskom dramskom pozorištu gde će biti izvedena predstava „Božanstvena komedija“. Svečano otvaranje je 4. oktobra u Jugoslovenskom dramskom pozorištu kada će pozorište iz Bohuma u Nemačkoj izvesti predstavu „Deca sunca“ Dve večeri domaćin BITEF-a biće Atelje 212, pa će tako 5. oktobra na sceni „Mira Trailović“, Narodno pozorište Grčke izvesti predstavu „Zbogom, Lindita“, a 6. Oktobra glumci Ateljea 212 izvešće predstavu „Kao i sve slobodne devojke“. Takođe tog dana (6.oktobar, 18h) u Bitef teatru biće izvedena predstava „Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom“(Stanica Servis za savremeni ples, Beograd). U UP „Cvijeta Zuzorić“ dva dana igraće se predstava „Sunce i more“ umetnika iz Litvanije. Predviđene su četiri predstave po danu. U Bitef teatru 8. i 9. oktobra gostuju mađarski umetnici sa predstavom „Raspevana mladost“. Glumci iz Švedske 9. oktobra u Pozorištu na Terazijama izvešće predstavu „#Jeanne“, dok se 37. BITEF zatvara 10. oktobra uz predstavu „Wakat“ Plesnog pozorišta Faso koje je ujedinilo umetnike iz Belgije i Burkine Faso. U okviru 57. BITEF-a planiran je i interesantan prateći program – Susreti sa autorima, „Polifonija“, „CirkoBalkana“, „Obaranje ruku“ i dr.

Više informacija na festival.bitef.rs

Foto: M. Karan

[e-kultura]

PREDSTAVLJEN MEĐUNARODNI ŽIRI 57. BITEFA

Ovogodišnji Bitef biće održan od 3. do 10. oktobra u Beogradu, a međunarodni festivalski žiri kojim će predsedavati prof. dr Ana Vujanović odlučivaće o glavnim nagradama festivala. Na drugoj po redu konferenciji za medije u susret ovogodišnjem Bitefu, koja je održana danas na terasi hotela Indigo, tim festivala družio se sa predstavnicima medija i najavio ovogodišnji međunarodni žiri.

Kako je otkrio umetnički direktor Bitefa Nikita Milivojević, predsednica žirija biće prof. dr Ana Vujanović (HZT, Univerzitet umetnosti u Berlinu; SNDO, Akademija za pozorište i ples, Univerzitet umetnosti u Amsterdamu).

Žiri će činiti i Žoris Lakost, dramski pisac i pozorišni reditelj, umetnički direktor „Enciklopedije reči“, Nataša Barbara Gračner, glumica i profesorka glume na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju Univerziteta u Ljubljani, Siniša Ilić, likovni i umetnik performansa, scenograf i kustos i Iris Rafetzider, dramaturškinja festivala Viner Festvohen.

Oni će odlučivati o tome ko će dobiti ovogodišnje nagrade festivala - Gran pri „Mira Trailović“ i Specijalnu nagradu „Jovan Ćirilov“. Takmičarski program čine predstave „Deca sunca“ (Nemačka), „Zbogom, Lindita“ (Grčka), opera-performans „Sunce i more“ (Litvanija), „Raspevana mladost“ (Mađarska), „#Jeanne“ (Švedska), „Wakatt“ (Belgija, Burkina Faso), kao i domaće produkcije „Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom“ i „Kao i sve slobodne djevojke“.

Pored glavnog programa, Milivojević je skrenuo pažnju i na prateći program 57. Bitefa, koji čine Susreti sa autorima, Bitef polifonija i Cirkobalkana. Cilj festivala je da i ove godine ponudi i razvije teorijski diskurs koji će pratiti selekciju glavnog programa. Tim povodom prof. dr Ana Vujanović održaće predavanje „Od proleterijata do prekarijata - i nazad!“

EVROPSKI DUH BITEFA Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji istakla je na konferenciji za medije da je ponosna što Delegacija EU u Srbiji šesti put podržava Bitef festival.

