#indijanac
Explore tagged Tumblr posts
pleatonitum · 1 year ago
Text
Izgubljeni indijanac William
Svi smo mi kao ovce zalutali, svaki se svome putu okrenuo. Izaija 53,6 Ovaj se događaj zbio u jednoj misijskoj postaji u Kanadi. Jednoga dana su neki Indijanci sa sobom doveli malog dječaka koji je ostao bez roditelja. Neki misionar je preuzeo skrb nad njim i dao mu ime William. Prošlo je mnogo godina i dječak je porastao te naučio čitati i pisati. Naučio je i moliti i upoznao nebeskog…
0 notes
paradajz-turista · 3 years ago
Photo
Tumblr media
Klasičan indijanac... #klasican #klasičan #klasicanindijanac #indijanac #brendly #brendlyodeća #djokovic #lidlsrbija #blic #ekskluziva (at Belgrade, Serbia) https://www.instagram.com/p/CdCAFZkI7QU/?igshid=NGJjMDIxMWI=
0 notes
Photo
Tumblr media
Moj #ćaća, #exyu #milicija & ex #crocop #hrvatskapolicija & ja - #neposlusnigradjanin, #ciganin, #bezkučetaimačeta, #satir, #neukrotljivi #pastuh @ @pizzeriaburra, #plomin, #istra, #hrvatska --- Hvala #mama @kvenic na #selfistick --- #divljičovjek #indijanac #starovjerac #hejslaveni #artofliving #obiteljsvetinja #oprostimipape #nijednenemaboljeodnasepolicije #nijednenemaboljeodnašemilicije #fuckcorona #fuckthesystem #smrtfašizmu #sloboda #slobodanarodu https://www.instagram.com/p/CDEXNn2F285/?igshid=xbp26xbomghn
0 notes
sloboda62 · 6 years ago
Text
Crveni čovek
Ovo pismo je 1854. godine indijanski poglavica Sijetl uputio predsedniku SAD-a Frenku Pirsu, kao odgovor na ponudu da SAD od Indijanaca otkupe njihovu zemlju – u zamenu za rezervat:
“Veliki poglavica u Vašingtonu ponudio je da kupi našu zemlju. On nas takođe uverava o svojim iskrenim osećanjima. To je ljubazno od njega, jer znamo da mu naše prijateljstvo nije potrebno. Mi ćemo razmisliti o njegovoj ponudi. Jer znamo da ako je ne prihvatimo, beli čovek će doći sa oružjem i uzeti našu zemlju. Veliki beli poglavica u Vašingtonu može verovati onome što poglavica Sijetl kaže, isto kao što naša bela braća mogu verovati promeni godišnjih doba. Moje reči su kao zvezde – ne blede.
Kako neko može kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta misao je nama strana. Mi ne posedujemo čistoću vazduha ili odsjaj u vodi. Kako to možete kupiti od nas? Sva ova zemlja sveta je za moj narod. Svaka svetlucava borova iglica, svako zrno peska na rečnom sprudu, svaka izmaglica u mračnim šumama, svako svetlucanje i svaka buba, sveti su u tradiciji i svesti moga naroda. Nektar koji silazi niz drveće nosi sećanje na crvenog čoveka.
Vaši mrtvi prestaju da vole vas i svoju domovinu čim prođu vrata smrti i nađu se među zvezdama. Ubrzo bivaju zaboravljeni i ne dolaze nazad nikad više. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu predivnu zemlju, jer je ona majka crvenog čoveka. Mi smo deo zemlje i ona je deo nas. Mirisne trave su naše sestre. Jelen, konj, veliki orao – svi oni su naša braća. Stenoviti vrhovi, rosa u travi, beskrajne prerije i čovek – svi pripadaju istoj prodici. Tako da kad Veliki poglavica iz Vašingtona šalje svoj glas da želi da kupi našu zemlju – traži previše od nas. Veliki beli poglavica šalje glas da će nam sačuvati mesto gde možemo živeti u sigurnosti. On će biti naš otac a mi njegova deca. Ali uskoro će beli čovek preplaviti zemlju kao što reke bujaju posle kiše.
