sisak-old

[sisak-old]

Malo povijesti: Veliki Kaptol

Iako je građen kao svratište, kroz neko vrijeme Veliki kaptol dobiva i dodatne sadržaje - gostionica i dvorana za kazališne predstave.

1839. godine, u Bijeloj dvorani svratišta Veliki kaptol, prikazana je povijesna predstava "Juran i Sofija" (prva kazališna predstava na hrv. jeziku, drama Ivana Kukuljevića Sakcinskog). U ulozi Jurana pojavio se poznati ilirac, a kasnije omiljeni gradonačelnik - Franjo Lovrić.

1901. uz Veliki kaptol dograđena je zgrada kina. Već slijedeće godine, bogati sisački trgovci zakupili su zgradu kina te sagradili vrtnu terasu na suprotnoj strani Kaptola.

1936. godine zgradu Velikog kaptola kupuje Društvo "Hrvatski društveni dom" radi osiguravanja prostora za djelovanje raznih sisačkih društava.

[sisak-old]

Mali Info: Perivoj Viktorovac

[sisak-old]

Mali info: Gradska Vijećnica

[sisak-old]

Malo povijesti: Žitni magazin

Pripreme za početak gradnje Godine 1762. u Hrvatsku je stigao inženjer Maksimilijan Fremaut, kojemu su Dvorsko komercijalno vijeće i Temišvarska kompanija povjerili da vodi radove na uređenju toka Kupe i izgradnji žitnih magazina. Nakon što je izgradio žitno skladište u Karlovcu, jedan od najvažnijih njegovih zadataka bio je izgradnja skladišta u Sisku. Naime, veliki ugarski brodovi mogli su ploviti Savom samo do Siska, odakle se roba pretovarivala na manje brodove i dalje prevozila Kupom do Karlovca. U tu svrhu bilo je iznimno važno izgraditi žitna skladišta u kojima bi se pohranjivalo pristiglo žito, pa je Maksimilijan Fremaut već 1762. godine izradio projekt gradnje sisačkog magazina. Zbog pitanja lokacije Fremaut je došao u sukob sa Zagrebačkim kaptolom kao vlasnikom sisačkog posjeda. Naime, najpovoljnija lokacija za gradnju po Fremautovom se mišljenju nalazila na desnoj obali Kupe, na povišenoj plavini sigurnoj od visokih voda. Na toj je lokaciji već izgrađeno dvadesetak štala, objašnjava Fremaut, pa se ta lokacija potvrdila kao sigurna.U obzir su dolazile još neke lokacije na lijevoj obali Kupe, ali nakon pomnog i dugotrajnog odvagivanja, ipak je odlučeno da će se magazin graditi na desnoj obali Kupe kako je Fremaut i predložio.  Predstojao je posao izrade projekta gradnje što uključuje položajni plan svih objekata potrebnih za gradnju magazina, a izradio ga je Fremaut 1763. Na tom je položajnom planu označena konačno odabrana lokacija magazina, zatim kuća koja će se izgraditi za smještaj zaposlenika, mjesto za odlaganje robe u bačvama te skladište za opremu i alat za izgradnju i popravak brodova smješteno između kuće za zaposlenike i samog žitnog magazina. Osim navedenih objekata Fremaut na svome položajnom planu novog magazina označava i objekte koji su tamo već postojali, a valjalo ih je srušiti kako bi se oslobodilo gradilište za magazin. Tako iz Fremautovog plana saznajemo da je na desnoj obali Kupe 1763. godine postojalo 17 štala koje su srušene zbog gradnje magazina, te još 6 štala koje su se nalazile izvan prostornog obuhvata budućeg gradilišta.

Odabrana lokacija (A) i ostale razmatrane lokacije (B, D i F).

Početni nacrti.

