Text
Dubravka Periša - Izložba Aujourd'hui: Moje putovanje na početak
IZLOŽBA Aujourd’hui 06.05.2024. – 01.06.2024. Knjižnica Dugave “Aujourd’hui” predstavlja moje osobno umjetničko istraživanje putovanja uma kroz meditaciju i automatizam te refleksiju kolektivnog nesvjesnog. Kroz digitalne crteže svakodnevno istražujem ulazak u stanje meditacije kako bih oslikala primordijalne slike koje proizlaze iz mog nesvjesnog uma. Ova istraživanja nisu samo individualna,…
View On WordPress
#Aujourd&039;hui#dubravka periša#izložba#knjižnica dubrava#knjižnice grada zagreba#likovna umjetnost
0 notes
Text
Ilustracija: Agata Lučić
Plavi trg
Saša Šimpraga, 2023.
Osim što je postojanje prostorno, ono ima svoj fizički početak i kraj. U kontekstu grada ili trga kao jedinice grada, trg negdje počinje, traje i prestaje. Ono što danas nazivamo Trgom Stjepana Radića, a nekad se zvalo Trgom revolucionara, svoje granice ima katastarski, dok doživljajno, na terenu, taj prostor curi i nema fiksnu granicu osim one prema Ulici grada Vukovara i možda nogostupu pred Lisinskim. Zapravo uopće ne funkcionira kao - trg. Ideja trga za taj prostor s južne strane zagrebačkog Glavnog kolodvora vezana je uz modernizaciju, a onda i procese koji su je zaustavili. Zamišljen kao spona između Donjeg grada i Trnja, sastavni dio produžetka Zelene potkove u formi Središnje osi kao potencijalno najreprezentativnijeg urbanističkog naglaska Zagreba, budući trg desetljećima hibernira, tek povremeno oživljavan u brojnim vizijama, planovima i povremenim realizacijama koje kao da računaju s totalom trga, ali ga ne nude. Sporadične intervencije, poput zadnje u formi onoga što se kolokvijalno naziva Spomenikom korupciji, u teoriji računaju na budući trg, ali ga u praksi odgrizaju i zatvaraju. Imaginarno ime za taj prostor, Plavi trg, stvarno je koliko i sam trg. (Baš kao i donekle Plava potkova ili još plaviji centralni kolodvor na južnom kraju Avenije Većeslava Holjevca.)
Na pitanje koji su identitetski prostori Zagreba, gotovo u pravilu se odgovara s onim prostorima, mjestima i individualnim reperima koji su ponudili određene kvalitete. Malo tko će kao identitetski bitne na prvu istaknuti naselja poput Kozari boka, Starog Trnja ili Novog Jelkovca, koji čine sastavni dio grada, često i dominantnu sliku velikih područja unutar urbane granice, ali nisu ono što prvo pada na pamet kad pomislimo na Zagreb. Međutim, u percepciji, reprezentativni, kvalitetni prostori su ono što je presudno. U tome smislu, Plavi trg nosi potencijal dvostrukog identiteta. S jedne strane značajnog javnog prostora i to novoga (većeg) mjerila, s druge značajnih individualnih arhitektonskih realizacija, a sve zajedno čini budući trg kao gravitacijsku točku čitave njegove zone. U ovom trenutku ono što je tamo arhitektonski značajno nastalo je i, s obzirom na izostanak punokrvnog trga, ostalo donekle nedovršeno prije najmanje pedeset i više godina, ali s velikim nadama i planovima za novi trg koji jednako dugo čeka da se dogodi, ali i koji danas gotovo nitko više ni ne spominje.
Najava izgradnje nove Gradske knjižnice u Paromlinu (neizostavno) otvara i pitanje tog budućeg trga. Plavi trg, u teoriji, počinje (već) na južnoj ogradi Glavnog kolodvora, a završava na Ulici grada Vukovara i Paromlinskoj. Narav prostora južno od željezničke pruge u korelaciji je sa sudbinom i same pruge koja je i u 21. stoljeću i u središtu grada djelomično još uvijek - zemljani nasip. Ta zona entropije, baš kao i prostor Gredelja, uspješno se opire integraciji, a u svom paralelnom svijetu periferije u centru grada, pritom nudi određena urbana iskustva i sentiment. Prošetati dijelom Koturaške ili nekim od pitomih i derutnih odvojaka Miramarske ceste povratak je u prošlost, a posjet Gredelju svjedok raspada našega vremena, no sve to paralelno i otvara mogućnosti novoga grada. Budućnost tog prostora treba ponuditi nešto drugačije, a dominatna točka, magnet, treba biti novi trg.