Ne, mi nismo istog roda. Naša deca se ne igraju zajedno i naši stari ne pričaju iste priče. Mi ćemo razmotriti vašu ponudu o kupovini naše zemlje ali to neće biti tako lako. Jer ova je zemlja za nas sveta. Čista voda što teče brzacima i rekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo našu zemlju, morate znati da je ona sveta i morate tome naučiti svoju decu. Da svaki zagonetni odsjaj u bistroj vodi jezera – priča događaje i sećanja moga naroda. Žubor vode je glas oca mog oca. Reke su naše sestre, one gase našu žeđ. Reke nose naše kanue i hrane našu decu. Ako vam prodamo našu zemlju, morate se setiti da tome istom naučite svoju decu, da su reke naše sestre – i vaše. I od sada rekama morate pružiti negu kakvu biste pružili vlastitoj sestri, bratu. Crveni čovek se uvek povlačio kada se beli čovek približavao, kao što se jutarnja magla povlači od jutarnjeg sunca. Ali za nas je pepeo naših predaka svet i njihova grobnica posvećeno mesto. Mi znamo da beli čovek ne razume naše običaje. Za njega je svaki komad zemlje isti, jer on je stranac koji dolazi noću i pljačka zemlju. Ona nije njegova sestra, već njegov neprijatelj i kada je pokori on odlazi dalje. On ostavlja iza sebe grobnice svojih predaka ali to ne grize njegovu savest. On otima zemlju od svoje dece i ne brine se. Grobovi njegovih očeva i zemlja što mu decu rađa zaboravljeni su. Ponaša se prema svojoj majci-zemlji i prema bratu-nebu, kao prema stvarima koje se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa će jednog dana proždrati zemlju i ostaviti samo pustoš.
Ne znam! Naši običaji su drugačiji od vaših. Izgled vaših gradova bolan je očima crvenog čoveka. Ali možda zato jer je crveni čovek divljak koji ne razume ništa? Nema mirnog mesta u gradovima belog čoveka. Nema mesta gde se može čuti otvaranje lišća u proleće ili drhtaj krila mušice. A možda zato jer sam divlji i ne razumem. Buka u gradovima je uvreda mojim ušima.
Šta vredi ljudski život ako čovek ne može čuti usamljeni krik divojarca ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovek i ne razumem. Indijanac više voli blago šaputanje povetarca kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vetra pročišćenog podnevnom kišom i mirisom borovine.
Vazduh je dragocen crvenom čoveku, jer sve što je živo deli isti dah – životinje, drveće, ljudi. Izgleda da beli čovek ne opaža vazduh koji udiše. Kao čovek koji umire mnogo dana on je otupeo na zagađen i loš miris vazduha. Ali ako vam ustupimo svoju zemlju, morate se setiti da je vazduh za nas drag prijatelj, da vazduh deli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vetar koji je našim precima dao prvi udisaj, takođe će prihvatiti i njihov poslednji izdisaj. Vetar će i našoj deci uliti duh života. I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mesto na kome će i beli čovek moći udahnuti vetar zaslađen mirisom poljskog cveća. Tako ćemo razmatrati vašu ponudu o kupovini naše zemlje. Ako odlučimo da je prihvatimo, postaviću jedan uslov: beli čovek se prema životinjama ove zemlje mora odnositi kao prema svojoj braći. Ja sam divlji čovek i ne razumem neki drugi način. Video sam hiljade bizona kako trunu po preriji, napušteni od belog čoveka koji ih je ubijao iz voza. Ja sam divlji čovek i ne mogu da razumem kako gvozdeni konj koji dimi može biti vredniji od bizona, koga mi Indijanci ubijamo samo da bi se održali u životu. Šta je čovek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovek će umreti od velike usamljenosti duha, jer sve što se događa životinjama ubrzo će se dogoditi i čoveku. Sve stvari su povezane. Sve što pogađa zemlju, pogađa i zemljine sinove.
