#tolerancija

[glasnosutim]

Život me naučio da od svog srca napravim grad

Čije će kuće biti ljubav

A putevi opraštanje i tolerancija

Tako da najljepši inženjering života bude

Izgradnja mostova nade nad morem očaja.

[amiina1]

Sjedjela sam nepomična.

Nijema.

Skrhana bolom što se skupio

u ovoj čemernoj duši.

Milion nervnih slomova,

prevelikih očekivanja i tolerancija.

Da bi od svega ostala samo

Ravnodušnost.

Prihvatiš da vrijeme ne liječi ništa,

naučiš da se nosiš s tim.

Izboriš se,

Preživiš,

Ustaneš i kreneš dalje. :)

[jelenajt]

Neki izbori su ti ili-ili. Tolerancija pristojnosti nakratko učini da pomisliš da nije tako, ali ne nasedaj. Tvoji izbori, to si ti. A to se i vidi. A ravnoteža staklene klackalice stoji dok se đavo u tebi ne probudi, pa rešiš da tuđe izbore njima baciš u lice. Selektivno slepilo

[pogresnoprotumacena]

Kakav je po tebi bolje muskarac da bude

Emocionalan, pomalo dobrica, al ono neiskvaren, opet malo dosadan.

Ili

Da je bas macho, hladan, uspjesan, jak u svemu bitnom, samo opet nikada mu neces znaciti kao ovom prvom

Da pokusam saznat sto zene zele haha😁

Mislim da je za svaku ženu individualno. I da je nekada potrebna dozirana kombinacija oba navedenog. Sa sigurnošću mogu da ti kažem da svaka žena želi da je neko poštuje, da se trudi oko nje i da se oseća voljeno, kako u onoj "fazi medenog meseca" na početku, tako i do kraja. Svako žensko želi nekog stabilnog pored sebe, kog ne mora da izdržava, ko se trudi koliko i ona, ko ima slična shvatanja. Ne postoji idealan tip, postoji samo rad, trud, obostrano razumevanje, tolerancija, i ulaganje u partnera kako bi za osobu koju voliš, prvenstveno za sebe bio idealan. Srećan dan žena. <3

[bukimevieningi]

Pastebima, kad jau ir tarp "vatnikų" auga pagarba LGBTQ+ bendruomenei (video)

Prieš kokius 5 ar daugiau metų, turbūt, niekas nebūtų pagalvoję, kad LGBTQ+ propagandą ims palaikyti “vatnikai”. Deja, bet šioje nelygioje kovoje krito ir tie, kurie atrodė labai stiprūs ir atsparūs. Paskutiniai įvykiai rodo, kad tolerancija LGBTQ+ bendruomenei sparčiai auga ir priešpriešos jai mažėja. Šiuos rodiklius atskleidė vos kelių minučių vaizdo įrašas, kuriame “vatnikų” Dievu norėjęs…

[namestaji]

CENA: [price_with_discount] DIN. [caption id="" align="alignnone" width="393"] Presvlaka za Masažni Sto sa Elastičnim Poklopcem - Različite Boje, Veličine i Stilovi[/caption] Značajka: Napomena: ostali dodaci nisu uključeni. 100% novi kvalitet Veličina: 183 * 76 * 76 cm Boja: crna, bijela, čokolada, kraljevsko plava, tamno plava, tamno roza, svijetlo roza, bež Stil: Wrap Angle Tkanina proizvoda: četverostrana rastezljiva tkanina Značajka: 1. Prekrasna luka ljepote koju donose tanke manekenke 2. Rastegnite se na sve strane kako biste upravljali stolovima različitih veličina 3. Tkanina je ekološki prihvatljiva, bez amonijaka, zdrava i bezopasna 4. Pouzdani džepovi za noge stola mogu smanjiti buku. Odrazite ljepotu života, pokrijte prašinu i život se neće završiti. napomene: 1. Tolerancija ručnog mjerenja je 2-5g. Ne brinite o svojoj zamjeni. 2. Zbog razlike između različitih monitora, slika možda neće odražavati stvarnu boju predmeta. hvala vam puno! 3. SKU boja je boja proizvoda Paket uključuje: 1 * Beauty presvlaka za sofu Hvala vam na podršci. Dobro došli da kupujete od nas! Zelim ti ugodan dan! window.adminAccountId=248009829; #Masažni #sto #krevet #čiste #boje #elastičnim #punim #poklopcem #prekrivač #stola #vjenčanje #hotelu