„Od početka naše saradnje, cilj nam je da podržimo najnovije pozorišne tendencije, kao i da pomognemo umetnicima i profesionalcima da uspostave nova partnerstva u kulturi. Kroz ovu podršku, želimo da ohrabrimo i osnažimo umetnike i kulturnu zajednicu u Srbiji i da pomognemo da se šira javnost senzibiliše o značaju transformativne i kreativne moći umetnosti“, izjavila je Halačeva. „Kulturna scena Srbije ima toliko toga da ponudi i doprinese našem zajedničkom bogatom i raznolikom evropskom kulturnom prostoru. Zato nas ne čudi što je Srbija jedna od najuspešnijih učesnica našeg programa Kreativna Evropa, glavnog pokretača Evropske unije za podršku kulturi, kako u EU, tako i u Srbiji.“ Kristof Feldhues, direktor Gete Instituta, podsetio je da ova institucija podržava festival od njegovog nastanka i predstavio nemački komad „Deca sunca“ u izvođenju Šaušplihausa iz Bohuma, kojim će 57. Bitef zvanično biti otvoren. Reč je o komadu Maksima Gorkog u režiji Mateje Koležnik.

„Mateja dekonstruiše ovu konstalaciju i stavlja je u rane šezdesete godine, što omogućava pogled na drugo, a opet, ne toliko drugačije društvo, sve predstavljeno na hiperrealističnoj scenografiji Orfea Fogta“, naveo je Kristof Feldhues. On je napomenuo i da je komad bio uvršten u program najuglednijeg pozorišnog festivala savremenih komada u Berlinu, gde je posebno isticana njegova savremenost naglašena tragičnim kontinuitetom individualnog neuspeha suprotstavljenog realnim izazovima vremena.

Marija Levanti, ambasadorka Grčke, govorila je o predstavi „Zbogom, Lindita“ u režiji mladog reditelja Marija Banušija, u produkciji Narodnog pozorišta Grčke. Kako je rekla, reč je o jednoj od predstava koje su izazvale najveće interesovanje ove godine u Atini.

„Ovo delo ispostavilo se kao najpozitivnije iznenađenje u grčkim pozorišnim dešavanjima, jer je mladi 25-godišnji reditelj uspeo da dirne sve one koji su je videli“, kazala je Levanti. „Mario Banuši je došao iz Albanije u Grčku sa šest godina, a uspomene iz rodnog mesta i iskustva iz svoje nove zemlje kreirao je predstavu u čijem središtu je tema suočavanja sa gubitkom i konačnog rastanka od najmilijih. U predstavi nema dijaloga, što je čini dostupnom svima.“

PRODAJA ULAZNICA Onlajn prodaja ulaznica sa popustom od 20% traje sve do 10. septembra u 23:59 časova. Posle tog datuma ulaznice će na sajtu festivala moći da se kupe sa popustom od 10%.  Po redovnim cenama ulaznice će od 11. septembra moći da se kupe i na blagajni Bitefa, gde će moći da se kupi i komplet ulaznica sa popustom od 30%. Blagajna će i ove godine biti otvorena u festivalskom pres centru, na prvom spratu MTS dvorane, na Trgu Nikole Pašića.

[zoranphoto]

Brnabić: Srbija je iskreno zainteresirana za bolje odnose s Hrvatskom

  Premijerka Srbije Ana Brnabić u petak je rekla da je Srbija „iskreno zainteresirana“ za razvijanje i unaprjeđenje odnosa s Hrvatskom s kojom dijeli mnogo toga zajedničkog, „nažalost i lijepog i ružnog“     Premijeri dviju vlada sastali su se u Subotici gdje su sudjelovali na otvaranju Hrvatske kuće, novog sjedišta Hrvata u Vojvodini i Srbiji.     „Srbija smatra da su odnosi s Hrvatskom veoma važni i iskreno, iskreno je zainteresirana za razvijanje sveukupnih odnosa i unaprjeđenja uzajamno korisne suradnje“, rekla je u svom govoru u toj prigodi Brnabić. Dvije zemlje dijele „mnogo toga zajedničkog, nažalost i onog lijepog i onog ružnog“, nastavila je predsjednica vlade Srbije, dodavši kako „nije tajna da nas još uvijek opterećuju teške posljedice zajedničke povijesti“. To je „nerijetko“ dovodilo do zahlađenja odnosa, što se prvo uvijek osjeti među pripadnicima nacionalnih manjina, kazala je. Brnabić je naglasila da su Zagreb i Beograd „intenzivirali dijalog“ te da se samo ove godine održalo šest sastanaka na visokoj i najvišoj razini, što je važno za stvaranje klime za suradnju i rješavanju otvorenih pitanja. Ti susreti „daju pozitivan impuls za formiranje značajno boljih odnosa u budućnosti“, rekla je. Plenković je u svom govoru rekao kako je s Brnabić razgovarao o „pitanju nestalih, pitanju granice, procesuiranja ratnih zločina i ratnih šteta“, svega onoga što „opterećuje naše odnose desetljećima“. Premijer je rekao da odnose dviju država opterećuju „rezidualna pitanja iz vremena agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku“ koja su i dalje živa. Brnabić i Plenković razgovarali su i o pitanjima unaprjeđenja gospodarske suradnje i trgovine, boljem prometnom povezivanju i iskoraka na području stabilnosti jugoistoka Europe, rekao je hrvatski premijer.  Hrvatska s optimizmom gleda na europski put svih država u susjedstvu, pa tako i Srbije, rekao je Plenković. Tportal.hr Foto : Vlada Republike Srbije  Read the full article