Morate naučiti svoju decu da je zemlja pod vašim stopalima pepeo vaših dedova. Da bi vaša deca poštovala zemlju, moraju znati da je zemlja ispunjena dušama predaka, da je zemlja sa nama u srodstvu. Naučite vašu decu ono što smo mi naučili našu, da je zemlja naša majka. Šta god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. Mi znamo: zemlja ne pripada čoveku. Čovek pripada zemlji. Mi to znamo. Sve je povezano kao krv koja ujedinjuje porodicu. Sve stvari su povezane. Čovek ne tka tkivo života, mi smo samo jedna nit u tkanju. Šta god da čini tkanju čini i sebi samom.
Tvoj predlog je razuman i ja verujem da će ga moj narod prihvatiti i povući se u ponuđeni rezervat. Tamo možemo živeti odvojeno i u miru. Ne znači nam puno gde ćemo provesti ostatke našeg života, ionako je blizu kraja. Naša deca su videla svoje očeve ponižene i pobeđene. Naši ratnici su postiđeni – njihovi dani su prazni, trujući svoja tela slatkom hranom i jakim pićem. Još samo nekoliko meseci, nekoliko zima – i neće više ni jedan potomak moćnih plemena koja su lutala ovom zemljom ili živela u srećnim domovima, zaštićena Velikim Duhom, doći nazad i oplakivati grobnice naroda koji je jednom bio moćniji i sa više nade nego tvoj. Ali zašto da žalim za nesretnom sudbinom svoga naroda? Pleme sledi pleme i nacija zamenjuje naciju, kao talasi na vodi. Bog vam je dao vlast nad životinjama, šumama i crvenim čovekom – zbog razloga nama nepoznatim. Možda bi razumeli, kada bi poznavali snove belog čoveka, kada bi znali koju nadu on uliva svojoj deci u dugim zimskim noćima, koje buduće vizije ispunjavaju njihovu svest oblikujući njihove sutrašnje želje. Ali mi smo divlji ljudi. Snovi belog čoveka su nama skriveni. I zbog toga što su skriveni, moramo odabrati svoj vlastiti put. Mi cenimo pravo svakog čoveka da živi onako kako hoće. Ali kada zadnji crveni čovek nestane i kada sećanje na njega bude kao senka oblaka koji plovi prerijom, još uvek će duh mog naroda živeti u ovim šumama. Jer mi volimo zemlju kao što novorođenče voli svaki otkucaj majčinog srca. Ako prodamo svoju zemlju, onda je volite kao što smo je i mi voleli, štitite je kao što smo je i mi štitili. Nemojte nikada zaboraviti u kakvom je stanju bila kada ste je preuzeli. I svom svojom snagom, moćima i srcem – sačuvajte je za svoju decu i volite je kao što Bog voli sve nas. Jednu stvar znamo, koju će možda i beli čovek jednom spoznati – naš Bog je isti Bog.
Vi sada mislite da ga možete posedovati kao što želite da posedujete našu zemlju. Ali to ne možete. On je Bog čoveka. I njegovo srce isto kuca za crvenog kao i za belog čoveka. Ta zemlja je draga Njemu i vređanje zemlje je preziranje Boga. Tvoj pad je možda daleko ali će sigurno doći. Jer čak i beli čovek, pa kad bi se i sa samim Bogom družio i razgovarao kao sa prijateljem, ne može izbeći zajedničku sudbinu. Beli će takođe otići, možda i brže nego sva druga plemena. Nakon svega, možda možemo postati braća. Videćemo…
Nastavite da prljate svoj vlastiti krevet i jedne noći ugušićete se u vlastitom smeću. Ali u vašoj propasti svetlećete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je doneo na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njom kao i nad crvenim čovekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i svi divlji konji ukroćeni, kada će tajnovite šume zaudarati na ljude i pogled na zrele brežuljke biti zamrljan brbljajućom žicom…
Gde su divljine? Nestale su. Gde je orao? Nema ga više. Kraj je života i početak borbe za opstanak.”
