spejsovblog

[spejsovblog]

Promatrali smo nebo dok je još besplatno!

Oko 200 ljudi sinoć je posjetilo naše događanje na Krešićevim livadama na Tuškancu u Zagrebu, koje je organizirano u sklopu globalne manifestacije “100 sati astronomije”, kao uvoda u godinu obilježavanja 100. obljetnice postojanja Međunarodnog astronomskog saveza (IAU).

Ovo zagrebačko promatranje organizirali su Astronomsko društvo Beskraj, platforma 1postozagrad i blog S p e j s, a uz promociju astronomije namjera je bila i osvijestiti važnost ovog multifunkcionalnog javnog prostora, koji gradska uprava planira dati u koncesiju.

Naoblaka nažalost nije bila pretjerano naklonjena, ali su se svejedno jako dobro mogli vidjeti Mjesec i Mars.

Stay tuned do novog događanja i popratite nas na Facebooku!

Fotografije i timelapse: Miroslav Horvat, AD Beskraj

[spejsovblog]

Venera, Edmund Halley i James Cook – o udaljenosti Zemlje i Sunca

https://milky-way.kiwi/2019/01/10/edmund-halley-and-the-beginnings-of-james-cooks-trip-to-new-zealand/

https://en.wikipedia.org/wiki/Astronomical_unit

[spejsovblog]

Brad Pitt leti ka Neptunu

Koji nas sve svemirski filmovi očekuju ove godine?

https://www.space.com/39239-space-movies-to-watch-this-year.html

https://en.wikipedia.org/wiki/Ad_Astra_(film)

[spejsovblog]

Otkriven drugi ponavljajući FRB signal

https://www.bbc.com/news/science-environment-46811618

https://en.wikipedia.org/wiki/Fast_radio_burst

[spejsovblog]

Promatrajmo nebo dok je još besplatno!

Međunarodni astronomski savez (IAU / The International Astronomical Union) udruženje je profesionalnih astronoma i astrofizičara koji se bave istraživanjem, obrazovanjem i razvojem astronomije te ove godine slavi stoljeće postojanja. Tim povodom, kroz cijelu 2019. godinu u čitavom svijetu organizirat će se niz događanja s ciljem popularizacije astronomije, a prvo u nizu globalna je manifestacija 100 sati astronomije, koja se održava od 10. do 13. siječnja 2019.

Livade iznad Ljetne pozornice Tuškanac (‘Krešićeve livade’) Subota, 12. siječnja 2019., od 18 sati

U sklopu zagrebačkih “100 sati astronomije” Astronomsko društvo Beskraj u suradnji s platformom 1postozagrad i blogom S p e j s organizira promatranje neba kroz teleskop na livadi iznad Ljetne pozornice Tuškanac u subotu, 12. siječnja 2019., od 18 sati. Lokacija na kojoj će se događaj održati – tzv. Krešićeve livade – javni je prostor ugrožen najavama koncesije čime se mijenja njegova uloga, karakter i dostupnost kao mjesta s nizom spontanih korištenja, a između ostalog i redovitog organiziranog promatranja neba. Nekad su tamo postojala uređena sportska igrališta, a već godinama, pa i desetljećima, od opreme ne postoji ništa osim preostalih velikih asfaltnih ploha okruženih tuškanačkom šumom i pogledom na zvonik gornjogradske crkve sv. Marka. Blizina gradske vreve s jedne, praznina i tišina s druge strane, čine ovo mjesto jedinstvenim u centru Zagreba. Unatoč neopremljenosti, različite skupine i pojedinci, osobito vikendima i u toplijem razdoblju godine, mogu se vidjeti na dva asfaltna platoa koji služe za različite aktivnosti, čime je to mjesto, u izostanku afirmativnih gradskih poteza, samo od sebe definiralo svoju svrhu i upotrebe. U lipnju 2018. objavljen je natječaj za davanje u koncesije nekoliko gradskih kvartovskih igrališta, uključujući i predmetne livade. Taj je natječaj nastavak višegodišnje prakse kojom je niz zagrebačkih kvartovskih javnih igrališta već dano u koncesije te je time ukinuta njihova osnovna svrha gradske infrastrukture za besplatnu rekreaciju i sport. Praksa je to koja u Zagrebu već godinama zakida javnost za ono na što imaju pravo i što nam svima pripada, a pokazuje da aktualna gradska uprava na javna dobra gleda kao na robu, umjesto da se u njima zrcali civilizacijski standard. Umjesto da gradska uprava prostor ponovo uredi, on se godinama zapušta i sada prepušta koncesionarima.   Zadržimo livade kao javni prostor i uređena sportska igrališta! Događanjem želimo skrenuti pažnju i na nepotrebno svjetlosno onečišćenje na Dubravkinom putu i inicijativu da se ta prirodna oaza i tamošnje biljne i zaštićene životinjske vrste zaštite. Promatranje neba organizirano je uz edukativnu podršku članova Astronomsko društvo Beskraj. Podržite dolaskom!

