#adding pnes to the pile

[mentalnahigijena]

Alkohol među Grcima i Rimljanima bio je važan za njihove kulture. Većina zapadnog društva počiva na temeljima grčke i rimske kulture. Mnoga vjerovanja, stavovi i prakse u vezi s alkoholom koji danas postoje vraćaju se u ranije kulture. 509-133 pne

Nakon rimskog osvajanja sredozemnog bazena, tradicionalne rimske vrijednosti umjerenosti, štedljivosti i jednostavnosti promijenile su se. Obilno piće, slijepa ambicija, degeneracija i korupcija postepeno su ih zamijenili. 

Cir. Peto stoljeće pne

Platon je izložio ono što je smatrao ispravnim ponašanjem kod pijenja alkohola.  Rekao je da to ne zloupotrebljavate. Platon je također tvrdio da bi minimalna starost za piće trebala biti 18 godina. Grčki istoričar Tukidid (oko 460 - oko 400. pne.) Visoko je mislio i na vino i na maslinovo ulje. Napisao je da su Mediteranci počeli 'izlaziti iz varvarstva kad su naučili uzgajati ulje i lozu.' ??

Ksenofont (431-351. Pne.) I Platon (429. - 347. Ali obojica su kritizirali pijanstvo, što je izgleda postalo problem., Hipokrat (oko 460. - 370. pne.) Utvrdio je brojna ljekovita svojstva vina., Kora drveta terebin aromatizirala je većinu grčkih vina. Svrha ovog aditiva bila je usporavanje procesa oksidacije. To je zaustavilo vino da postane sirće. Ostali uobičajeni aditivi bili su morska voda, začini i med. Zanimljivo je da proizvodnja vina nije uključivala filtraciju. Dakle, potrošači su to sami napravili.

Sredinom petog vijeka, grčko ostrvo Tasos donelo je zakone koji regulišu kvalitet vina. U Luksemburgu postoji kontinuirana istorija vinarstva još od starih Rimljana. 

IV vijek pne

1. Među Grcima, Makedonci su neumjerenost smatrali znakom muškosti. Stoga su muškarci često pili do opijenosti. Njihov kralj, Aleksandar Veliki (vladao 336-323. Pne.), Čija se majka pridržavala dionizijskog kulta, razvio je reputaciju nebrige. 

2. I Aristotel (384-322. Pne.) I Zeno (oko 336-264. P. N. E.) Bili su vrlo kritični prema pijanstvu.

3.Prema savremenim piscima, Grci su bili među najumjerenijim drevnim narodima. Čini se da je ovo rezultat njihovih pravila koja naglašavaju umjereno pijenje. Hvalili su umjerenost, razrijeđivali vino vodom i uopšte izbjegavali pijanstvo.  Izuzetak od ovog ideala umjerenosti bio je kult Dionisa. Sljedbenici su mislili da ih je opijenost približila njihovom božanstvu.

4. Zbor je bio okupljanje muškaraca na večeri razgovora, zabave i pića. Obično je završavalo opijenošću. Ali u starogrčkoj literaturi nema referenci o masovnom pijanstvu među Grcima. Međutim, postoje reference na to među drugim narodima. 5. 'Istorija vina u Burgundiji započela je početkom trgovine između Gala i Rimljana u četvrtom stoljeću prije nove ere, kada su Rimljani dopremali vino u područje pijenja piva [Gala].

Treće i drugo stoljeće pne 1. Rimska zabava ili convivium po mnogima su se razlikovali od simpozija. Ljudi su pili vino prije, sa i nakon jela. U Grčkoj je pijenje uvijek počinjalo nakon obroka. Žene su takođe jele za stolom, 'gdje su pile s istim užitkom kao i njihovi muški kolege.' ??

2. Rimljani su, kao i Grci prije njih, svoje vino miješali s vodom. Obično su ga pili s hranom., 3. Dionizijski obredi (Bachanalia, na latinskom) proširili su se u Italiju u tom periodu. Dakle, Senat ih je zabranio., 4. Rimljani su imali prakse koje su podsticale prekomjerno piće. Pili su prije jela natašte, povraćali da bi imali više hrane i vina i igrali se pića. Potonje je, na primjer, uključivalo brzo konzumiranje onoliko čašica koliko je naznačeno bacanjem kockica. 5. Katona Stariji (234-149 pne) preporučio je ljudima da vino piju umjereno i branio njegovu ljekovitu vrijednost. Rekao je da su korisni cvjetovi kleke, mirte, sjemenjaka i šipka natopljenih vinom. Cato je smatrao da je korisno protiv ujeda zmija, zatvora, gihta, probavnih smetnji, proljeva i drugih stanja. Posebno je da je Cato dao vinogradarstvu prioritet nad ostalim kulturama u svojoj poznatoj poljoprivrednoj raspravi, De Re Rustica . Drugo stoljeće pne U drugom i prvom vijeku pre nove ere, opijenost više nije bila retkost. Ali najistaknutiji ljudi iz afere poput Julija Cezara i Katona Starijeg pili su umjereno. Međutim, kako je republika i dalje propadala, prekomerno piće se širilo. Neki, poput Marca Antonyja († 30. Pne.), Čak su se ponosili svojim destruktivnim ponašanjem prilikom pijenja. 186 pne Rimski senat zabranio je kult Bacchusa. Međutim, i dalje je postojao. 160 pne Rimski senat naredio je prijevod kartaginske rasprave o vinogradarstvu. Rezultat je De Agri Cultura , Marcus Porcius Cato. Knjiga je detaljno opisala sve aspekte upravljanja vinogradima, sve do obroka robova i njihovih dodataka za odjeću.

