Seminarski rad na temu fotografije i konceptualne umetnosti..
Don't wanna be here? Send us removal request.
Text
UPUTSTVA :D
Dakle, dobro došli na ovaj seminarski, ili avanturu ili možda blog?
Ideja je bila da svakodnevni word file pretvorim u nešto kreativnije i zabavnije, i da formu seminarskog ispunim na svojstven način.
Za početak, kliknite da dugme sa noticom u krajnjem desnom uglu, da vam se zatvori playlista. (Marinu Abramović ćete svakako čuti u pozadini, čak i ako ogroman pravugaonik od playliste nestane)

Nakon toga, molim Vas scrollujte svojim mišem do kraja, i krenite redosledom koji je napisan u silabusu, jer tako bi čitali i klasičan, kliše, word file.
Hvala na razumevanju,
Uživajte,
Srdačan pozdrav,
Ana Radosavčev
0 notes
Text
Literatura
1. Diarmuid Costello on photography and conceptual art
2. Mozak studentkinje Fakulteta za medije i komunikacije
0 notes
Text
Zaključak
I, šta smo sve ovde mogli da zaključimo? Da je fotografija podsticaj konceptualne umetnosti, da je nova delatnost koja polako zauzima svet, da je konceptualna umetnost impusl, i da je deadpan zapravo slika sa lične karte? Pa okej, nismo loše prošli, svašta tu ima što bi moglo da se objašnjava u nedogled, ali da ne budem previše dosadna sa idejama i razmišljanjima koje ovi eseji donose, skratila sam, stvarno jesam. Inače bih ja filozofirala o ovome dugo, ali nema potrebe, suština je tu, i takva je kakva je, bitna je.
A na vama i meni je da se sa činjenicama složimo ili ne, da podržimo ovaj sistem ili ne, zar ne?
0 notes
Text
Ed Ruscha by Jerry McMillan, gospodin mrtav tiganj primer :)

0 notes
Text
Mrtav Tiganj
Deadpan ili Lična karta? Dobro pitanje, ja da Vam kažem.
*Izvinjavam se ženi čija je fotografija iskorišćena, znam da to nije baš lepo i pristojno, ali u dobre je svrhe.*
Ako posmatramo deadpan kao prazno platno u fotografiji, ovo bi definitivno bio jedan od primera jer ne razlikujemo da li je fotografija napravljena sa nekom emotivnom namerom ili je fotografisao čika policajac u stanici za lični dokument. Ovde ne vidimo nikakve facijalne ekspresije niti emocije, ženino lice je prazno. Pogled koji direktno i prazno gleda u kameru je ono što se kroz ceo ovaj esej provlači makar kada je u pitanju portret. E sad, naravno, nije ovo jedini primer. Iskoristiću i onaj primer iz knjige, jeste, upravo taj, fotografiju crno belog karaktera sa čovekom koji drži knjigu na glavi, krajnje nezainteresovano, bez ikakvih emocija. Ravan čovek, prazan, u nekom svom prirodno izgubljenom stanju, čak mi se čini da ne primećuje da mu je knjiga nametnuta na glavu i da ima osećaj da tu treba, prirodno da stoji.
0 notes
Text
Mrtav Tiganj
Konačno! Red je na najzanimljivi deo i post koji se ne bavi uopštenim stvarima fotografije i konceptualne umetnosti već tzv. “deadpan” motivom. Šta je “deadpan”?
Ako bi ga preveli na srpski, u bukvalnom smislu bi dobili mrtav tiganj (hah), ali onda bi pitanje bilo kakve to veze ima sa fotografijom? Ima, jer u ovom slučaju taj izraz predstavlja fotografiju bez emocija, ravnu crtu, bolje rečeno. Bez facijalne ekspresije ili bilo čega što u sebi sadrži ljudsku emociju. Da, da, fotografija može biti i takva.
Ceo ovaj esej i deo knjige jeste objašnjavanje ovog termina uz navođenje mnogo stručnih izraza i silnih umetnika, filozofa i fotografa čija se mišljenja prepliću, ali u celom tom moru reči, u mojoj glavi je ostao taj, uslovno rečeno +, mrtav tiganj koji me tera na razmišljanje i spajanje ona dva famozna pojma. ( Fotografija i konceptualna umetnost, za slučaj da se zaboravilo u nizu objašnjenja i shvatanja.)
Ostavljam primer u slici, pa nastavljamo :)
0 notes
Text
Konceptualna Fotografija
Hajde da se uozbiljimo i malo posvetimo tekstu po kom je ovaj seminarski uopšte nastao, dakle, Costello i Fotografija posle Konceptualne umetnosti.
Zanimljiv način pristupanja istraživanja ove teme, kroz knjige raznih autora i to kako je fotografija postala ili je već bila, konceptualna.