[astrolognevenkablazik]

Život ne postaje lakši, mi samo postajemo snažniji i otporniji... Mars u Lavu 2023

Tranzitni Mars prelazi u znak Lava 20. Maja i ostaće tu sve do 10. Jula. Pre dve godine, tačnije od 11. Juna do 29. Jula 2021 je poslednji put kada je tranzitni Mars bio u ovom ovom vatrenom znaku Lava, te tako možemo naravno da očekujemo da će se u tom periodu ponoviti neke situacije ili susreti sa nekim osobama (posebno u periodu kad bude imao aspekte sa Plutonom, Lunarnim Čvorovima,…

[crnaradionica]

Jure Kaštelan

(Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.

https://www.hrlektire.com/wp-content/uploads/2018/09/kastelan.pdf

SUSRETI

Mrtvi žive u nama. Rastu. Rastu. Mladi i raspjevani moji drugovi. Mrtvi žive u nama.

I često u barakama, na radilištu, u zori i usred dana

dolaze jedan po jedan. Prolaze.

I bez pozdrava, bez stiska, utonuli u život, idemo jedni uz druge.

Mrtvi i živi. Jedni uz druge.

*

Lovro, Lovro ... Ko na nasipu zove?

Zarjatko, zoro rumena. Ko pjeva? Ko govori?

— Lovro, druže mladosti moje. Slobodno, bez žandara, sve klikće i raste, sve živi i voli.

Ti koji znaš muk mraka, metak i grob bezimeni, zidove tamnica, kundak, okove i bunu,

gledaj kako se voli slobodno, bez granica, gledaj tu mladost, svoj san nepokoreni.

Gledaj Dalmaciju, ognjenu zjenicu, ti koji znaš sve njene rane.

Druže moj, reci i meni

kako se pjesmom te oči brane.

Sve što dišem, što gledam, svuda vas vidim, mladići, moje krilate zore.

Znam što volite i kad odlaze lađe i kad golubovi

noću

slete

nad potkrovlje.

Znam vaš san, sastanke ilegalne,

ljubav što u jedno srce ne može da stane. Pamtim vaš pogled, radosno do viđenja kad metak u sne, to proljeće, grane.

Ivice, pjesmo u tmini Jasenovca, rastvori dlanove da vjetar ponese te ptice raskriljene.

Gledaj, iznad Bosne

travnjaci zaplovili...

Dođi. Proljeće je. Proljeće je, mili.

Snivaš li još na rubu Zelengore zasut mećavama

u noćnom proboju?

Pogledaj, Branko, knjigu rastvorenu okom u oko

čitaj ljubav svoju.

Ne vreba više noć zasjeda na Mosoru u zoru ranu. Ljubo, mladosti raskliktana, previt će život tvoju ranu.

O moji mili po srcu, po knjizi, po istoj suzi što je tajno pala,

znam mračnu noć, oštricu noža

koja vas je klala.

Znam zoru, košulju krvavu, posljednju pjesmu koju ste pjevali. Znam suzu majke i pogled

i pogled kad ste umirali.

Znam Dalmaciju i bijedu i kolibe i šapat u mraku i val proboja. Znam čelik, tu mladost, ta krila izrasla pod srcem Skoja.

.....

Jure Kaštelan

PJESME 0 MOJOJ ZEMLJI

Lijepa je ova zemlja. Meni najdraža.

Nigdje toliko algi kao u uvali moga djetinjstva.

Livade i konji nesedlani. Koliko rijeka i slapova.

Dođi, prijatelju.

Mi smo na Balkanu. U Jugoslaviji.

Podijelit ćemo hljeb i radost i tugu ako si tužan.

Mi znamo kako rana peče i kako boli nož.

Ima i jablanova do neba i sunca za sve slikare i kupače

i bistrih voda brzica. Vidjet ćeš sam.

Vidjet ćeš zemlju svu na dlanu. Takvu kakova jest.

I zgarišta gdje su bila. Sve ćemo ti reći.

Tamo kod novogradnje: još juče vješala

gdje smo sa Titom ustali prkoseći.