Neki procesi, otvaranja, možda će se dogoditi prije drugih. Primjerice, s nakon potresa najavljenom obnovom Glavnog kolodvora imperativ je da se kolodvor i peroni bolje povežu s južnom stranom, odnosno, da, primjerice i najmanje, postojeći pothodnik koji vodi do perona konačno doživi prodor na jug i direktno izlazi na budući trg. Takva je veza potrebna i iz Trnjanske prema Petrinjskoj, tamo gdje je nekad postojao pješački nathodnik, srušen nakon što je zapadnije prokopan pothodnik. Važna je i za budući kvart Gredelj.
Najavljena nova arhitektura knjižnice mogla bi, i trebala, potaknuti sveobuhvatnije sagledavanje i možda prvo ikad cjelovitije, materijalizirano rješenje budućeg trga. Tu priliku ne bi trebalo propustiti. Jednako kako se za tako važni prostor za grad ne treba zadovoljavati provizornim i polovičnim rješenjima. Zagrebačka praksa opetovano potvrđuje da ukoliko se riješi djelomično i „privremeno“ takvo bi rješenje vjerojatno trajalo desetljećima. Zato je taj trg točka na kojoj će Grad pokazati svoje vizije, domete i kompetencije. Možda odmak od nemoći.
Fragmentarno rješavanje prostora grada, trga, je naravno moguće, često neizbježno, no tako rješavati najvažnji novi trg ne bi bilo dobro. Rascjepkano i etapno pritom ne znači isto. Da bi se trg realizirao etapno, uputno ga je prvo cjelovito osmisliti. S obzirom na značenje, ulogu i važnost mjesta, jedini prihvatljivi put za to je onaj arhitektonsko-urbanističkog natječaja. Definiranje obuhvata jedan je od preduvjeta takvog natječaja, a to podrazumijeva i otkup preostalih privatnih parcela i raščišćavanje. Neka odavno zakašnjela rušenja u Paromlinskoj konačno su se dogodila ove godine, u ovom mandatu, i na njima se ne bi trebalo zaustaviti. Treba ih biti još.
Za sad, ne spominjanje natječaja i većih ambicija za trg u kontekstu izgradnje knjižnice je signal da se takav pristup oblikovanju trga još nužno ne razmatra - i to bi bilo pogrešno. Za taj trg potrebno je postaviti najveći set očekivanja i definirati odgovarajuće pristupe. Utoliko je novi trg i test za gradsku upravu. Višegodišnji proces izgradnje Knjižnice i društvenog centra Paromlin nudi dovoljno vremena za otkup preostalih privatnih parcela, ispražnjivanje prostora od supstandardne gradnje i provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja za vjerojatno najvažniji novi trg u Zagrebu u 21. stoljeću. Upravo bi mogući natječaj i (paralelna) gradnja trga bio logični nastavak kako razvoja Trnja, tako i započetkog procesa izgradnje knjižnice koja će biti u odnosu s trgom koji joj može dati, ili oduzeti, na uspješnosti. Zagreb, dakle, ima priliku stvoriti nešto suvremeno na trgu vizija ali i kvalitativnih dosega iz prošlosti koja je prostor budućeg trg mjestimično obilježila odličnom arhitekturom. No, za to samo ideja nikad nije dovoljna. Trg i grad gradi politička volja i set mehanizama koje vlast tome podređuje. Konačno, odluka da je trg barem jednako, a zapravo i važniji, od pojedinih zgrada.
_
Objavljeno na portalu H-Alter, 30. studenoga 2023.
2 notes
·
View notes
Photo
Izložba_Kuća pokraj mora
Knjižnice grada Zagreba/ Knjižnica Jelkovec, 30. studenoga do 9. prosinca 2019.
Izložba povodom međunarodne incijative projekta Motel Trogir /Mediterenske mreže modernizma za proglašenje Kuće pokraj mora zaštićenim kulturnim dobrom
Izgrađena 1969. godine u Kelibiji, u Tunisu, Kuća pokraj mora prva je afrička realizacija arhitekta Ivana Prtenjaka i predstavlja izuzetno ostvarenje moderne arhitekture.
Ivan Prtenjak je hrvatski i belgijski arhitekt. Obrazovan je u Zagrebu, a od 1968. živi u Bruxellesu. Njegov dosadašnji radni vijek obilježila je velika produkcija s niz realizacija u desetak zemalja i tri kontinenta.
Kuća pokraj mora prvi je objekt izgrađen u sklopu djelomično realiziranog turističkog kompleksa El Mansourah, građenog od 1969. do 1971. u neposrednoj blizini Cap Bona, geografski najisturenije točke Tunisa prema Europi. Kompleks je danas napušten.
Namjena Kuće pokraj mora je dvojaka. Istovremeno je ugostiteljski objekt i stan za obitelj. Njena arhitektura reflektira zasade modernizma svog vremena, uz regionalne specifičnosti interpretirane na tada suvremeni način.