Foto: Saturn sa Zagrebačke zvjezdarnice © Astrobobo.net, 2009.

[spejsovblog]

Moj dida je pao s Marsa... u Hrvatsku :)

Domaći dječji SF u kinima u proljeće 2019.

[spejsovblog]

Ultima Thule: povijesni susret u Kuiperovom pojasu

http://pluto.jhuapl.edu/News-Center/News-Article.php?page=20190102

[spejsovblog]

Prvi put u povijesti: kineska sonda i vozilo na tamnoj strani Mjeseca!

https://www.space.com/42883-china-first-landing-moon-far-side.html

[spejsovblog]

OSIRIS-REx oktrio vodu na asteroidu Bennu

https://www.nasa.gov/press-release/nasa-s-newly-arrived-osiris-rex-spacecraft-already-discovers-water-on-asteroid

[spejsovblog]

Matematički poremećaj negdje na kraju svemira?

https://www.newscientist.com/article/mg24031982-200-theres-a-glitch-at-the-edge-of-the-universe-that-could-remake-physics/

[spejsovblog]

[spejsovblog]

Sretan 100. rođendan, Katherine Johnson!

https://en.wikipedia.org/wiki/Katherine_Johnson

https://www.space.com/41638-katherine-johnson-celebrates-100th-birthday.html

[spejsovblog]

Perzeidi 2018.

Meteorska kiša Perzeida (poznata i kao “Suze sv. Lovre”) ove će godine svoj vrhunac imati u noći s 12. na 13. kolovoza. Radijant je smješten u zviježđu Perzej, što znači da trebate potražiti neko mračno mjesto izvan grada, leći na travu i uperiti pogled prema sjeveroistoku. Vidljivost bi ove godine trebala biti posebno dobra zbog toga što Mjesec neće smetati svojom svjetlošću. Uživajte!

[spejsovblog]

Vodič kroz pomrčinu Mjeseca i opoziciju Marsa 27. srpnja

Prenosimo tekst iz Jutarnjeg lista o astronomskom događaju ljeta, koji će biti vrlo dobro vidljiv iz gotovo čitave Hrvatske – ako oblaci ne poremete plan:)

Originalni članak: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vodic-kroz-veliki-nebeski-event-u-petak-evo-sto-sve-trebate-znati-o-najduljoj-pomrcini-mjeseca-u-ovom-stoljecu-sjajit-ce-i-mars/7654341/ (objavljeno 26. srpnja 2018.; autorice: Tena Šarčević, Petra Pivelić: foto: Boris Kovačev, Cropix)

Živi za astronomske spektakle poput pomrčine Mjeseca koja će se moći vidjeti ovog petka i iz Hrvatske, no on nije astronom u profesionalnom smislu. Boris Štromar, 42-godišnji Zagrepčanin, po struci je grafičar. 

- Ne žalim što nisam astronom po struci jer se oni bave mjerenjima i proračunima, a mene zanima zabavna strana astronomije - priznaje sa smiješkom.

Njegova zaluđenost astronomijom počela je malo po malo, kaže. Prvo opsjednutošću SF filmovima, pa čitanjem astronomskih časopisa, osnivanjem astronomskog društva te brojnim putovanjima diljem Zemlje kako bi imao najbolji pogled na svemirske spektakle posljednjih 20 godina.