Tumblr media
4 notes · View notes
slikesmijesne · 8 years ago
Photo
Tumblr media
Duh koji loče #duhkojiloče #indijanac #vladimiršeks #šeks #pijanac #piti #alkoholičar #humor #šale #vicevi #smiješneslike Smiješne slike i vicevi na humorpicture.com Najbolje smiješne slike s tekstom HumorPicture.com humor šale vicevi na slici
0 notes
radiogornjigrad · 3 years ago
Text
Marko Raguž: BOB DYLAN I VINETUOVI NASLJEDNICI
Marko Raguž: BOB DYLAN I VINETUOVI NASLJEDNICI
Iz filma „Vinetu“ – glumac Pjer Bris (Pierre Brice) „Jednom kada zadnji Indijanac nestane i kada sjećanje na njega bude kao sjenka oblaka koji plovi prerijom, još uvijek će duh mog naroda živjeti u ovim šumama. Jer mi volimo zemlju kao što novorođenče voli svaki otkucaj majčinog srca. Ako prodamo svoju zemlju, onda je volite kao što smo je i mi voljeli, štitite je kao što smo je i mi štitili.…
Tumblr media
View On WordPress
0 notes
brbljivica · 7 years ago
Quote
Biti pesnik u ovom suludom svetu, upozorvao bi me otac, isto je tako infantilno kao želeti da postaneš kosmonaut ili Indijanac. Ali, sine, još ima kosmonauta, i Indijanaca. Ta činjenica mora da ti da snagu i ulije strpljenje.
Laslo Blašković - Priče o malaksalosti
12 notes · View notes
prijedor24 · 3 years ago
Text
Ključanin prodaje kamere i NASA-i
Ključanin sa Zagrebačkom adresom Senad Galijašević, koji je svojevremeno bio popularan kao Senad od Bosne, a potom kao Senna M vladao dance scenom Hrvatske, odavno je nestao s muzičke scene. Ipak, pamte se hitovi ovog rođenog Vitežanina sa zagrebačkom adresom „Bol“ , „Šal“, „Jasmina“, „Bistre vode Bosnom teku“ „ a iz dance faze to su „Beba“, „Indijanac“, „Tuc tuc“… Senad danas ima 68 godina,  s…
Tumblr media
View On WordPress
0 notes
crnagora · 4 years ago
Text
Maja i Car sasuli jedno drugom sve u lice
Maja i Car sasuli jedno drugom sve u lice
Emisija ”Pitanja gledalaca” je u toku, a voditelj Milan Milošević pročitao je naredno pitanje Maji Marinković: Kažeš da je filip indijanac, pa šta tražiš onda sa njim – glasilo je pitanje. Naši izbori govore više o nama, nego oni sami. Nije iskren, pokušao je da se poigra sa mnom – rekla je Maja. Žena je znala koliko mi je teško bilo napolju. Zna da sam zaplakao par puta ovde – rekao je…
Tumblr media
View On WordPress
0 notes
y0uh4v3b3ensh3rl0ck3d · 4 years ago
Video
youtube
BIGru i Paja Kratak - Nije Peka Indijanac (Full album 2015)
0 notes
masalbajka · 8 years ago
Text
Poistovjećena s poistovjećenosti, hvatam udah. Ispuštam osmijeh. To sam što Jesam. Ipak, Indijanac sam, Hrvat sam, muzika sam, ubijeni sam, ubojica sam. Toplina i hladnoća, zvuk Jesam. Sve to Jesadm, kad uistinu Jesam. I dalje je to poistovjećenost koja Jesam, jer znam što je poistovjećenost, poznavajući raspoistovjećenost. Dupla sam, dvolična i licemjerna - sve na jednom licu stoji. Kad sam to što uistinu Jesam, stojanje i padanje, isto su, ista svetost, istog grijeha... Ide i dalje, teče, muzika koja Jesam, nepresušna rijeka, lavež psa, redam redak nakon redka. Sve je u redu, i da nije, tko to kaže? Tko to uistinu govori, nadahnut i da je presahnut, isto je.