Znaš gdje je Balkan, Jugoslavija — na Balkanu.

Zemlja socijalizma. Možeš i vodom i zrakom.

Dođi i vidi. Istina je naša krvlju zapisana.

Gledaj i mjeri kuda ti se svidi.

Lijepa je ova zemlja. Meni najdraža.

U njoj smo, daleki druže, i za te umirali.

Lijepa je ova zemlja. Socijalizam na Balkanu.

U njoj smo krv i snove i za te, druže, dali.

Devet zora niz devet tvojih voda,

niz vode plove same krvarine.

Koliko robija, skela i vozara

u mrkom mraku crne carevine.

Devet zora niz devet tvojih gora,

ognjem ti gore sela i gradovi,

glava na koplju, trupovi na kocu,

a iznad trupla polumjesec plovi.

Devet po devet koliko je noža,

koliko gladi, koliko harača.

O koliko si puta, zemljo,

pogledala smrti u lice licem ispod mača.

Devet po devet koliko rijeka krvi,

sve sami lelek, jauk i vješala.

Od tuge je i zora na uranku

nad tvojom rakom mrakom pomrčala.

Devet zora niz devet tvojih voda,

niz devet gora i devet planina,

a deseta je radost raskriljena,

kao proljeće, moja domovina.

Lijepa si, zemljo moja,

i skladna ko vodarica s krčagom na glavi.

Bijela stada i lađe na pučini

i zuj pčelinjaka i ulje maslinika.

Volim tvoje svijetle pjesme i

tužne u kojima me majka zibala,

svjetlost tvoju — ovo proljeće što je moralo doći,

proljeće tvoje i naše u žitnom njihanju njiva.

Lijepa si, zemljo moja, kao sloboda,

kao oči tvojih junaka što i preko smrti gledaju.

Koliko mrtvih pod tvojim rosnim travama.

I kad ih vjetar češlja — oni pjevaju,

i u grlu tvojih rijeka — oni pjevaju,

i u pjesmi tvojoj — oni pjevaju,

i u prkosu tvome — oni prkose,

i u životu tvome — oni žive,

i u istini tvojoj — oni su istina!

Volim te, jer si otrla suze bijedi i svoju ljepotu čovjeku dala.

Otvorila si škole i parkove s plavim i modrim cvijećem i odmarališta.

I međaše rušiš i ružu zalijevaš na prozorima iz kojih je zjapila bijeda.

I kad se dime dimnjaci tvojih tvornica — brane tvoju istinu.

I kad rudari u utrobu zemlje silaze — brane tvoju istinu.

I kad strojevi štampaju »Manifest« i »Oktobarsku« — brane tvoju istinu

I kad te gledam buduću — ja pjevam tvoju istinu.

Pjevam tebe, ali još više snagu koja te rodila.

Bila si u okovima — tko ti je lance skinuo?

U mraku — tko te je na put izveo?

Tko ti je vratio vid i osmijeh neuništivi?

Bila si na vješalima — tko je uz tebe stao?

Vjeran u smrti i u gladi, vjeran u jami i pred zidom.

vjeran na riječi i na djelu,

vjeran na nišanu, vjeran u životu!

Krilatoj — tko ti je snagu dao?

Pobjedom — tko te obasjao?

Tko ti je ime na sve vijeke i za sve narode osvjetlao?

Rasti sretna pod suncem, rasti u jaslama dječjim.

Rasti i cvjetaj, zemljo radnih ljudi.

I neka mir nad tvojim poljima vlada,

mir tvojim lađama na pučini

i tvom danu što se vedar budi.

Rasti sretna da svi narodi vide sa strana svih

sa juga i sjevera kako se rađa i kako se voli,

kako se brani zemlja proletera.

I neka mir nad tvojim ljudima vlada,

mir tvome rudaru i tvome rataru,

mir graditelju i tvome čuvaru,

mir tvojoj sreći u vodi i u zraku,

u pjesmi strojeva i u sjaju žita.

Rasti i cvjetaj pod zvijezdom slobode

pod rukom Partije i pod srcem Tita.

(1948)

...

VOLIO BIH DA ME VOLIŠ

Volio bih da me voliš

da budem cvijet u tvojoj kosi.

Ako si noć, ja ću bit zora

i blijesak svjetlosti u rosi.

Volio bih da me voliš

i da svi dani budu pjesma.

Ako si izvor i ja ću biti

u živoj stijeni bistra česma.

...

Pjesmu je uglazbio Ljubo Kuntarić, a otpjevala Lola Novaković

https://youtu.be/g2Rru4ZsNiI