Kako je cela knjiga koncipirana u esejima koji se bave suštinskim teorijiskim, istroijskim i estetskim pitanjima koja su nastala uticajem fotografije posle 1960-tih kao mainstream umetnički medij, ono što prvo možemo primetiti jeste mnoštvo različitih mišljenja, ideja i obrazloženja. Uprkost tome, ne bih se previše oslanjala na to već bih kroz svoja shvatanja i razmišljanja objasnila ovu knjigu ukratko. ( Ne celu, jedan deo mi se posebno svideo i njega ću kroz sledeći post objasniti.)
Pre nego što pređemo na taj, meni najbolji deo knjige, želela bih da se malo dogovorimo oko značenja konceptualne umetnosti i fotografije u savremenoj umetnosti. Obe vrste umetnosti su pripadnici savremene umetnosti i svaka pojedinačno donosi velike promene, ideje, novitete i ono što će kroz godine biti očuvano, međutim, šta bi se desilo ako bi spojili te termine u “konceptualna fotografija”.
U nekim idealnim uslovima, objašnjenje pojma “konceptualna fotografija” bilo bi spoj okidača na fotoaparatu u momentu impulsa koje naše oko u tom momentu spazi. Trebalo bi da bude nešto drugačije, otvoreno za razna razmišljanja i prvenstveno nešto što bi nam ostavilo prostor za koncipiranje naših instant impulsa kada vidimo fotografiju. Što bi se u narodu, u 21. veku reklo, da bude KUL. Šta bi to sve moglo da bude? Ostavljam vam sliku kao primer.
0 notes
Text
Konceptualna Umetnost
Malena istorija konceptualne umetnosti jeste da je počela šezdesetih godina ( davno to beše ), sa idejom da umetnost treba da podstakne razmišljanje gledaoca uz pomoć nekih skica i tekstova, na primer. Takođe, ova vrsta umetnosti ima za cilj oslobađanje impulsa svesti. Dobro, dosta o generalnim pojmovima, sigurna sam da to već svi uveliko znamo.
Ako je konceptualna umetnost jednaka oslobađanju impulsa, sasvim sam sigurna da je nama pun pogodak u toj sferi Marina Abramović, i ovim putem moram da joj odam počast, ta žena stvarno ima vanserijske ideje o tome šta je umtenost. Daleko od toga da je ona jedina, evo, na primer, moja omiljena ideja o konceptualnoj umetnosti je Dišanova “Fontana”. Čovek je wc šolju pozicionirao na potpuno drugi način i to nazvao fontanom. Pa dobro, može i to biti umetnost, mada se ne može reći da je neki preterani trud bio uložen u to, ali svakako, postalo je svetski poznato i nešto što intrigira ljude, tera ih da razmišljaju o čemu je on to razmišljao pa njega wc šolja asocira na fontanu, na primer. ( Okej, može biti vrlo jasno u čemu je štos, ali da ne zalazimo čoveku u privatnost.)
E to se zove konceptualna umetnost, a ne fotografija stola sa hranom koja prikuplja lajkove na socijalnim mrežama jer je ufotkana u nekom fensi restoranu.
Ja lično, ne vidim baš neku logiku u toj famoznoj “Fontani”, i nije da me jedno asocira na drugo, ali shvatajući cilj i ideju konceptualne umetnosti, to je jedan od radova koji se savršeno uklapa. Osim toga, Iv Klajn može biti odličan pokazatelj da ništa može postati svašta. Rad “blue” koji je obično plavo platno ( okej, nije baš najobičnije), ali možemo reći jednostavno, je toliko uspelo da je Iv na kraju dobio i plasirao svoju boju “Klein Blue”. Savršeno. Hajde da se svi bavimo konceptualnom umetnošću, da imamo punu slobodu i kreativnost da ljude izmestimo iz kalupa klasičnog razmišljanja.
0 notes
Text
Fotografija
Fotografija kao takva :
Fotografija je definitivno jedna od oblasti novih medija koja polako ali sigurno preuzima svet i ljude u svoje ruke. Naime, kao nešto što može biti vrlo lep a jednostavan posao, ljudi joj se sve više okreću. Međutim, hajde da se vratimo na početak i na samu ideju ovog posta.
U fotografiji možemo pronaći puno slobode, pa tako čak i one fotografije koje nisu dobre možemo pripisati “umetničkom pogledu” autora, ili je dodati u ideju o konceptualnoj umetnosti. I ako možda to nije ono što bi trebalo da pravda nas “fotografe”, da ne kažem umetnike, ( još je rano, tek nam je 22 ), svakako da to možete čuti od nas kao najčešći izgovor. Sama ideja fotografije jeste da zabeležimo trajno momenat koje naše oko vidi, specifični detalj, pejzaž, portret osobe koju volimo ili potpunog stranca i sve ostalo što je našem srcu milo. No, po tome šta bi Costello rekao, njihova ideja je bila da istraže izuzetne pomake u fotografiji kao glavnoj struji savremene umetnosti. E sad, šta bi to moglo da znači, i šta to predstavlja?