Cir. 100 pne Feničani su izmislili puhanje stakla. To im je omogućilo da proizvode staklene čaše za piće vina. Krajem drugog vijeka pne 1.Počev od kraja drugog vijeka pne, velike količine talijanskog vina bile su dostupne i za domaću potrošnju i za trgovinu. Vino je do 100. pne izgledalo svakodnevno piće Rimljana, i bogatih i siromašnih. 2.U tom periodu potrošnja po stanovniku iznosila je oko 250 litara godišnje. Tokom sljedećih otprilike 500 godina, javnost je često dobivala jeftino, pa čak i besplatno vino. Država je čak koristila i vino kao plaćanje. Prvo stoljeće pne 'Tokom prvog vijeka prije nove ere, proizvodnja vina u Italiji se izuzetno povećala, a izvoz je postao vrlo unosan.' ?? 43 pne Vinarstvo je počelo u Britaniji i svaka važnija vila uzgajala je vinove loze.

AD period Prvo stoljeće poslije Krista -Rimski građani i vojnici pili su u prosjeku oko 100 litara vina godišnje. -Arheolozi su u San Marinu pronašli vinsku prešu i druge artefakte za proizvodnju vina iz tog perioda.

AD period Prvo stoljeće poslije Krista -Rimski građani i vojnici pili su u prosjeku oko 100 litara vina godišnje. -Arheolozi su u San Marinu pronašli vinsku prešu i druge artefakte za proizvodnju vina iz tog perioda. Post cir. 20 AD alkohol među GrcimaIsus je koristio vino (Matej 15:11; Luka 7: 33-35) i odobrio je njegovu umjerenu konzumaciju (Matej 15:11). S druge strane, teško je napao pijanstvo (Luka 21: 34,12: 42; Matej 24: 45-51). Kasniji spisi svetog Pavla (u. 64?) Detaljno se bave alkoholom i važni su za kršćansku doktrinu na tu temu. Vino je smatrao Božjim stvorenjem i samim time dobrim (1. Timoteju 4: 4). Sveti Pavao je također preporučio njegovu upotrebu u medicinske svrhe (1. Timoteju 5:23). Ali sveti je Pavao dosljedno osuđivao pijanstvo (1. Korinćanima 3: 16-17,5: 11,6: 10; Galaćanima 5: 19-21; Rimljanima 13: 3). Preporučio je apstinenciju onima koji nisu mogli kontrolirati svoje piće. Post cir. 30 AD

AD period Prvo stoljeće poslije Krista -Rimski građani i vojnici pili su u prosjeku oko 100 litara vina godišnje. -Arheolozi su u San Marinu pronašli vinsku prešu i druge artefakte za proizvodnju vina iz tog perioda. Post cir. 20 AD alkohol među GrcimaIsus je koristio vino (Matej 15:11; Luka 7: 33-35) i odobrio je njegovu umjerenu konzumaciju (Matej 15:11). S druge strane, teško je napao pijanstvo (Luka 21: 34,12: 42; Matej 24: 45-51). Kasniji spisi svetog Pavla (u. 64?) Detaljno se bave alkoholom i važni su za kršćansku doktrinu na tu temu. Vino je smatrao Božjim stvorenjem i samim time dobrim (1. Timoteju 4: 4). Sveti Pavao je također preporučio njegovu upotrebu u medicinske svrhe (1. Timoteju 5:23). Ali sveti je Pavao dosljedno osuđivao pijanstvo (1. Korinćanima 3: 16-17,5: 11,6: 10; Galaćanima 5: 19-21; Rimljanima 13: 3). Preporučio je apstinenciju onima koji nisu mogli kontrolirati svoje piće. Post cir. 30 AD Najraniji biblijski spisi nakon Isusove smrti (oko 30. godine naše ere) sadrže malo referenci o alkoholu. To može odražavati činjenicu da je pijanstvo uglavnom bilo porok višeg statusa s kojim je Isus imao malo kontakta. 34 Sredina prvog vijeka naše ere 1.Čini se da je zloupotreba alkohola u Rimu dosegla vrhunac oko sredine prvog vijeka. 2.Četiri cara koja su vladala od 37. do 69. godine ne, bili su pijanci. Međutim, carevi koji su slijedili bili su vrlo umjereni. Književni izvori sugeriraju da se problem pijenja znatno smanjio u Carstvu. Tokom sljedećih nekoliko stotina godina nastavilo se kritizirati nasilno piće. Međutim, većina dokaza ukazuje na pad takvog ponašanja. 3.Vino je postalo najpopularniji napitak. Kako je Rim privukao veliki priliv raseljenih osoba, distribuiran je besplatno ili po cijeni. To je dovelo do povremenih ekscesa na festivalima, trijumfima pobjeda i drugim proslavama, kako su opisivali savremenici.