Kuća je bila nominirana za Nagradu Aga Khan za arhitekturu 1995. godine i to više od dva desetljeća od kad je izgrađena, što potvrđuje njenu vrijednost i važnost, kako za tunisku i afričku, tako i hrvatsku i europsku kulturnu baštinu.
Incijativa za proglašenje Kuće pokraj mora zaštićenim kulturnim dobrom Republike Tunis pokrenuta je 2019. godine u sklopu aktivnosti projekta Motel Trogir i Mediteranske mreže modernizma, i uz podršku niz ustanova, organizacija i stručnjaka iz Hrvatske, Tunisa i Maroka.
Projekt Motel Trogir / Mediteranska mreža modernizma bavi se istraživanjem, promocijom i zaštitom moderne arhitektonske baštine na Sredozemlju.
Motel Trogir je projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba.
Projekt Motel Trogir u 2019. godini podržan je od Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Zaklade Kultura nova.
2 notes
·
View notes
Photo
KRATKA PRIČA MARIJE PILIĆ IZ ZBIRKE "LUĐACI I DJECA", Disput, 2019.
RADUJ SE
Točno u sedam sati ujutro, svakog dana, počinje televizijska emisija "Raduj se". Uvodna glazba, u pokušaju da bude što vedrija, s histerijom ulazi u tuđe domove i pospane glave njihovih stanara. Masira mi mozak svojim poznatim, nervoznim prstima. Pridružuje joj se pištanje čajnika. Dok ulijevam kupuću vodu u šalicu, ne vidim ukočen osmijeh voditeljice. Ali čujem ga. Takav namješteni osmijeh promijeni boju glasa kao da joj neke životinjice prtljaju po glasnicama. Problem nastaje već u naslovu. Raduj se! Imperativ. Naredba. Na samom startu isplivaju mi obrambeni mehanizmi kao bodlje na ježu. I svaki put kad voditeljica kaže "Raduj se!", osjetim mrak u sebi. Crnu rupu koja se širi kao vatra po tragovima benzina. To prijateljsko obraćanje u jednini pikne me u živac. Suviše ležerno i intimno. Trik kojim pokušavaju pridobiti ljude koji još žale za snovima koje su ostavili u toplim krevetima kao ljubavnike na autobusnim stanicama. Stavljam žlicu meda u čaj i promiješam. Narežem nekoliko pravilnih kocki kolača koji je ispekla Bokijeva mama. Nekad stvarno poludi s tim kolačima. Valjda neka vrsta terapije. Po količini ispečenih kolača najčešće mogu procijeniti u kolikom joj je rasulu privatni život. A ako krene s tortama i kompliciranim kremama, strah me pokucati na njihova vrata. Pažljivo, brzinom artritične starice, nosim kolače i do vrha punu šalicu čaja u dnevni boravak. Odlažem šalicu i tanjur na drveni stolić. Iz nekog razloga čaj mora biti poslužen s vremenskom točnošću uzimanja antibiotika. "Hvala, mišek", odgovara baka udobno zavaljena u svoju fotelju. Stari ljudi su robovi navika, pa tako moraju imati i vlastitu fotelju. Svaku epizodu te masovne hipnoze za umirovljenike prati jednakom fanatičnošću s kojom odlazi na nedeljne mise. Sat vremena pilji u televizor sa spokojnim osmijehom kao da promatra dječju igru u parku. Jedino dobro što emisija nudi jesu informacije o izložbama, kinopredstavama i nekim drugim kulturnim događajima. Baka zadržava isti blesavi smiješak s kojim gleda i uobičajene patetične priče koje emisija izvrti, ali nikada ne ode ni na jedan događaj. "A vidi kako su lijepo kuću uredili!" povikne baka i razdragano pljesne rukama. Kimnem i iz unutrašnjosti iscijedim kapljicu osmijeha. Nemam ništa protiv bake. Ali u zadnje vrijeme osjećam se kao Bokijeva mama za štednjakom. Samo što još nisam pronašla svoj ispušni ventil. Zatvaram se u sobu. Navijem glazbu da nadglasam prpošne zvukove emisije i odgovaram na mailove. Pri završetku emisije izađem provjeriti treba li baki kupiti novine. Tada najčešće čita osmrtnice. Totalno morbidno i neprimjereno. Zateknem baku u ružičastom kućnom ogrtaču kako bosa pleše na kuhinjskom stolu. Neobičan, dotad neviđen sjaj igra se sa starim, izgužvanim licem. Bila je to mlada, razigrana djevojka koja je u tišini sanjala negdje duboko unutar starice. I sada se probudila. Preuzela bakine pokrete nemilosrdno kao što se radi s lutkama na koncu. Stojim nepomično i zbunjeno promatram kao da pokušavam odgonetnuti neko umjetničko djelo. Obuzme me panična mješavina smijeha i straha da se ne ozlijedi. "Bako, molim te, siđi!" poviknem sa žurbom u glasu i nježno je primim za ruku. "La-la-la, hi-hi-hi!" nastavlja ne primjećujući me. Od vanjskog utjecaja štiti je neko nevidljivo staklo. Izletim iz stana u prugastoj pidžami i starim čupavim papučama. Mahnito kucam na susjedna vrata. Boki otvara s osmijehom koji je preuzeo protiv njegove volje. Intenzivni miris trave vrisne mi u lice. "Jebote, Boki, kakve si mi to kolače dao?" "Jesu dobri, ha? Rekao sam ti da su posebni", namigne usporeno kao lik iz crtića. Da je barem tako namignuo i prvi put. Možda bih shvatila da kolači nisu posebni po bogatoj čokoladnoj kremi. "Baka je pojela pola tacne!" opalim ga dlanom po ćelavoj, koščatoj glavi. "Bez brige, vjerojatno će samo malo bolje zaspati." Nastoji biti ozbiljan, ali udica smijeha podrhtava mu u kutu usana. "Što radi sad?" "Raduje se", odgovorim i zgrabim džoint iz Bokijeve ruke. Uvučem radost duboko u pluća, duboko do osobe koja sniva negdje u meni.