Od pomrčine Mjeseca mnogo je spektakularnija ipak pomrčina Sunca, priznaje Boris koji je ostao zapanjen pomrčinom Sunca koja je iz Hrvatske bila vidljiva 1999. godine. Tada je odlučio da ne želi propustiti nijednu sljedeću.

- Išao sam na pomrčinu Sunca 2006. u Tursku, 2008. u ruski Novosibirsk pa u Australiju, gdje je bilo loše vrijeme pa se nije ništa vidjelo. No to je svejedno dobro utrošen novac, putovanje i astronomija, za mene ne može bolje. Na kraju, svemir zapravo nije nedostižan, pa živimo u njemu - naglašava.

Kada se ovog petka u 22.21 h poravnaju Sunce, Zemlja i Mjesec, započet će potpuna pomrčina koja će trajati 1 sat i 43 minute, dok će ukupno trajanje pomrčine od ulaska Mjeseca u Zemljinu polusjenu do izlaska iz polusjene trajati gotovo četiri sata.

Bit će to najduža potpuna pomrčina Mjeseca ovog stoljeća. Poslastica za sve astronome.

Dođite na Jarun

Boris će tada biti na savskom nasipu na zapadnoj strani Jaruna. Tamo je, kaže, dobar pogled na jug jer je dovoljno udaljen od gradske rasvjete. Izmjenjivat će se u motrenju kroz teleskop s članovima astronomskog društva Beskraj i, nada se, okupljenim građanstvom.

- Moram priznati da je za prave zaljubljenike u astronomiju od pomrčine Mjeseca zanimljivija opozicija Marsa koji će za vrijeme pomrčine biti najbliže Zemlji, savršena za motrenje budemo li imali sreće s vremenom. Putanja Marsa je eliptična pa su povoljne opozicije tek svakih petnaestak godina. Prošla takva opozicija bila je 2003. godine kad se Mars približio na samo 55,8 milijuna kilometara, a 27,7 će biti na 57,6 milijuna kilometara. Postat će četvrti najsjajniji objekt na našem nebu, nakon Sunca, Mjeseca i Venere, te će privremeno biti gotovo dva puta sjajniji od Jupitera - objašnjava Štromar, koji je prije 20 godina osnovao udrugu Beskraj.

- Cilj je da se nađe ekipa koja astronomiju voli kroz praksu, a ne kroz predavanja. Imam nekoliko teleskopa i želimo popularizirati astronomiju među građanstvom. U početku je to bila grupa astronoma preko neke mreže za dopisivanje u počecima interneta, ne znam više ni kako se zvala. Odlučili smo zajedno ići gledati Hale-Bopp komet na Japetić i tako smo se nastavili družiti - ispričao je. Danas se obavezno sastaju jednom mjesečno u pivnici, a često idu na Petrovu goru, omiljenu lokaciju za domaće zaljubljenike u astronomiju jer je dovoljno daleko od svjetlosnog onečišćenja neba.

- Radimo na nastojanjima da Petrova gora postane i međunarodno priznati park tamnog neba, to je titula koju dodjeljuje Međunarodna udruga za tamno nebo kojoj je cilj sačuvati i zaštititi noćni okoliš i našu baštinu tamnih nebesa putem kvalitetna osvjetljenja eksterijera, a osnovana je 1988. u Americi - objašnjava Štromar.

Ne treba teleskop

No ovotjedni astronomski spektakl moći će se vidjeti i prostim okom iz grada, potvrdio nam je Zvonimir Despot, voditelj planetarija u Tehničkom muzeju “Nikola Tesla”. - Prvo treba gledati prema jugoistoku gdje će izići Mjesec i već tada će početi ulaziti u sjenu u kojoj će biti više od sat i pol vremena, a poprimit će tamnocrvenu boju zbog koje je ova pojava prozvana i krvavi Mjesec.