Gradnja i kasniji značaj Nesuglasice koje su izbile oko pitanja lokacije žitnog magazina, usporile su njegovu gradnju, tako da se samoj gradnji pristupilo oko 1765. godine. Pretpostavlja se da je žitni magazin potpuno dovršen i pušten u promet, odnosno dat u zakup Temišvarskoj kompaniji na pet godina, krajem 1765. godine ili u prvoj polovici 1766. godine. Žitni magazin je imao iznimno velik značaj, kako za razvoj sisačke trgovine, tako i za razvoj riječnog brodarstva, odnosno za razvoj čitavog grada Siska. Nakon njegove izgradnje, te uređenja kupskog korita, Sisak se u samo nekoliko desetljeća prometnuo u jedno od najvažnijih prometnih i trgovačkih središta sjeverozapadne Hrvatske.  Danas je žitni magazin samo jedan od najznačajnijih predstavnika mrtvog i odumirućeg tkiva grada Siska. Ali to je već jedna druga i duga priča. 245 godina stara građevina zaslužuje bolji tretman od ovoga.

Izvor

[sisak-old]

Malo povijesti: Domobranska vojarna

Uvod

Izgradnja i kasniji značaj Konačno, 1891./92. godine u Lađarskoj ulici broj 28 dovršena je velika dvokatna domobranska vojarna, najveći vojni objekt u tadašnjem Sisku. Gradio ju je 1891. godine sisački graditelj Andrija Colussi po nacrtima zagrebačkog graditelja Kune Weidmanna. Veliki volumen dvokatnog korpusa vojarne ističe se u vizuri Lađarske ulice izduženim pročeljem s tri rizalitna istaka. Neostilsko oblikovanje karakterizira kombinacija neobaroknog korpusa, s morfološkim elementima njemačke renesanse. Strma krovišta iznad rizalita te dekorativni detalji izvedeni u opeci daju ovoj utilitarnoj građevini osobni ton. Premda je vojarna uvela novu, veću dimenziju u Lađarsku ulicu, ona se skladno uklapa u pejzaž, uokvirena Kupom ispred i brdom iza sebe.

Vojarna danas Danas se domobranska vojarna, ovako napuštena, zapuštena i u potpunosti neiskorištena, uklapa jedino u cjelokupnu sliku Lađarske ulice, kao jedne od "najmesnatijih" dijelova mrtvog tkiva grada Siska

Izvor

[sisak-old]

Malo Povijesti: Zidani ("Stari") most preko rijeke Kupe

1934. godina - jedna od najznačajnijih u novijoj sisačkoj povijesti Zbog posljedica velike gospodarske krize, grad se u proteklom razdoblju sporije izgrađivao. To se osobito odnosilo na stambenu izgradnju, pa je u gradu vladala velika stambena kriza. Zbog izrazite industrijalizacije grada i velikog priljeva siromašnog sloja stanovništva koje je iz sisačke okolice dolazilo u grad u potrazi za poslom, najveći dio stambene izgradnje vezan je uz jeftinija zemljišta novog Siska te uz lokacije industrijskih zona. Tridesetih je godina najveći broj stambenih objekata izgrađen u južnom dijelu Novog Siska, Capragu, te u sjevernom i istočnom dijelu Starog Siska. Tome je pogodovala izgradnja željeznice, koja je uvelike utjecala ne samo na gospodarski razvoj grada, već i na njegov ukupan urbanistički razvoj, izgradnju, te formiranje njegove funkcionalne strukture. Sredinom tridesetih godina, zahvaljujući opsežnim hidrotehničkim radovima, bitno su poboljšani uvjeti izgradnje i razvoja grada. Intenzivnija izgradnja područja Starog Siska izvan povišene antičke jezgre i pored postojanja nasipa još je uvijek bila otežana povremenim poplavama, što je onemogućavalo početak intenzivnije stambene valorizacije i tih dijelova grada. Naime katastrofalna poplava 1934. godine potvrdila je staru bojazan Sisčana - postojeći nasipi nisu bili dovoljno visoki u uvjetima ekstremno visokih vodostaja. S lošim stanjem nasipa oko Siska upoznati su tadašnji ministar građevina Stjepan Srkulj i ban savske banovine Ivo Perović, koji su obećali kredite za izgradnju novih nasipa u Sisku. Nakon što je Vojislav Krasojević izradio nacrte za izgradnju nasipa, a oni odobreni od banske uprave i Ministarstva građevine, 1935. otpočeli su opsežni radovi na utvrđivanju nasipa na Kupi i Savi. Novi obrambeni nasip projektiran je za područje od ušća Kupe u Savu do jakog transverzalnog nasipa koji na sjevernoj strani štiti grad od poplava rijeke Odre. Projektirana trasa nasipa bila je duga 5 kilometara. Visina nasipa u Galdovu dostizala je 6 metara. Istodobno, nastavljeni su i radovi na utvrđivanju nasipa duž kupske obale, čime je Sisak konačno zaštićen od poplava koje su svakih nekoliko godina nanosile neprocijenjive štete gradu i okolici.