____________________________________________________
MARIJA PILIĆ rođena je 1987. godine u Zagrebu. Živi u Zaprešiću. Diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, a trenutno radi u privatnom poduzeću kao suradnik za farmakovigilanciju. Pisati je počela 2013. godine s pohađanjem radionice pisanja kratke priče. Dosad je objavila desetak priča i pjesama u prozi različite tematike: od običnih životnih, svakodnevnih priča, satiričnih, priča ljubavne tematike, do SF-a, fantasya i horora. Priče su joj objavljene u časopisu za fantastičnu književnost UBIQ te u zborničkim publikacijama Marsonic i Istrakon. S pričom “Buđenje” ušla je u deset najbolje plasiranih naslova prijavljenih 2014. godine na natječaj za najbolju priču Književnoga kruga Karlovac. Priča “Sofija” predstavljena je na festivalu SF i fantasy književnosti Istrakon godine 2015. te je otisnuta u zborniku Dvojnikov skok. S pričom “Chandelier” 2015. godine pobijedila je glasovima čitatelja na internetskom natječaju “Napiši priču”. Priča “Ormar” uvrštena je u zbirku SF-priča Marsonic godine 2016. Godine 2018. u sklopu edicije “Zaprešićki autori online” (nakladnici: Knjižnice grada Zagreba i Gradska knjižnica Ante Kovačića Zaprešić) u elektroničkom joj je formatu objavljena knjiga priča Iskliznuća.
1 note
·
View note
Link
HDZ-ovi zastupnici, prvi put nakon nekoliko godina, nisu podnijeli ni jedan amandman na proračun Grada Zagreba o kojem će sutra raspravljati Gradska skupština, a to dovoljno govori da je koalicija HDZ-gradonačelnik Milan Bandić razotkrivena do kraja, rekao je predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras.
No, njihov pravi kandidat, kojeg pod svojom kontrolom drže neoborivim argumentima DORH-a, je Milan Bandić, ustvrdio je Maras.
U proračunu se pritom prikazuje, kaže Maras, da će rashodi biti nadoknađeni prodajom gradske imovine, primjerice bivše tvornice "Sljeme" i to, kako dodaje, za manje novca nego što ju je grad Zagreb platio. Maras je ustvrdio da takav prijedlog proračuna u sebi sadrži paradokse jer se istodobno planiraju troškovi za izgradnju knjižnice u Paromlinu i prodaja Paromlina radi plaćanja gradskog deficita.