Za mene lično, kao mladog fotografa, ta misao i ideja o pomaku fotografije predstavlja momenat prelaska sa analognog u digitalno. Momenat u kome aparat dobija okidač i mogućnost ekrana na kome se fotografije mogu odmah videti? Kakav je to epski pomak, prosto neverovatno. Da ne pričam o tome kako je fenomenalno kada na licu mesta možete prepraviti i ponovo fotografisati, a tek o tome što digitalni fotoaparat “nema ograničenja”, odnosno, možete fotografisati onoliko koliko vaša kartica ima memorije, a to je svkako više nego analogni film od 36 fotografija. Jeste, slažem se, nije neka čar jer nema iščekivanja da vidite kako su fotografije ispale, i retko će neko danas fotografije praviti za album, ali dobro, koliko prednosti toliko i mana.
Pomak u tom aspektu je neverovatan, i samim tim me uopšte ne čudi što danas svako može biti fotograf. Čak šta više, po socijalnim mrežama možemo pronaći hiljadu profila kojima se u opisu posla nalazi “photographer” pa makar taj neko fotografisao svoje patike svaki dan. (Što da ne, vole ljudi svoju obuću :D ) U moru fotografa, uvek se može naći makar jedan koji svoje radove smatra konceptualnim, i pravo da Vam kažem, uglavnom i jesu jer na prvu loptu gledaoci pojma nemaju šta se nalazi na fotografiji, premda ona bila visoke rezolucije, naše posmatračko oko ne vidi u sekundi isto što i autorovo. I to je dobro, ne, to je odlično jer time autori ostavljaju prostor nama da razmišljamo o tome šta to može biti i kako je to samo kul i urbano. Eh.. A ima i onih “fotografa” koji fotografiju stola sa hranom nazivaju konceptualnom umetnošću. Od toga mi se malo diže kosa na glavi. APEL : Molim vas da nau��ite šta znači konceptualna umetnost / fotografija, pre nego što okačite takvu etiketu na svoj rad. Više o tome šta je konceptualna umetnost / fotografija, i kakve to veze ima jedno s drugim, u sledećem postu.
Da se vratimo mi fotografiji i nama mladima koji volimo da izražavamo svoje tek stečeno mišljenje, tvrdeći da smo u 90% slučajeva upravu (zapravno nismo).
Još jedna od stvari po kojoj smo mi mladi poznati jeste da fotografiju i sliku karakterišemo kao istu stvar i ako to NIKAKO, zapamtite, nikako nije isto. Slika je produkt slikara, iscrpljujćeg sedenja ili stajanja nad platnom, bojenje temperama, akrilom, vodenim bojama ili čime god, i to je proces od ko zna koliko meseci, dok je fotografija proces od onoliko sekundi na koliko vam je nameštena ekspozicija na apartu. Ne kažem ja da mi ne znamo bukvalnu razliku između slike i fotografije, ali svakako da nam je terminologija u momentima u manjku. Zašto? Pa prosto, retko ko će danas reći “Je l’ si video moju novi fotografiju na instagramu?”, ne, ovo je skoro gramatički neispravno danas, dok “ Je l’ si video što sam okačila dobru sliku na instagram danas” biti potpuno normalno. U tom pogledu mislim da danas mnogo izjednačavamo sliku i fotografiju i ako to nije fer prema obe od ovih delatnosti. Ipak, i ako je sve to tako, koliko god se možda nama ne dopadala ta ideja, svakako da su muzeji počeli da prihvataju fotografiju kao svoju, isto kao i mnogobrojne izložbe i to je nešto sa čime ćemo morati da se pomirimo jer : 21. vek, digitalizacija svega ( još malo pa će i nas da digitalizuju, zar ne?)
0 notes
Text
Lični podaci :
Fakultet za medije i komunikacije
Univerziteta Singidunum
Seminarski rad na temu : Fotografija posle Konceptualne Umetnosti
Predmet : Novi Mediji i Umetnost
Profesor : Predrag Terzić
Student: Ana Radosavčev
Broj indeksa: 6038/16
Datum: 27. maj 2019.
Izjava o validnosti rada:
Potvrđujem svojim potpisom da nisam pokušao, odnosno da nisam pokušala, da tuđi rad predstavim kao svoj, osim na mestima gde je to izričito naznačeno, kao i da mi je poznato da ću u slučaju plagijbiti isključen, odnosno isključana sa daljih studija. Poznato mi je i da Fakultet ima sva prava da raspolaže mojim radom.
0 notes
Text
Silabus :
Uvodna strana : Lični podaci
Prva strana : Fotografija
Druga strana : Konceptualna umetnost
Treća strana : Konceptualna Fotografija
Četvrta strana : Mrtav Tiganj
Peta strana : Zaključak
Šesta strana : Literatura
Sedma strana : Uputstva
* Rad je pisan u Wordu, svaki post sadrži pun format word stranice.
1 note
·
View note