M.L. - Masal
0 notes
superbmakerzombie · 8 years ago
Text
SLUČAJ DVOJICE MISTERIOZNO NESTALIH ZAGREPČANA U Češkoj su inscenirali eksploziju kojom je Hrvat povezan s Vjekom Sliškom želio prevariti osiguranje
SLUČAJ DVOJICE MISTERIOZNO NESTALIH ZAGREPČANA U Češkoj su inscenirali eksploziju kojom je Hrvat povezan s Vjekom Sliškom želio prevariti osiguranje
Sud u Ostravi osudio je hrvatskog državljanina Gorana Bobana (55) iz Zagreba na četiri godine zatvora zbog prevare osiguravajućeg društva koja je za posljedicu imala pogibiju Branka Katušića (50), zvanog Indijanac, i Branka Mrakovića (51), zvanog Đoli, umirovljenih pripadnika specijalnih postrojbi HVO-a, odnosno HV-a. Sud je utvrdio da je Boban kriv za prevaru i nepružanje prve pomoći. Prema…
View On WordPress
0 notes
slikesmijesne · 8 years ago
Photo
Tumblr media
Duh koji loče #duhkojiloče #indijanac #vladimiršeks #šeks #pijanac #piti #alkoholičar #humor #šale #vicevi #smiješneslike Smiješne slike i vicevi na humorpicture.com Najbolje smiješne slike s tekstom HumorPicture.com humor šale vicevi na slici
0 notes
znamobaportal · 8 years ago
Photo
Tumblr media
http://www.znamo.ba/koliko-zeljovaca-indijanaca-rokera-mjesanaca-zivi-u-bih/
Koliko Željovaca, Indijanaca, rokera i mješanaca živi u BiH?
U junu prošle godine Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine, a prema tim podacima, u BiH živi ukupno 3.531.159 osoba.
Prilikom popisa stanovništva u BiH, građani su se izjašnjavali o spolu, starosti, vjeroispovijesti, maternjem jeziku, obrazovanju, ali i nacionalnoj pripadnosti.
Nekolicina bh. građana je na duhovit način izrazila svoju pripadnost, pa smo prema podacima Agencije za statistiku BiH mogli vidjeti da među nama ima i “Džedaja, Eskima, svemiraca, rokera”…
U nastavku pročitajte neke od navedenih odgovora državljana BiH o njihovoj etničkoj/nacionalnoj pripadnosti. Podaci su objavljeni u kompletnim rezultatima popisa iz 2013. godine.
Kao Kosmopolit / Kosmopolitkinja izjasnilo se 89 osoba, od čega 48 muških i 41 ženska osoba. Džedaj / Džedajka 76, 56 muškaraca i 20 žena Zemljanin / Zemljanka 65, od čega 37 muškaraca i 28 žena Marsovac / Marsovka 63, od čega 41 muškarac i 22 žene Vanzemaljac / Vanzemaljka 55, od čega je 37 muških i 18 ženskih osoba Eskim / Eksimka 54, 46 muškaraca i 8 žena Indijanac / Indijanka 52, od čega 43 muškarca i 9 žena Han 49, od čega 43 muškarca i 6 žena Građanin / Građanka 43, od kojih su 20 muškarci a 23 žene Polutan / Polutanka 41, muškaraca je 19, a žena 22 Goranac / Goranca 24, muških osoba je 14, a ženskih 10 Sarajlija / Sarajka 24, od čega je 13 muškaraca i 11 žena Pola pola / Mješanac 21, 9 muškaraca, 12 žena Dijete 18, izjasnilo se 8 muških i 10 ženskih osoba Mostarac / Mostarka 17, 11 muškaraca i 6 žena Ilir / Ilirka 14, od kojih je 11 muških osoba i 3 žene Željovac / Željovka 14, od čega je 12 muških i 2 ženskih osoba Komunista / Komunistkinja 13, muškaraca je 8 a žena 5 Svemirac / svemirka 12, muških je 11 a ženskih 1 osoba Klingonac / Klingonka 12, od kojih je 9 muškaraca i 3 žena Budista / Budistkinja 11, 5 je muških i 6 ženskih osoba Roker / Rokerka 7, 4 je muškaraca i 3 žene Ljudsko biće 6, 4 su muške osobe i 2 ženske Sajentolog 1 muškarac Hipik 2 muškarca Rastafarijanac 5 muškaraca.