71 AD

Rimski povjesničar Plinije Stariji izvijestio je o vinogradima oko lučkog grada koji je danas Bordo.

79 AD alkohol među Grcima Mt. Vezuv Masivna erupcija planine Mt. Vezuv je uništio vinograde u okolini tog područja. To je godinama ozbiljno remetilo proizvodnju i trgovinu vinom. Zbog velike potražnje za vinom, vinogradi, gotovina, često su zamjenjivali prehrambene usjeve. Nestašica žita koja je rezultirala ugrozila je opskrbu Rima hranom. Car je tada zabranio sadnju novih vinograda. Pored toga, naredio je da prehrambeni usjevi zamijene polovinu postojećih vinograda. Cir. 90 AD Bilo je zasićenja vina i oskudice žita. Tako je car Domicijan zabranio sadnju novih trsova u Italiji. I pozvao je na uništavanje nekih vinograda u ostatku carstva. 40

Prvo do petog vijeka. Rimljani su otkrili da je poželjno miješanje olova i vina. Olovo je vinu dalo sladak ukus, ugodan osjećaj u ustima i pomoglo ga sačuvati. To je, zajedno s olovnim vodovodom i olovnim priborom, ponekad uzrokovalo trovanje olovom. Neki smatraju da je kronično trovanje olovom jedan od uzroka propadanja Rima. Kraj drugog vijeka - početak petog stoljeća Krajem drugog vijeka nekoliko jeretičkih kršćanskih sekti odbacivalo je alkohol i pozivalo na apstinenciju. Krajem četvrtog i početkom petog veka, Crkva je odgovorila. Zalagao se za umjereno pijenje, ali odbacio pretjeranu ili uvredljivu upotrebu kao grijeh. Oni pojedinci koji nisu mogli piti umjereno, trebali bi apstinirati. Prva Crkva je proglasila da je alkohol u osnovi dobar Božji dar za ljude koji ga mogu koristiti i uživati. Iako su hrišćani mogli odlučiti apstinirati, bilo je krivicom prezirati alkohol. I Stari i Novi biblijski zavjet su jasni i dosljedni u svojoj osudi pijanstva. Širenje kršćanstva i vinogradarstva u zapadnoj Evropi dogodilo se istovremeno. Treće stoljeće. 1.Uspon kršćanstva preobratio je mnoge Jevreje. Nastojeći održati tradicionalnu jevrejsku kulturu, rabini su u Talmud uvrstili detaljna pravila koja se odnose na upotrebu vina. Važno je da su mnoge vjerske ceremonije uključivale i vino. 2.Društveni i politički alkohol među Grcimapreokreti su rasli kako je Rimsko carstvo propadalo. Rabini su se bojali da su židovstvo i njegova kultura u sve većoj opasnosti. Zbog toga su postavili više talmudskih pravila za upotrebu vina. To je uključivalo količinu vina koju se moglo subotom. Način na koji ga treba piti. Pravni status vina na bilo koji način povezan s idolopoklonstvom. I opseg lične odgovornosti za ponašanje u alkoholiziranom stanju. 3.'Rimska poezija između 200. i 300. godine nove ere slavi slavu vina.' ?? 4.Kršćanstvo je postupno raseljavalo ranije dominantne religije. Kad se to dogodilo, učenja Novoga zavjeta o pijenju počela su utjecati na Europljane.

Četvrto stoljeće. Cir. 300 AD Rimski car Teodozije proglasio je smrtnu kaznu za svakoga ko je uništio vinograde. Mnogi vlasnici zemljišta počeli su ih smanjivati ​​kako bi se zaštitili od pretjeranih poreza. Stoga je vinogradarstvo počelo propadati. Cir. 320 AD Alkohol među Grcima i dalje je važan. Grčki učenjak Athenaeus opširno je pisao o piću i zagovarao umjerenost. Mnogo je pažnje posvećivao piću, poznatim pićima i šalicama za piće. Atenej je čak opisao 100 različitih šolja za piće. To je odražavalo važnost vina za Grke. Cir. 350 AD 1.Sveti Martin iz Tura (316-397) i širio je Evanđelje i sadio vinograde. 2.Vinogradarstvo je započelo u blizini Pariza. Cir. 450-1065. 1.'Anglosaksonci su koristili razne posude za piće - šalice, šolje, čaše i rogove stoke.' ?? 2.Anglosaksonci su uglavnom jeli i pili u sali za medovinu. 'Svako je selo sadržavalo jedno ili više ovih zdanja koja su bile kuće elite. Vlasnici su ih koristili za produžavanje svog bogatstva, slave i moći liberalnom distribucijom hrane, pića i poklona. Dvorane su bile epicentri anglosaksonske kulture. '?? Cir. 370-454 AD 'Kratkoročni utjecaj Huna na proizvodnju i konzumaciju alkohola u Europi bio je značajan. Uništili su vinograde, iskasapili radnike i pili podrume na suho. '??