0 notes
Text
NIJE TOČNO DA SE U HRVATSKOJ NE ČITA! STATISTIKA KNJIŽNICA NE LAŽE... Pogledajte popis najboljih knjiga domaćih i stranih autora u 2017. godini
NIJE TOČNO DA SE U HRVATSKOJ NE ČITA! STATISTIKA KNJIŽNICA NE LAŽE… Pogledajte popis najboljih knjiga domaćih i stranih autora u 2017. godini
Nije točno da se u Hrvatskoj ne čita, iako se može raspravljati o tome što se čita, i koliko. Knjige se u Hrvatskoj slabo kupuju jer su, u općem osiromašenju, postale luksuz, no statistika narodnih knjižnica pokazuje da se knjige i dalje posuđuju u velikom broju. Samo u Knjižnice grada Zagreba lani je bilo učlanjeno gotovo 140 tisuća ljudi, što je 17 posto ukupnog stanovništva grada Zagreba ili…
View On WordPress
0 notes
Link
... velik broj naslova možete posuditi kod nas u Gradskoj knjižnici te ostalima u mreži Knjižnica grada Zagreba! :)
0 notes
Text
Grad u Gradskoj: (Reci)Klaonica
Gradska knjižnica (Galerija Kupola)
utorak, 12. studenoga 2024. u 19 sati
Gosti: Maroje Mrduljaš i Jana Vukić
Urednik i voditelj: Saša Šimpraga
Autorica izložbe: Ivana Fištrek
Gradska klaonica sa stočnom tržnicom preseljena je na zadnju lokaciju u Heinzelovoj ulici 1930-ih godina. U kompleksu proizvodnja je obustavljena 2000. godine. Već gotovo četvrt stoljeća taj prostor nije aktiviran drugačije osim kao skladišni i za povremena kulturna i slična događanja koja su bila naintenzivija početkom 2000-ih. Na lokaciji danas djeluje i nezavisna kulturna scena (Reciklaonica) te nekoliko umjetničkih ateljea itd. Gradskih javno komuniciranih planova što s kompleksom u budućnosti za sad - nema. Bivša klaonica nije predmetom nikakvih javnih rasprava, još se manje spominje kao tema u predizbornoj kampanji, iako se radi o jednoj od strateški važnih parcela za grad. Budućnost lokacije je s jedne strane nepredvidiva, a jedino je sigurno: proći će još godine prije nego se bilo što dogodi. S druge strane, jedna od mogućih budućnosti već je na neki način i programski ponuđena: alternativna kultura oživjela je minijaturni dio kompleksa, a zeleni prostori mogli bi postati javni park za dio grada koji parkova nema.
O mogućim scenarijima za kompleks u Heinzelovoj 66, Saša Šimpraga razgovarat će s arhitektom i teoretičarem arhitekture Marojem Mrduljašem i sociologinjom Janom Vukić.
Naziv tribine (Reci)Klaonica preuzet je od autonomne kulturne incijative koja djeluje u prostorima bivše klaonice.
Povodom tribine, u Galeriji Kupola bit će postavljena druga u nizu jednovečernjih tematskih mini izložbi s izborom iz građe zagrebačke zavičajne zbirke Zagrabiensia pri Gradskoj knjižnici. Autorica izložbe je Ivana Fištrek.
O gostima:
Dr. sc. Maroje Mrduljaš je arhitekt, kritičar i teoretičar arhitekture. Predaje na Athitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Izv. prof. dr. sc. Jana Vukić predaje na Katedri za urbanu sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je sociološke studije o bivšoj klaonici nastale u sklopu aktivnosti Gradskog ureda za strategijsko planiranje 2021. godine
Više o projektu Grad u Gradskoj pročitajte na: https://www.kgz.hr/hr/knjiznice/gradska-knjiznica/projekti-9689/grad-u-gradskoj/64378.
Grad u Gradskoj nastao je u suradnji Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, izdavača portala H-Alter, i Knjižnica grada Zagreba/ Gradske knjižnice te je podržan od Grada Zagreba putem javnog poziva Kultura i umjetnost u zajednici.
0 notes
Text
NAJAVA PRVE TRIBINE U CIKLUSU GRAD U GRADSKOJ:
Cvjetni trg
Gradska knjižnica (Galerija Kupola)
utorak, 1. listopada 2024. u 19 sati
Gosti: Silva Kalčić i Darko Šimičić
Urednik i voditelj: Saša Šimpraga
Autorica izložbe: Ivana Fištrek
Važne gradske trgove svi znaju, no svatko ih doživljava drugačije. Povijesni razvoj zagrebačkog Cvjetnog trga bilježi nekoliko osnovnih faza, a ova aktualna traje gotovo trideset godina. Specifičnost sadašnjeg rješenja trga je mjestimična improvizacija koja je nastupila nakon uređenja 1995. godine. Isprva postavljeni mramorni stolovi za cvjećare, uslijed pobune kulturne javnosti, zamijenjeni su sa šest kioska na južnoj strani trga. To privremeno rješenje preživljava desetljećima i bitnije se ne propituje iako zagušuje trg i blokira logične pješačke pravce i vizure. O mogućnostima drugačije prisutosti cvjećarske djelatnosti, koja na trgu ima kontinuitet i po kojoj je i kolokvijalno trg nazvan, općenito o Cvjetnom ali i drugim zagrebačkim trgovima u centru grada kao mjestima društvenosti i poligonima za kulturu i umjetnost, njegovim kvalitetama i onome što treba poboljšati, Saša Šimpraga razgovarat će s povjesničarkom umjetnosti Silvom Kalčić i kustosom Darkom Šimičićem.
