Text
Fulfulde Plant names – Introduction - Roger Blench
FULFULDE NAMES FOR PLANTS AND TREES
IN
NIGERIA, CAMEROUN, CHAD AND NIGER
https://www.notion.so/Fulfulde-Plant-names-2423aca0c554809e8456ed856ac792d4?source=copy_link
1 note
·
View note
Text
Port Sudan waɗii njanguuji kesi
Pullo Sudaan | Ñalnde 6 mee 2025
Port Sudan waɗii njanguuji kesi ñalnde talaata 6 lewru nduu, tawi ko e nder laana ndiwoowa e laana ndiwoowa, ko ɗum woni ko humpitiiɓe haaldude e Asharq Al-Awsat. Jaayndiyanke Asharq hollitii wonde koloñaal cumu e ɓuuɓol ina ummoo e saraaji Port Sudan to bannge worgo Sudaan, sabu njanngu drone.
Jaagorgal leydi Sudaan wiyi Asharq Al-Awsat wonde konu Rapid Support Forces (Rapid Support Forces) waɗii hareeji e dow laana ndiwoowa Port Sudan ñalnde talaata, ko ngol woni go’o ko ina wona yontere, waktuuji seeɗa caggal nde ɓe njani e nokku petroŋ to fuɗnaange laamorgo leydi ndii.
Jaagorgal ngal hollitii wonde gollotooɓe e yahooɓe e laana ndiwoowa ngo ngummiima caggal nde ɓe mbaɗi njanngu ngu, o holliti wonde denndaangal diwooje to laana ndiwoowa ka dartinaama. Seedeeji gonɗi to Port Sudan mbiyi Asharq Al-Awsat subaka talaata, ko ɗum waɗi.
#Fuɗnaange_Sudaan
1 note
·
View note
Text
Ngonka leydi Sudaan
Pullo Sudaan | Ñalnde 6 mee 2025
E nder yontere nde, milisaaji Rapid Support Forces njani e nokkuuji keewɗi e droneeji, cakkitiiɗi ɗii ko njanngu to Aeroport Port Sudan, ko ɗum addani laamu Sudaan ɗaɓɓude ballal to Arabi Sawdit ngam mumtude yiite ɓuuɓɗo e nder depasuuji to Port Sudan, caggal nde drone yani e mum.
Ñalnde 6 mee 2025
1 note
·
View note
Text
Gila e Defterdu Fulɓe
Pullo Sudaan 5 mee 2025

Kala ɗaɓɓuɗo deftere “Infaaq Al-Maysour fi Tarikh Bilad Al-Takrur” ndee e ordinateer, ɗoo ko jokkorde toownde ngam ƴettude deftere ndee.👇
https://archive.org/details/1817-1837
1 note
·
View note
Text
Fulɓe leydi Eritree e fuɗnaange Sudaan
Pullo Sudaan 5 mee 2025