[gradjevina]

CENA: [price_with_discount] DIN. [caption id="" align="alignnone" width="393"] Fleksibilni Solarni Paneli 12V - Kućni Kamperi, Brodovi, Balkoni - Besplatna Dostava - Polu-fleksibilan i Tanak[/caption] 1.polu-fleksibilan: ugao savijanja može biti do 20 stepeni 2. Izdržljiv sa PET leđima, bez stakla 3. Mala težina, lako nošenje, laka dostava, jednostavna instalacija 4. Tanak: debljina je samo 3 mm, lako se pričvršćuje na krov vaše jahte ili RV, čamac itd. 5. Široke primjene: golf automobil, jahta, čamac, karavan, električni automobil, turistički automobil, patrolni automobil, krov, kampiranje, krovna snaga, šator, prijenosna torba, ruksaci, prijenosni generatori, itd. 6. punjenje za 12v bateriju, riješite problem da auto ne može upaliti zbog nedostatka struje. 80v fleksibilni solarni panel Boja: crna/bijela Maksimalna snaga (Pmax): 80V Maksimalni napon sistema: 700V DC Napon otvorenog kola (Voc): 23,76V Maksimalni napon napajanja (Vmp) 19.8v Efikasnost ćelije: 22% Radna temperatura (NOCT): 45±2℃ Raspon temperature: -40℃～+80℃ Težina: 1,14 kg Veličina: 820 * 370 * 3 mm Standardni uslovi ispitivanja: zračenje 1000v/m2, temperatura 25℃, AM=1,5 100v fleksibilni solarni panel Boja: crna/bijela Maksimalna snaga (Pmax): 100V Maksimalni napon sistema: 700V DC Napon otvorenog kola (Voc): 21,6 V Maksimalni napon napajanja (Vmp): 18V Efikasnost ćelije: 22% Radna temperatura (NOCT): 45±2℃ Raspon temperature: -40℃～+80℃ Težina: 1,72 kg Veličina: 885 * 540 * 3 mm Standardni uslovi ispitivanja: zračenje 1000v/m2, temperatura 25℃, AM=1,5 Otvor od nerđajućeg čelika za jednostavnu ugradnju Vodootporan Real Show Veza ovo je za offline sistem prvo spojite kontroler na bateriju, a zatim spojite kontroler na solarnu ploču 120v fleksibilni solarni panel Maksimalna snaga (Pmax) 120V Izlazna tolerancija ± 3% Napon otvorenog kola (Voc) 23,76V Maksimalni napon napajanja (Vmp) 19,8V Efikasnost ćelije 21% Radna temperatura (NOCT) 45±2℃ Raspon temperature -20℃～+80℃ Težina solarnog panela je 2,5 kg Veličina 1060*530*3mm Standardni uslovi ispitivanja: lzračenje 1000v/m^2, temperatura 25℃, AM=1,5 Pogodno za auto, krov, kamper, na otvorenom 140v fleksibilni solarni panel Maksimalna snaga (Pmax) 140V Izlazna tolerancija ± 3% Maksimalni napon sistema 700V DC Napon otvorenog kola (Voc) 25.8V Maksimalni napon napajanja (Vmp) 21.5V Efikasnost ćelije 19,5% Radna temperatura (NOCT) 45±2℃ Raspon temperature -40℃～+80℃ Broj ćelija 36 kom Težina 2,5 kg Veličina 1140*530*25 mm Standardni uslovi ispitivanja: zračenje 1000v/m2, temperatura 25℃, AM=1,5 window.adminAccountId=229962416; #12v #solarni #panel #fleksibilni #140v #120v #100v #80v #50v #kućni #kamper #fotonaponski #panel #auto #brod #balkon #SAD #skladište #besplatna #dostava