Ako ciljate na još bolji pogled, preporučujem povišene pozicije kao što su Sljeme ili Samoborsko gorje - rekao je Despot, dodajući da za petak nemaju organizirano motrenje zbog loših vremenskih prognoza. Teleskopi imaju samo jednu manu, ne mogu gledati kroz oblake, pa motrenje ovisi o dobrom vremenu, slaže se Štromar. Neće biti motrenja ako bude padala kiša, a u slučaju naoblake, kaže, održat će barem reviju teleskopa.

Mladi astronomi

Potvrdu za to da djeca vole astronomiju “kao veliki” dala nam je Nataša Bek, profesorica fizike iz vukovarske osnovne škole “Nikola Andrić”.

- Svi učenici su u prirodi radoznali, a astronomija, kao kraljica znanosti, nudi im mogućnost šireg pogleda na svijet oko njih. Kroz astronomiju povezuju znanja i sposobnosti, razvijaju znanstveni, kritički i kreativni način razmišljanja, kao i radoznalost i maštu te svijest o nerazdvojnoj povezanosti čovjeka, Zemlje i svemira. Rad s učenicima u području astronomije usmjerava ih i potiče na daljnje srednjoškolsko i sveučilišno obrazovanje u STEM području - priča Bek, koja je u svojoj školi samoinicijativno pokrenula izvannastavnu aktivnost Astronomija, prvu takve vrste u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a možda i šire.

- Sviđa im se koncept jer se temelji na praktičnoj i terenskoj nastavi, izradi samostalnih radova, suradnji s astronomskim društvima, natjecanju, proučavanju nebeskih pojava i putem astronomskih programa, gledanju filmova, posjetama zvjezdarnicama i planetarijima - objašnjava nam Bek, koja svojim učenicima doista priređuje spektakularne aktivnosti.

Ponekad radi promatranja neba ostaju prespavati u školi, a komuniciraju čak i s astronautima na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) - Houstonu su preko kodova slali mjesta u svemiru s kojih su htjeli fotografije pa su, kada su astronauti fotkali, u školi napravili izlo��bu. - Škola nam je u jako lošem stanju, gotovo je urušena. No učenici, roditelji, profesori i ravnateljica imaju puno duha i ideja, tako da uspijevamo radom pokriti takve nedostatke - kaže Bek.

Gdje će se sve ljudi službeno okupljati zbog pomrčine?

DARUVAR

Mjesto: Donji Daruvar, lokacija buduće zvjezdarnice Vrijeme: 20.00 Organizator: Astronomsko društvo “Kumova slama”

DUBROVNIK

Mjesto: Tvrđava sv. Ivan Vrijeme: 20.00 - 23.03 Organizator: ZTK Dubrovnik

ĐAKOVO

Mjesto: đakovački Bajer (iza Kauflanda) Vrijeme: 20.30 Organizator: Astronomsko društvo Orion

KOPRIVNICA

Mjesto: Gradsko sajmište - Koprivnica Vrijeme: 21.00 - 23.45 Organizator: Astronomsko društvo Koprivnica

KORČULA

Mjesto: Centar Vrijeme: 20.00 - 23.00 Organizator: Astronomska udruga Korčula

KORENICA

Mjesto: Zvjezdarnica Vrijeme: 19.00 Organizator: Astronomsko društvo Korenica

KRIŽEVCI

Mjesto: 1. “vrh” Ratarne 2. Strossmayerov trg Vrijeme: 20.30 - 00.00 Organizator: Križevačka astronomska udruga Perzeidi

KUTINA

Mjesto: Zvjezdarnica Kutina Vrijeme: 21.00 Organizator: Astronomsko društvo “Ivan Štefek” - Kutina

LOŠINJ

Mjesto: Ridimutak Beach (Nerezine) Vrijeme: 20.30 Organizator: Astronomsko društvo “Leo Brenner”

OGULIN

Mjesto: Pomoćni stadion NK Ogulin Vrijeme: 21.00 Organizator: Astronomska udruga Danica - Ogulin

OMIŠ

Mjesto: Nasip kod caffe bara Dal Mare Vrijeme: 21.00 Organizator: Astronomsko društvo Omiš