Izgradnja i njezine posljedice Istovremeno, s radovima na utvrđivanju obale, radilo se na izgradnji sisačkih mostova. 1934. godine dovršena su čak dva sisačka mosta. Naime, te je godine nakon devet godina gradnje konačno dovršen novi zidani most preko rijeke Kupe. Svojim izgledom plijenio je pozornost kako u vrijeme nastanka, tako i danas. Izgradnja novog kupskog mosta bitno je utjecala na fizionomiju starog Žitnog trga u Novom Sisku. Nakon što je stari trg izgubio svoje trgovačke funkcije premještanjem žitne burze u prostor Starog Siska 1934. godine, izgubio je i izgled trga, postavši tek cestovni prilaz novoizgrađenom mostu. Novi je kupski most uvelike promijenio i fizionomiju Trga bana Josipa Jelačića koji je cestom koja čini luk između Trga i Velikog kaptola, smanjio površinu parka te odvojio Veliki kaptol od šetališta. Istovremeno, most je omogućio da sada i veći brodovi mogu proći ispod njega i uploviti u teretno pristanište u sjevernom dijelu grada, što je bitno pridonijelo održavanju sisačke teretne riječne luke. Iste je godine Sisak dobio i novi most preko rijeke Odre. Novi betonski most, izgrađen je na mjestu starog dotrajalog drvenog mosta.  Tako je Sisak 1934. godine dobio čak dva nova mosta, potaknuvši na taj način puteve vlastitog napretka.

Izvor

[sisak-old]

Stari Most, 1939. godine. Na slici se vide ploveće kućice koje su koristili radnici Vodoprivrede tj Direkcije za Savu koji su održavali tok rijeka i utvrđivali obalu.

[sisak-old]

Natkriveni peron u Sisku sagrađen 1862. Samo su mađari radili natkrivene perone, ali samo na najvažnijim priključnim stanicama. 

1924. godine, peron je sasječen te preseljen na stanicu Beograd Dunav, a tamo je stradala za vrijeme II. svj. rata. Zadnja slika prikazuje želj. kolodvor u vrijeme izgradnje 1862. godine

[sisak-old]

Okupljanje građana ispred zgrade I. hrvatske štedionice (danas zgrada Porezne uprave) u 2. ulici, 1935.

[sisak-old]

Pogled na skladište žita na mjestu današnjih ugostiteljskih objekata u Rimskoj ulici na obali Kupe.

[sisak-old]

Predstava ispred crkve Sv. Križa. 1930-tih

[sisak-old]

Puštanje u promet mosta preko Odre. 1930-tih godina

[sisak-old]

Željeznički most i zaleđena Kupa ispod njega. 1930-te

[sisak-old]

Zidani most (danas se naziva "Stari most") sagrađen 1934. godine. U pozadini se vidi stari drveni most. Iako je beton već onda bio široko u uporabi, most je sagrađen od tradicionalnog materijala - kamena i cigle

[sisak-old]

Trg Lj. Posavskog oko 1930tih (lipe su posađene 1925. godine)

[sisak-old]

Kraljevski kotarski sud 1930tih. Danas - Općinski i Županijski sud. Trg Lj. Posavskog.

[sisak-old]

Kupanje na Kupi 1930tih godina. U pozadini se vidi dimnjak od Segestice