0 notes
arbormagna · 8 years ago
Text
Bezvremensko pismo indijanskog poglavice: Veliki poglavica Seattle, 1786. - 1866.
"Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pješčana obala, svaka magla u tamnoj šumi, svaki kukac sveti su u pamćenju i iskustvu mog naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sjećanje na crvenog čovjeka. Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenja kada odu u šetnju među zvijezde. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je majka crvenoga čovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijeće naše su sestre; jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji. Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto tako da ćemo mi sami moći živjeti udobno. On će nam biti otac i mi ćemo biti njegova djeca. Mi ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti tako lako. Jer ta je zemlja nama sveta. Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate se sjetiti da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sjećanja moga naroda. Žubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naša braća. One nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo svoju zemlju, morate se sjetiti i učiti svoju djecu da su rijeke naša braća, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu. Mi znamo da bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je jednak kao i drugi, jer on je stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov prijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu djecu rađa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci zemlji i prema bratu nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš. Ne znam, naš način je drukčiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čovjeka. Ali možda je to zato jer crveni čovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijeloga čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukaca. Ali možda je to zato jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao uvreda za uši. I što je to život ako čovjek ne može čuti osamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari? Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednaki dah - životinja, biljka i čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana, on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju, morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životima koje podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo svoju zemlju, morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto kamo će i bijeli čovjek moći doći da okusi vjetar što je zaslađen mirisom poljskoga cvijeća. Tako ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo da prihvatimo, postavit ću jedan uvjet: Bijeli čovjek mora se odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi. Što je čovjek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike osamljenosti duha. Što god se desilo životinjama, ubrzo će se dogoditi i čovjeku. Sve stvari su povezane. Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da će oni poštovati zemlju. Recite djeci da je zemlja s nama u rodu. Učite svoju djecu, kao i što činimo mi sa svojom, da je zemlja naša majka. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga. To mi znamo zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. Što god snađe zemlju, snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tka tkivo života: on je samo struk u tome. Što god čini tkanju, čini i sebi samome. Čak i bijeli čovjek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća, poslije svega. Vidjet ćemo, jednu stvar znamo koju će bijeli čovjek jednoga dana otkriti - naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga čovjeka kao i za bijeloga. Ta je zemlja draga Njemu, a škoditi zemlji, znači prezirati njezina Stvoritelja. Bijeli također trebaju prolaz; možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte svoj krevet i jedne noći ugušit ćete se u vlastitom smeću. Ali u vašoj propasti svijetlit će sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na ovu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim čovjekom. Sudbina je za nas misterij, jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajućom žicom. Gdje je guštara? Otišla je. Gdje je Orao? Otišao je. To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje".
0 notes
slikesmijesne · 8 years ago
Photo
Tumblr media
Duh koji loče #duhkojiloče #indijanac #vladimiršeks #šeks #pijanac #piti #alkoholičar #humor #šale #vicevi #smiješneslike Smiješne slike i vicevi na humorpicture.com Najbolje smiješne slike s tekstom HumorPicture.com humor šale vicevi na slici
0 notes