Fulɓe leydi Eritree e fuɗnaange Sudaan Ina sikkaa wonde Fulɓe e woɗɓe Hirnaange-Afriknaaɓe e laawol mum en fayde walla hootde e prigrimage to Makka, leydi Arabi Sawdit, koɗii e heewɓe nokkuuji fuɗnaange Sudaan e nder hirnaange Eritree. To leydi Sudaan ɓe nganndiraa ko Takrir (yimde...
Takruri). Ɓe nganndiraa kadi ko Fellata helmere rokki ɗum en ko yimɓe Kanuri. Ɓe limta ko ina wona miliyoŋaaji 2 to Sudaan, tawi to Eritree oon limoore ina famɗi no feewi. Kono Tekruri en ina njeyaa e renndo Eritree ko ina wona teemedde duuɓi (1). Ko ɓuri heewde e maɓɓe hoɗde ko e hirnaange Eritree, ɓe njoginoo ko nokkuuji maɓɓe e nder gure, ina wiyee Hillet Tekhwair. Ɓe kaalata ko Arab Tikarna, ɗemngal maɓɓe seerndi ɓe e pelle yimɓe goɗɗe.Ɓe njiyraa ko no pelle reserved ɗe cuɓii mawɗo mum en. Ɓe njogii ko innde wonde yimɓe gollotooɓe e laaɓal, nuunɗuɓe. Bonanndeeji ina keewi, kono ɓe njannginaani sukaaɓe maɓɓe puɗɗiiɓe golle gila e cukaagu. Ɓe resndi hakkunde maɓɓe. Sabu jaŋde maɓɓe ɓurnde toowde, Tekruri en ina njiytee ko jannguɓe no feewi, peewnitooɓe e wiɗtooɓe wonaa tan e yimɓe Sudaan e Eritree, kono kadi e yimɓe e yimɓe Ejipt e Arabi Sawdit. E goonga, ina wiyee wonde leydi- yimve ina njizi jogaade amulet binndol mum en, tawa ina foti jogaade nafoore ɓurnde mawnude e kala fannu hijjoore (2).
Ɗe mbaawi renndineede ko e pelle 3
(1) Hijjooɓe rewrude e Sudaan ina heen koloñaaluuji keewɗi e laabi hijjooɓe rewrude e Darfur haa El-Obeyd.
(2) Koloniiji mawɗi duumiiɗi, haa teeŋti noon e Diiwaan Kessela e Sennar. Ina woodi kadi koloñaal mawɗo sara Sinnar les Mai Wurno, ɓiy gonnooɗo sultan Sokoto, e goɗɗo e les njiimaandi Mai Ahmed, gonnooɗo amiir Misau.
(3) Leƴƴi ɗiɗi jom jawdi en njiimaandi ('Ikka e 'Ibba) wonduɓe e Dar mum en to bannge worgo Darfuur, ɓe ngoni toon ko famɗi fof duuɓi teemedde ɗiɗi, jooni ina kaala ɗemngal Arab. Won e Tekruri en ummoriiɓe Darfur, jooni noon, koɗii e saraaji Gallabat, to keeri Abisini ; Kadi laamu Misra rokkii ɓe won e leydi e dow limre duuɓi keewɗi, ɗo ɓe ndema Dhurra (3).
Tuugnorgal:
1) Ko fayti e Tekruri leydi Eritree. Aida Kidane walli ɗum, ñalnde 10 oktoobar 2003
2) Fuɗnaange Niil ; Beke, Charles T, hitaande 1860
3) Leƴƴi laddeeji Sudaan ɗi F.L. Yaakubu hitaande 1884
References:
1 ) Regarding the Tekruri of Eritrea .Contributed by Aida Kidane, 10 Oct 2003
2 ) The Sources of the Nile; by Beke, Charles T, 1860
3 ) The Wild Tribes of the sudan by F.L. James 1884
* Winndannde ƴettaande
0 notes
Text

Warngo Jalqani
Ñalnde aset 10 lewru bowte hitaande 2024
Pullo Sudaan|5 mee 2025
Milisiyaaji RSF njani e wuro fulɓe "Jalqani" to diiwaan Sennar, Ñalnde aset 10 lewru bowte hitaande 2024. ɓe mbari heen ko ina tolnoo e 150 neɗɗo, heen 126 ko ɓiɓɓe wuro ngo. Yimɓe wuro ngo fotde 20 000 neɗɗo ngoni ko e dogde e nder diiwaan Niil Bulo. Geɗe maɓɓe njuppaama, ina heen otooji, gese, jawdi, haa arti noon e leɗɗe gonɗe e nder safrirde ndee e nder cuuɗi cafrirɗi ɗii. Huunde fof halkaama.
5 mee 2025
Sudan, Sennar, Galgani
1 note
·
View note
Text
5 posts!
Ɗuum woni binndanɗe am joyaɓere (blog) e ɗemngal fulani. Yo Geno wallu en.
1 note
·
View note
Text
Lowre 12 ɓurnde teeŋtude e ganndal e pinal.
Pullo Sudaan | 2 mee 2025
Ko ɓuri heewde e njiylawuuji ina keewi ruttaade e Google, ngarta tawa ko e humpitooji koolniiɗi seeɗa walla hay huunde.
E nder ndee winndannde maa taw lowre 12 ɓurnde teeŋtude e ganndal e pinal.
• Lowre Refseek
Njiylawu baawɗo rokkude geɗe jaŋde e mbaadi weeɓndi. Ko ɓuri miliyaaruuji 100 000 mbuuɗu ina tawee e defte, jaayɗe, kabaruuji, e ansikolooji.
• Lowre Springer
Ina waɗi ko ina ɓura miliyoŋaaji 3 lowre e nder fannuuji ganndal ceertuɗi, ina heen binndanɗe, binndanɗe, batuuji, e defte.
• Lowre pdfdrive
Lowre ɓurnde mawnude e moƴƴude ngam ƴettude defte e denndaangal fannuuji keewɗi e mbaadi PDF. Ina waɗi ko ina ɓura 225 miliyoŋ deftere potnde ƴeewteede, ina waɗi kadi ko ina ɓura 62 miliyoŋ deftere nde alaa ko yoɓetee. Ina heen fannuuji keewɗi teeŋtuɗi ko wayi no :
- Porogaraamuuji
- yeeyde
- njuɓɓudi njulaagu
- Sigga
- Larni ceede
• Lowre WorldCat
Njiylawu weeɓɗo huutoreede, njiylawu ko ina ɓura 20 000 defterdu, ina waɗi ko ina ɓura miliyaaruuji 2 kaɓirɗe.
• Lowre Microsoft_Akademik
Ina waɗi njeñtudi wiɗtooji keewɗi wonande jannginooɓe, ina hesɗitinee sahaa kala. Ina waɗi heen ko ina ɓura 120 miliyoŋ binndanɗe.
• Lowre Bioline
Njiylawu ballitoowo mooftirɗo binndanɗe baylaaɗe e jaayɗe ganndal e nder leyɗeele ƴellitiiɗe ko wayi no: Ejipt, Turki, Irak, Jordani, e goɗɗe.
• Lowre EThOS
Omo jogii ko ina ɓura 500 000 binndanɗe master e doktoraa e fannuuji kala.
• Research Paper’s in Economics
Njiylawu ina waɗi ko ina ɓura miliyoŋaaji ɗiɗi binndanɗe wiɗto to bannge faggudu e gannde goɗɗe jowitiiɗe heen.
• Lowre Science.gove
Njiylawu ganndal laamu Amerik mooftuɗo ko ina tolnoo e 2 000 lowre ganndal, ina waɗi ko ina tolnoo e 200 miliyoŋ kaayitaaji e njeñtudi laaɓtundi.
• lowre kotobgy
Njiylawu ina waɗi miliyoŋaaji miliyoŋaaji defte aarabeeɓe ɗe mbaawi ƴetteede.
• Lowre base_-search
Ina jeyaa e masiŋaaji wiɗtooji jaŋde ɓurɗi moƴƴude e doole, ina waɗi ko ina ɓura 100 miliyoŋ binndanɗe ganndal, 70% e binndanɗe ɗe nde jogii ɗee ko ɗe njoɓaaka. Ma en ndenndu umman lenol Fulɓe.
Salminaango am e duwaawu am ngam weltaare e ɓamtaare.
1 note
·
View note
Text
Neɗɗaagal Fulɓe:
Porofesoor Babiker Hassan Gadremari, golloowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele Afrik to Khartoum, leydi Sudaan.