PULA

Mjesto: Pulska zvjezdarnica (Monte Zaro) Vrijeme: 20.30 Organizator: Astronomsko društvo Istra - Pula

RIJEKA

Mjesto: Astronomski centar, Rijeka (Sveti križ 33) Vrijeme: 21.00 Organizator: Akademsko astronomsko društvo - Rijeka

ZADAR

Mjesto: Obala kralja Petra Krešimira IV. Vrijeme: 20.00 Organizator: Astronomsko astronautičko društvo Zadar

ZAGREB

Mjesto: Jarun (savski nasip na zapadnoj strani Jaruna) Vrijeme: 20.30 Organizator: Astronomsko društvo Beskraj

[spejsovblog]

Zašto je otkriće jezera tekuće vode na Marsu velika stvar? 

Ovaj tjedan objavljeno je izvanredno otkriće o potencijalnom jezeru tekuće vode u podzemlju Marsovog južnog pola.

Originalni članak: https://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-je-otkrice-jezera-tekuce-vode-na-marsu-velika-stvar/2013631.aspx (objavljeno 25. srpnja 2018.; autor: Nenad Jarić Dauenhauer)

Svi svjetski mediji danas su objavili veliku vijest da je na Marsu otkriveno jezero vode u tekućem stanju.

Ono se nalazi na oko kilometar i pol ispod južne polarne ledene kape Crvenog planeta, a promjer mu je oko 20 kilometara. Otkriveno je pomoću instrumenta MARSIS (Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding), radara niske frekvencije na letjelici Mars Express Europske svemirske agencije (ESA) koja oko Marsa kruži od 2003.

Prema radu objavljenom u uglednom časopisu Science, podaci su prikupljani od svibnja 2012. do prosinca 2015. Oni su pokazali da je refleksija radarskih signala u području Marsa koje se naziva Planum Australe (što na latinskom znači Južna ravnica) značajno snažnija, odnosno da je svjetlija, što je uobičajeno za vodene površine.

Preduvjet za život

Otkriće vode važno je prije svega jer je ona u tekućem obliku jedan od preduvjeta za postojanje života negdje drugdje u svemiru budući da je temelj za funkcioniranje metabolizma živih organizama kakve poznajemo. A organizme s bitno drugačijom kemijom i ne možemo tražiti jer ne znamo kako bi mogli izgledati i funkcionirati.

Znanstvenici stoga već desetljećima tragaju za tekućom vodom na tijelima u Sunčevu sustavu i izvan njega. Na Marsu su ranije bili otkriveni tragovi erozije vode u tlu kao i tragovi mogućeg otapanja vode u ekvatorijalnim područjima tijekom ljeta. Također se pretpostavljalo da bi tekuća voda mogla postojati negdje ispod Marsove površine, a osobito ispod njegovih polarnih ledenih kapa. No ovo je prvo otkriće postojanja vode u tekućem stanju i to u obliku trajnog velikog vodenog tijela. MARSIS nije uspio utvrditi dubinu jezera, međutim znanstvenici smatraju da je ona najmanje jedan metar.

"To naše otkriće je vodeno tijelo, jezero koje nije samo neka voda koja se otapa između kamena i leda, kao što se to na Zemlji zbiva ispod nekih ledenjaka“, rekao je prof. Roberto Orosei iz Talijanskog nacionalnog instituta za astrofiziku u Bolonji.

"To je mjesto koje je vrlo obećavajuće za traženje života na Marsu. No mi ne znamo pouzdano je li ono nastanjeno", dodao je.

Nade i rezerve

Novo otkriće vjerojatno će otvoriti mogućnost za provođenje drugih sličnih istraživanja jer će se slična tehnika moći primijeniti na drugim lokacijama. To bi nas pak moglo približiti otkrivanju života ili njegovih tragova na Crvenom planetu.

Marsovo jezero slično je subglacijalnim jezerima kakva se mogu naći pod ledom u području Arktika i Antarktike. A istraživanja jezera Vostok na Antarktici pokazala su da u njemu žive mikroorganizmi.