[zoranphoto]

Vlada nije prstom mrdnula da ih zadrži: Tisuću eura za Hrvata previše, ali dvije tisuće za Nepalca ili Filipinca nije

Nevjerojatno zvuči podatak, ali statistika kaže kako je ipak istinit, da je Hrvatska postala useljenička zemlja. Nakon valova iseljavanja, a posebno posljednjeg nakon ulaska u EU, u kojem smo izgubili od 350 do 370 tisuća stanovnika, Hrvatska je posljednjih godina počela uvoziti na desetke i stotine tisuća stranih radnika. Turizam, trgovina, građevina i ostaci industrije doslovno vape za radnom snagom, a nje, zbog niza iseljeničkih valova, jednostavno više nema na domaćem tržištu. Nema je ni u, prema Hrvatskoj tradicionalno emitivnom tržištu radne snage, Bosni i Hercegovini. Domaće agencije, koje posreduju u pronalaženju radne snage, pokušale su pronaći radnu snagu na Kosovu, u Srbiji, Makedoniji i Albaniji. Međutim, navedeni bazen odavno su iscrpila mnogo bogatija tržišta poput Austrije i Njemačke. Na koncu su se u posljednjih nekoliko godina okrenule tržištima Filipina i Nepala. Nakon nekoliko godina intenzivnog ulaska radne snage na naše tržište postupno, samo ove godine država planira izdati čak 200 tisuća radnih dozvola, možemo vidjeti kako su Filipinci, Nepalci i Indijci postali neizostavan dio radne snage od turizma i trgovine do građevine. Tihi, mirni i povučeni, pokušavaju zaraditi za svoje obitelji u domovini kako bi im omogućili bolju budućnost.

Visoka tolerancija

Baš kao što su naši djedovi i očevi išli trbuhom za kruhom od SAD-a, Južne Amerike, Australije do Njemačke. Hrvati znaju što znači biti stranac u tuđini i raditi kako bi se prehranile mnogobrojne obitelji u domovini. Možda upravo zbog toga u Hrvatskoj dosad nije zabilježen ni jedan ozbiljniji incident ili ispad povezan s rasnom ili vjerskom netrpeljivošću prema uvezenim radnicima. Možda je i urođena, prirodna, smirenost i visoka tolerancija Nepalaca i Filipinaca pridonijela njihovu lakšem adaptiranju u naše društvo. Hrvatska je, nažalost, politiku useljavanja i kretanja strane radne snage prepustila agencijama za posredovanje radnom snagom. U cijelom neredu i izostanku sustavne državne migracijske politike imali smo i sreće. Agencije su se orijentirale prema tržištima i kulturama koje nisu konfliktne pa porast useljavanja nije pratio porast stope kriminaliteta i kaznenih djela kao u brojnim zapadnim zemljama koje su se ranije susretale s fenomenom dolaska strane radne snage. Dakle, nije uopće upitan propust države koja nije izradila jasnu strategiju o strukturi radne snage koju želi, tržištu s kojeg želi uzimati radnu snagu, ali ni jasan plan adaptacije doseljene radne snage. Iako broj useljenika stalno raste, još nitko nije izašao s jasnim planom što ćemo sutra s tim ljudima. Središnja država pretvara se da to nije njezin problem i posao. Kao da misle kako će ti ljudi sutra otići nekamo drugamo te kako im je RH samo usputna postaja. Sve dok su strani radnici na relaciji posao – kontejnerska naselja u kojima su smješteni, oni nisu izazov za društvo. Međutim, kao što se to događalo i na zapadu, tako će i u Hrvatskoj, s protokom vremena, ti ljudi “izaći” iz svojih kampova i kontejnerskih naselja i pokušati pronaći svoje mjesto u društvu. Dio njih će dovesti žene i djecu, dio će se nastojati obrazovati.    