Povodom tribine, u Galeriji Kupola i na 2. katu, bit će postavljena prva u nizu jednovečernjih tematskih mini izložbi s izborom iz građe zagrebačke zavičajne zbirke Zagrabiensia pri Gradskoj knjižnici. Autorica izložbe je Ivana Fištrek.
O gostima:
Izv. prof. dr. sc. Silva Kalčić je povjesničarka umjetnosti, doktorirala je u području arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Autorica je nekoliko knjiga, radila je kao kustosica i urednica stručnih časopisa.
Darko Šimičić je kustos, kolekcionar i kulturni radnik. Suosnivač je i voditelj Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu. Područja njegovog interesa su umjetničke strategije povijesnih avangardi, rubne medijske forme, umjetnički aktivizam i postavangardne prakse druge polovice 20. st.
Više o projektu Grad u Gradskoj pročitajte na: https://www.kgz.hr/hr/knjiznice/gradska-knjiznica/projekti-9689/grad-u-gradskoj/64378.
Grad u Gradskoj nastao je u suradnji Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, izdavača portala H-Alter, i Knjižnica grada Zagreba/ Gradske knjižnice te je podržan od Grada Zagreba putem javnog poziva Kultura i umjetnost u zajednici.
0 notes
Text
GRAD U GRADSKOJ: DRUGI CIKLUS TRIBINA O ZAGREBU U GRADSKOJ KNJIŽNICI
U listopadu 2024. u Gradskoj knjižnici započinje drugi ciklus tribina Grad u Gradskoj, posvećenih gradu Zagrebu.
Ciklus Grad u Gradskoj pokrenut je 2023. godine na incijativu Ivane Fištrek i Gradske knjižnice, a u organizaciji Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, izdavača portala H-Alter, i Knjižnica grada Zagreba/ Gradske knjižnice. Seriju tribina osmislio je Saša Šimpraga, dugogodišnji suradnik H-Altera i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD, koji je urednik i voditelj tribina.
Fokus tribina Grad u Gradskoj su urbanističke, arhitektonske, krajobrazne, okolišne, kulturne i druge teme grada Zagreba, s posebnim naglaskom na budućnost pojedinih javnih prostora, urbanističkih cjelina i sklopova, čija je transformacija nužna, poželjna ili planirana.
U Zagrebu su tribine tog tipa rijetke, a institucionalno vođena javna polemika o temama urbanističkog razvoja grada ili uređenja javnih prostora uglavnom izostaje. ZgForum, ustanova osnovana upravo s ciljem da se omogući aktivno sudjelovanje građana u razvoju Grada, kao i uvid u projekte od značaja za razvoj Grada te rasprave o njima, u nadležnosti Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba, u praksi uglavnom ne provodi takve aktivnosti. Nadalje, strukovne publikacije i strukovna društva u tom su smislu također većinom pasivizirani, dok od posljednje promjene vlasti u Gradu i nevladina scena manje istupa kao kritički korektiv. Službene se pak javne rasprave, kada ih ima, provode pro forma i bez ranijeg upoznavanja javnosti s temom i mogućnostima.
Javna polemika o urbanističkim temama od društvenog je interesa, no kako je nedostatna ili nepostojeća, izostaje i veći i važniji potencijalni angažman zajednice. Kako bi se potaknuo razvoj svijesti građana o važnosti ovih tema te doprinijelo izgradnji kulture prostora, ovim tribinama u Gradskoj će se knjižnici otvoriti mjesto dijaloga i senzibilizacije javnosti za pitanja i mogućnosti razvitka grada. Portal H-Alter kontinuirano kritički i angažirano, a u okviru mogućnosti malog nezavisnog medija, prati i zagrebačke teme. Knjižnice grada Zagreba kao partner, odnosno Gradska knjižnica kao mjesto održavanja ovog ciklusa, a u kojoj se ujedno od 1955. godine odvija najdugovječnija zagrebačka tribina Književni petak, doprinosi time svojoj ulozi kulturnog i informacijskog središta lokalne zajednice.
Suradnjom nezavisne i institucionalne kulture kroz ovaj ciklus tribina posvećen gradu Zagrebu, nudi se novi sadržaj i nastoji se popuniti praznina javnih razgovora o gradu kao preduvjeta uređenijeg i demokratskijeg Zagreba te doprinijeti podizanju razine znanja o gradu.
Tribine uz etablirane, ponajviše nezavisne, stručnjake nastoji predstaviti i nova imena. Svaku tribinu prati najmanje dva teksta na portalu H-Alter, čime se dodatno doprinosi vidljivosti tema, odnosno senzibilizaciji javnosti i javnoj raspravi o budućnosti grada.
Ujedno, tekstove o svakoj tribini prati po jedna ilustracija ilustratorica mlađe generacije: Cicko (Dora Ivković), Petra Divković, Agata Lučić, Vendi Vernić i Hana Tintor. Cilj je podržati ilustraciju kao (gotovo izumrlu) novinsku formu, doprinijeti većoj vidljivosti tema, ali i potaknuti angažman ilustratorica i ilustratora na temama grada.