2 notes
·
View notes
Text

15K notes
·
View notes
Text
Doole ballal jaawɗe (Rapid Support Forces) njani e galle laamorɗo leydi ndii to caka leydi Khartoum, ñalnde alkamiisa 1 lewru nduu, e wiyde jaaynde wiyeteende Agence France-Presse.
Wonnde source o hollitii wonde bommbo oo yani ko e nokku biyeteeɗo Al-Saliha, to bannge worgo wuro Omdurman to Khartoum mawɗo, kadi o yani ko e gardiiɗo ministeer miniraaji e nder ɓernde laamorgo ngo.

1 note
·
View note
Text
Kewu teddungal Seneraal Major Bello - Fuɗnaange Sudaan
Mi weltiima no feewi nde nan-mi konngol Nazir Hadandawa Terek e nder teddungal Seneraal Major Bello. Nazir Terek haali haala Fulɓe bana annduɗo, o wi'i, "Kaalis e darnde waylataa Fulɓe, ɓe ɗon mari haaje tan ko ɓe nuɗɗini, ngam maajum ɓe mari darnde feere nder Nazarah Hadandawa".
Ina anndaa wonde Fulɓe ina njogii gonndigal mawngal e nder fuɗnaange, ina njogii jokkondiral e jokkondiral jokkondirngal e denndaangal geɗe Fuɗnaange, haa teeŋti e leñol Hadandawa to Al-Gash e denndaangal gure Fuɗnaange Sudaan.
Ñalnde 1 mee 2025

1 note
·
View note
Text
Weelo ina haala ñaamde, banke ina haala kaalis,
Elite e bankeeji ina kaala ko fayti e moraal.

1 note
·
View note
Text

Kewu teddungal Seneraal Major Bello - Fuɗnaange Sudaan
Mi weltiima no feewi nde nan-mi konngol Nazir Hadandawa Terek e nder teddungal Seneraal Major Bello. Nazir Terek haali haala Fulɓe bana annduɗo, o wi'i, "Kaalis e darnde waylataa Fulɓe, ɓe ɗon mari haaje tan ko ɓe nuɗɗini, ngam maajum ɓe mari darnde feere nder Nazarah Hadandawa".
Ina anndaa wonde Fulɓe ina njogii gonndigal mawngal e nder fuɗnaange, ina njogii jokkondiral e jokkondiral jokkondirngal e denndaangal geɗe Fuɗnaange, haa teeŋti e leñol Hadandawa to Al-Gash e denndaangal gure Fuɗnaange Sudaan.
Ñalnde 1 mee 2025

اللواء ركن علي حسن بيلو وناظر الهدندوة
1 note
·
View note