Iseljena mladost

Ukratko, s vremenom će željeti, potpuno prirodno, bolji društveni položaj za sebe i svoje obitelji. Jesmo li, kao društvo, spremni za to? Treba imati na umu kako je Hrvatska već nekoliko puta pala na ispitu odnosa prema vlastitoj dijaspori. Podaci kažu kako je iseljena Hrvatska daleko brojnija od domicilne Hrvatske. No ta i takva domicilna Hrvatska nije učinila baš ništa kako bi svoj rast i razvoj temeljila na potencijalu vlastite dijaspore. Nije iskoristila zanos koji je nastao osamostaljenjem, nije prepoznala trenutak – ili možda nije željela? Povijest kaže kako se hrvatska dijaspora kočila i onemogućavala na svakom koraku pri pokušaju investiranja u RH. Napisane su i ispričane stotine priča o našim uspješnim poslovnim ljudima iz dijaspore koji su se odazvali zovu domovine i pokušali izgraditi posao u Hrvatskoj. Redom su njihovi pokušaji završavali propašću, a nerijetko su se u inozemstvo vraćali potpuno opljačkani. Kako to da ljudi koji su uspjeli u surovom kapitalizmu SAD-a, Australije ili Kanade ne mogu uspjeti u RH? Odgovor je dosta jednostavan, ali i poražavajući za nas kao društvo i državu. Ti naši ljudi, zanesenjaci, uletjeli su u žrvanj socijalističke birokracije koju je naslijedila RH. Cijeli sustav bio je postavljen tako da ne dopusti uspjeh ljudima koji su neovisni o domaćoj politici i koji su svoj kapital stekli svojim radom u inozemstvu. Strukture koje hrvatskim društvom upravljaju u kontinuitetu posljednjih osamdeset godina vrlo dobro znaju kako s kapitalom i uspjehom dolazi i politički utjecaj. Jer, kako kontrolirati nekoga tko ti nije dužan ugovor, koncesiju ili kredit? S vremenom bi dio povratnika vrlo vjerojatno težio političkim promjenama u zemlji, a to se nije smjelo dogoditi. Najbolji primjer povratnika koji se želio ogledati u politici je Boris Mikšić i njegova sudbina. Stoga nije ni čudno što se uspješni povratnici u Hrvatskoj mogu izbrojiti na prste jedne ruke.

Isti obrazac

Analize kažu kako su se i Jugoslavije i Republika Hrvatska trudile uputiti izvan granica dio stanovništva kada je situacija u zemlji bila pred političkim vrenjem. Najpoznatiji primjer smirivanja stanja u državi otvaranjem granica zbio se 1966., kada Jugoslavija dopušta odlazak radnika u inozemstvo pod prijetnjom unutarnjih nereda. Od tada kao da se ništa nije promijenilo. Stječe se dojam da su vlasti u RH odahnule pošto su, nakon ulaska u EU, državu napustile stotine tisuća mladih obitelji. One su, potencijalno, kao i 1966., mogle biti opasnost za vladajuću oligarhiju. Ovaj zaključak nameće se nakon analize koja nam potvrđuje da država nije učinila apsolutno ništa kako bi te mlade ljude zadržala u zemlji. Umjesto buntovnih Hrvata, sustav su došli održavati tihi, mirni i radišni Nepalci i Filipinci. Kada ovaj zaključak ne bi bio točan, onda bi država, ali i poslodavci koji su u Hrvatskoj produžena ruka države, učinili sve da zaustave val iseljavanja iz države. Dok je iseljavanje bilo na vrhuncu, od poslodavaca i države dolazile su poruke kako svako povećanje plaća, pa i minimalno, može dovesti do eksplozije javnog duga, urušavanja cijelog sustava i opće nekonkurentnosti hrvatske ekonomije. No čim je iseljavanje posustalo, odnosno kad se bazen ispraznio, krenulo se u potragu za novom radnom snagom. Radna snaga bila je potrebna kako bi se održavao sustav. Međutim, ne bilo kakva – jeftina radna snaga. Barem su tako govorili poslodavci. Krenulo se u potragu za radnom snagom na trećim tržištima kako bi se jeftinom radnom snagom zadržala konkurentnost hrvatske ekonomije.