Novina drugog ciklusa su tematske jednovečernje izložbe. Povodom svake tribine predstavit će se mini izložba građe iz fundusa zavičajne zbirke Zagrabiensia Gradske knjižnice, čime će se osnažiti teme, odnosno jedinstvena zbirka posvećena Zagrebu na taj način dodatno otvarati za javnost. Autorica svih izložbi je Ivana Fištrek, voditeljica zbirke Zagrabiensia.
Najavne vizuale ciklusa dizajnirao je Niko Mihaljević.
Tribine će se održavati jednom mjesečno, u razdoblju od listopada 2024. do veljače 2025.
Više o projektu Grad u Gradskoj pročitajte na: https://www.kgz.hr/hr/knjiznice/gradska-knjiznica/projekti-9689/grad-u-gradskoj/64378.
Program „Grad u Gradskoj“ podržan je od Grada Zagreba putem javnog poziva Kultura i umjetnost u zajednici.
1 note
·
View note
Text
Tribina: TROMOSTOVLJE
Gradska knjižnica, 16. travnja 2024. u 19 sati
Gosti: Igor Ekštajn, Zoran Hebar, David Kabalin
Urednik i voditelj: Saša Šimpraga
Zona Tromostovlje svojevrsni je zagrebački paradoks. S jedne strane jedna od najvažnijih povijesnih točaka izlaska grada na Savu, a danas i najfrekventnija lokacija na zagrebačkim riječnim obalama uopće, a s druge strane prostor je to koji nikad nije smisleno i sustavno uređen. Samo prema procjenama ZET-a, frekvencija putnika na okretištu Savski most kreće se od 20 do 25 tisuća dnevno što ga čini jednim od ključnih zagrebačkih terminala. No, umjesto plana, tu su lokaciju i njenu zonu odredile potrebe, a oblikovala improvizacija. Takva je praksa nastavljena i nakon recentne, u mnogočemu kontroverzne, obnove Savskog mosta.
Na tribini koja stavlja u fokus mjesto čija je „ljepota u mogućnostima“, govorit će se o tome je li upravo to pravo mjesto za prvi zagrebački trg na obali, zašto npr. na mjestu koje ima stoljetni kontinuitet veslačkih sportova nema nijednog uređenog pristupa rijeci, da li je za novi prometni terminal bolja sjeverna ili južna obala, koje su perspektive povratka kupališta na Savu, kako su izgledali prijedlozi uređenja kroz desetljeća maštanja o zoni i zašto na jedinom zagrebačkom pješačkom mostu najmanju površinu imaju pješaci?
O svemu tome Saša Šimpraga razgovarat će s arhitektima Igorom Ekštajnom (video-vezom iz Bostona) i Davidom Kabalinom te arhitektom i urbanistom Zoranom Hebarom.
Dr. sc. Igor Ekštajn predaje povijest krajobraza na Sveučilištu Northeastern u Bostonu, SAD. Doktorirao je u polju arhitekture, krajobrazne arhitekture i urbanizma na Sveučilištu Harvard, gdje je i istraživač pri Davisovom centru za ruske i euroazijske studije.
Zoran Hebar je arhitekt i urbanist. Radio je u Urbanističkom zavodu grada Zagreba kao autor i voditelj niz urbanističkih planova i idejnih rješenja za područje Zagreba i drugdje. Autor je knjige ''Revitalizacija prostora uz rijeku Savu u Zagrebu s osvrtom na uređenje toka u cjelini''. Zajedno s Nadom Šilović, 1985. godine u sklopu sekcije „Prijedlog��� Zagrebačkog salona, izradio je prijedlog za uređenja prostora okretišta kod Savskog mosta.
Mr. sc. David Kabalin magistrirao je zaštitu spomenika i lokaliteta pri Međunarodnom centru za konzervaciju Raymond Lemaire u Leuvenu, Belgija. Radi kao samostalni arhitekt i asistent - istraživač na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Autor je dvije privremene intervencije u zoni Tromostovlje.
Tribina se održava u sklop projekta „Više (od) mosta“ koji tematizira Savski most i njegovu zonu te mogućnosti sadržajne nadogradnje jedinog zagrebačkog pješačkog mosta.
Tribini će prethoditi privremena umjetnička intervencija na plohi Savskog mosta koju će 15. travnja 2024. izvesti umjetnica Cicko. Program prati i incijativa platforme 1postozagrad da se ploha mosta reorganizira u korist pješaka te postave klupe i zelenilo.
Kao dio kampanje za „popravak“ mosta, na tribini će biti najavljen i natječaj za crtež na temu Savskog mosta i to u kategoriji za djecu.