No znanstvenici ističu da bi ipak trebalo suspregnuti oduševljenje i zadržati određenu rezervu. Naime, prije svega, otkriće vode trebat će dodatno potvrditi.

Naš popularizator astronomije Ante Radonić kaže da je isto područje mnogo puta skenirano, pa da stoga ne može biti zabune da se radi o nečem posebnom.

"A teško je zamisliti što bi u tom sloju drugo moglo biti osim slane vode s obzirom na opažene signale radara", rekao je Radonić za Index.

"Iako se ne može sa sto postotnom sigurnošću tvrditi da je ispod leda uistinu pronađena tekuća voda, vjerujem da je najvjerojatnije uistinu otkrivena jako slana voda. Budući da je moć rezolucije instrumenta oko 5 km, lako je moguće da ima mnogo manjih skrivenih jezera koje ne može detektirati", dodao je.

Osim toga treba imati na umu da su temperature u području u kojem je otkriveno jezero vrlo niske, između -10 ºC i -30 ºC. Voda je ondje ostala u tekućem stanju zbog toga što je izmiješana s visokim koncentracijama soli te zbog visokog tlaka, što je spustilo temperaturu njezina ledišta na oko -70 ºC. To pak znači da uvjeti neće biti osobito gostoljubivi za život. No opet, poznato je da na Zemlji život postoji čak i u vrlo negostoljubivim okolišima na vrlo visokim i vrlo niskim temperaturama pa i u vodama koje su za većinu organizama otrovne.

Jedan od problema u potrazi za mogućim životom na Marsu svakako će biti to što je jezero prekriveno debelim ledenim pokrovom koji neće biti jednostavno izbušiti.

"Doći onamo i pronaći konačan dokaz da je riječ o jezeru neće biti lak zadatak", rekao je Orosei.

"Za to će trebati robot koji će moći izbušiti 1,5 km leda. To će svakako zahtijevati određeni tehnološki razvoj koji nam u ovom trenutku nije dostupan", dodao je.

Važan poticaj i važan resurs

S pozitivne strane eventualni organizmi u subglacijalnom jezeru na Marsu bi s ledenim pokrovom bili zaštićeni od štetnih zračenja koja bez problema prolaze kroz njegovu rijetku atmosferu sve do tla. Također, znanstvenici sada znaju gdje bi ga na Marsu najprije mogli tražiti.

Radonić smatra da će otkriće biti veliki poticaj za smišljanje novih instrumenata na budućim svemirskim letjelicama namijenjenim istraživanjima Marsa.

"Bit će potrebno poslati puno savršeniji radar u orbitu oko Marsa i tražiti manja jezera koja su možda na manjoj dubini pa tako i na povoljnijem položaju za neposredna istraživanja u budućnosti", kaže Radonić.

Ističe da će voda također jednog dana biti važan resurs za ljudske baze na Marsu.

"Astronauti će prije svega koristiti vodeni led koji na velikom djelu Marsa postoji na maloj dubini ispod površine. Voda će biti važna za ljudske potrebe - iz nje će se dobivati kisik za disanje dok će se vodik i kisik moći koristiti kao gorivo i oksidator u raketnim motorima."

[spejsovblog]

Potpuna pomrčina Mjeseca (najduža u 21. stoljeću!) i opozicija Marsa, kako će biti vidljiva iz Zagreba u petak, 27. srpnja 2018. Početak djelomične pomrčine Mjeseca bit će oko 20:20 h, potpune oko 21:30 sati, vrhunac oko 22:20, a završetak potpune oko 23:15, odnosno djelomične oko 00:20 h. Pomrčina će biti vrlo dobro vidljiva iz gotovo cijele Hrvatske, a nešto manje s područja Istre i Kvarnera. Samo nekoliko dana kasnije, 31. srpnja, Mars će biti najbliže Zemlji negoli u posljednjih 15 godina pa je zato cijelog ljeta iznimno dobro vidljiv na noćnom nebu, poput sjajne crvene zvijezde. Tome je pogodovala i nedavna oluja koja je čitav planet zavila u oblake koji još jače odsijavaju Sunčevu svjetlost.