Plan je jasan

No jesu li Nepalci i Filipinci zaista jeftiniji od hrvatske radne snage koja je napustila državu? Podaci kažu kako strani radnici u Hrvatskoj rade za plaću od 500-700 eura neto. Također, osiguran im je smještaj, plaćene režije, a imaju i osiguranu hranu. Kada sve to zbrojimo, dođemo do cifre od 1600-2000 tisuće eura po radniku. U ovaj zbroj su uključena i davanja na plaću, ovisno o vrsti posla. Dakle, u jeku iseljeničke krize za državu i poslodavce bio je problem Hrvatima osigurati minimalac od tisuću eura kako bi se barem dio njih zadržao u zemlji, ali danas nije problem platiti 2000 tisuće eura kako bi se doveo i zadržao Nepalac ili Filipinac. Je li možda problem u tome što su Hrvati postali glasni, a Nepalci i Filipinci još šutke rade i podnose sve? Jednoga dana moglo bi se dogoditi da Hrvati, Filipinci i Nepalci, rame uz rame, krenu u borbi za bolje i pravednije društvo. Stoga je integracija novopridošlih radnika jedan od prioriteta ovog društva. Dnevno.hr / Željko Primorac Read the full article

[lonikita]

anything you say

can and will be used against you in the state of law. "fifty shades of coffee" maybe? like a last wish/dish? daaaaamn.

ahahahah gledam sve ove ruse po bg-u... kad bih imala majicu sa slikom chuturila, da je nosim!!! jbt iz ove zemlje treba bezat'! ocul' odje okoncat ovu muzeriju od zivota? dje da se denem leP te jebo?! dje cu ti jadna ne bila... da vidim ove lizere... luzere... pa lizere po ig? au jbt odgovorio!!! a ja vec odustala!!! za manje od 24h. kvota se smanjila. tolerancija opala. zivci popucali po savovi. i dje ces sad jarane? lezi lebu da te jedem i sta vise mi treba. sem parce crnog neba. lalala. sta cu s ovim? ma puca mi taki. karanje ili ne karanje, c'est la vie, c'est la question. izdrzala sam ordeal gledanja pedeset nijansi, jos jednom. tad sam valjda kad je izasao. quilty torture it was, fo real fo real man. pazi odgovara u midnight, like a horny mofo that he is. men are a birth defect anyway. a vec sam smislila pricu da sam kao na kopu sledecih nedelju, dve, tri. fol lol flol. kao pa sta oces zvah te juce nije ti se digo. ma... ej tada me je jahao kao nesto preko fona, secam se ko juce, porodica deca... ali od tada je zaista proslo xy godina. pa jarane sta bi, jesil' napravio sta? mogo si armiju do sada. mogo si ga vec na fakultet, onda bismo se ponovo drogirali i sizeli i malo po bulji, malo po sta vec oces da ti mu ga dam. sutnes ga zeni, saljes joj 150 evrica mesecno i slobodan si cojek. nema druze, ne mosh soul mate-icu, kurvu i majku/domacicu u jednom. dogovori se, pizdurino. ajde bre zajebavaj nekog drugog, oblak mrtvih ti nad glavom, duhovi te nocu dave, budis se in cold sweat, i kao, oces da budes metrofazon. cosmopolitan. mia vogue. family values. koje si ti djubre druzeeeeeee... tako ti treba jedna vaspitna. ma kak'i jedna. jedna ko ja, to jes. necu sad da odgovaram. nisam in da mood. anything I say can and will be... e al bez zezanja, ako onoj cmarulji prenese nesto sto bismo recimo pricali, sto bih mu ispricala o sebi i zivotu MOME, ubila bih oboje. cmarulja je dobro prosla. mozda. mamu li joj iskaram onu mrtvu zakopanu. ma i tako, bzv tzv jbt jbs sve. da vidim sta raspali matori crv radi sa svojom trandzom od "cerke". riba visoka 185, ima sigurno 90 kg, to bolje na razanj nego da hranis. mozda ako rodi nesto manje, dok je malo, rokni ovog kita pa u u 3-4 friza to popakuj, dok ne dodju bolja vremena, bice i za malog skota. ja sam mala pitbul, ti si krupan macan... daj da nesto izrimujem.