Više (od) mosta projekt je Goethe-Instituta Kroatien, a podržan je i od Grada Zagreba / Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb - zapad. Partneri su Knjižnice grada Zagreba/ Gradska knjižnica, Knjižnica Savski gaj, Knjižnica Jelkovec i 1POSTOZAGRAD.
0 notes
Text
VIŠE (OD) MOSTA: Cicko
Savski most jedini je zagrebački pješački most preko Save. Izgrađen je 1938. godine po projektu inženjera Milivoja Frkovića, i to na mjestu nekadašnjeg Crvenog mosta. Bio je namijenjen kolnom prometu, a pješački postaje s izgradnjom obližnjeg Jadranskog mosta koji je preuzeo sav promet. Novi pješački most od onda do danas nikad nije značajnije prilagođen pješačkoj ulozi, a neposredno prije nužne recentne obnove po prvi je put dobio klupe i zelenilo, sa skromnim rezultatima. Nakon obnove 2022. godine, stanje plohe mosta izgubilo je mogućnost sjedenja i organizirano je na način da većina prostora služi biciklistima, a manjina pješacima, umjesto da je obratno. Most od 1975. godine ima status kulturnog dobra RH. Unatoč tome, nakon obnove most nije vraćen u izvorno stanje.
Projekt Više (od) mosta fokusira Savski most, njegovu zonu i mogućnost sadržajne nadogradnje plohe mosta u korist pješačkog programa. Privremena intervencija street art umjetnice Cicko u podu središnjega dijela mosta ponudit će neke od smjerova mogućeg budućeg uređenja. Intervencija se izvodi bojama koje se ispiru s kišom, a posezanje za podnim oslikom na tragu je praksi aktualne gradske uprave za nove pješačke zone u transformaciji. Autor koncepta programa je Saša Šimpraga.
Cicko je završila prediplomski studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagreb, smjer Animirani film i novi mediji. Bavi se ilustracijom, slikanjem i streetartom.
Intervencija će biti postavljena 15. travnja 2024. na Savskom mostu, i dostupna u danima do prvih kiša.
Tijekom trajanja intervencije, održat će se tribina naslovljena Tromostovlje, u Gradskoj knjižnici, u utorak, 16. travnja 2024. u 19 sati. Gosti su arhitekti Igor Ekštajn i David Kabalin i arhitekt i urbanist Zoran Hebar, a urednik i voditelj je Saša Šimpraga.
Na tribini će biti objavljen i natječaj za crtež na temu sadržajne nadgradnje Savskoga mosta u kategoriji za djecu.
Više (od) mosta projekt je Goethe-Instituta Kroatien, a podržan je i od Grada Zagreba / Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb - zapad. Partneri su Knjižnice grada Zagreba/ Gradska knjižnica, Knjižnica Savski gaj, Knjižnica Jelkovec i 1POSTOZAGRAD.
0 notes
Photo
Saša Šimpraga: Urbane praznine
Srijeda, 24. listopada 2018., Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića (Peščenica) u 19 sati.
Na četiri zagrebačka primjera, govorit će se o važnosti neizgrađenih, a sadržajno bogatih prostora za grad: budućem trgu južno od Glavnog kolodvora, mogućnostima za nove velike parkove na prostoru Gredelja i na potezu između dvije najveće knjižnice u zemlji – NSK i one Filozofskog fakulteta, te novozagrebačke Plave potkove.
Planerski naznačene, no u svim nabrojenim slučajevima nedovršene cjeline, oslanjanju se na urbanističku baštinu, a uređenjem presudno mogu utjecati na razvoj Zagreba u budućnosti.
Saša Šimpraga je aktivist, analitičar prostora i publicist. Autor je knjige “Zagreb, javni prostor” i voditelj volonterske platforme 1POSTOZAGRAD koja se bavi poboljšanjima grada i javnim dobrima.
7 notes
·
View notes
Link
U utorak, 6. studenoga 2018. u Knjižnici Jelkovec govorit ću o vodi kao formativnom elementu grada na niz zagrebačkih primjera.
2 notes
·
View notes
Text
Udruga Mlada pera obilježavat će Noć knjige od 00 do 24
Da ne zaboravimo napomenuti, u tih 24 sata SVAKIH 15 MINUTA bit će objavljen jedan literarni rad jer toliko je već sada radova pristiglo na natječaj, a po potrebi objavljivanje će se produžiti i poslije ponoći na 24.04. Bit će ovo antologijsko obilježavanje Noći knjige! #nocknjige #sknjigomnisiizoliran
U organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portala za knjigu i kulturu Moderna vremena, udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatske udruge školskih knjižničara i uz financijsku potporu ZANE, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada…
View On WordPress
0 notes