[portaltvpljevlja]

Predstavljena knjiga “Međureligijska tolerancija” autora Hadži-Miloša Gačevića - https://tvpljevlja.me/?p=110891&utm_source=SocialAutoPoster&utm_medium=Social&utm_campaign=Tumblr...

[saitoazumi]

čemu da morate da živite u tuđim glava i mislite o tome šta oni misle/žele i tako bliže i tako dalje....???

radi čega tačno? da udovoljite nekome ili da bi taj neko kasnije udovoljio vama?

odnosi nisu udovoljavanje, niti kompromis čak - odnosi su komuniciranje, tolerancija i spremnost na suočavanje da je emocija jedno, a reakcija na istu - drugo

prijateljski savjet: držite se onoga što osjećate ali ne zanemarujte ono što mislite, a kamoli ono što vidite - nikad.

[jelenajt]

nije to tolerancija, nego svejednoća

[radiogornjigrad]

Biserka Drbohlav: Treba li nam tolerancija

Biserka Drbohlav: Treba li nam tolerancija

Tolerantnost je danas neizostavni ‘accessories’ socijalnog, nadasve demokratskog ponašanja. “In” je zalagati se za tolerantne odnose – mišlju, prigodnom riječju i… upiranjem prstom u one koji su netolerantni (to su uvijek “oni drugi”; vlastita tolerantnost nije upitna, kao ni vlastita prepametnost). Prije mnogo godina, radeći kao nastavnik u zagrebačkom MIOC-u, dobila sam od jedne kolegice…

[mentalnahigijena]

Bilo je pitanje vremena kada ćemo pronaći POTVRDU KO SU CRNGORCI! Ovo je googl prevod zato Vas Molimo tačan prevod ko zna Francuski!! Većina Crnogoraca pripada Crkvi Orijentalni koji se naziva pravoslavnim. Postoji međutim među njima, posebno u BRDIMA, prilično zapažen broj katolicima latinskog obreda, koji imaju svoje crkve i svoje svećenstvo i koji mogu stalno uživajte u najpotpunijoj slobodi za služenje njihovog obožavanja, u isto vrijeme kada je zemlja bila pod vlašću pravoslavnog biskupa u Tsettiniéu. Vjerska tolerancija toliko je apsolutna Kneževina Crnogorska, da pojedini dijelovi BRDA nastanjuju muslimani koji su mirno njihovi imami i džamije. Bez obzira na za razliku od religija, ti muslimani su braća po oružju kršćanskih Crnogoraca; oni se bore s istim žarom protiv Osmanlija, i s njima zamjenjuje strast prema nacionalnoj neovisnosti uzvišenje vjerske vjere koja ih oživljava sunarodnjaci. Osim toga, osjećaj tolerancije je uobičajen svim slobodnim i kršćanskim državama Istoka. U kraljevstvo Grčka, sa stanovništvom koje mu pripada uglavnom na istočno zajedništvo,

[prijedor24]

Turnir u stonom tenisu povodom Međunarodnog dana tolerancije

U Prijedoru je danas održan turnir u stonom tenisu, a povodom Međunarodnog dana tolerancije. Organizator turnira je Koalicija “Prva tolerancija”, a podršku su im pružili Grad Prijedor i Stonoteniski klub “Prijedor”. “Imali smo dosta učesnika. Turnir je prijateljskog karaktera i igrali smo u šest kategorija. Cilj turnira je promocija stonogtenisa, ali i druženje i socijalizacija djece”, objasnio…