Tumgik
#keda rui
Video
youtube
2 notes · View notes
novakiaki · 6 years
Video
youtube
Look Back - Keda Rui feat IA
Happy birthday IA!
I saw this new song in my feed and realized keda rui FINALLY opened captions and the lyrics weren’t complicated so I thought “why not” and translated it :) you might not see the captions yet, so if you go in the editing section and click the “Looks Good” button for me that would be great!!
English
The simple act of living making me depressed But even so, having days where I could smile Having met you during the course of such a daily life I wonder how much time has passed since then
Looking back like this, it really was just a few years and a bit But it also feels like such a long time we were together It makes me feel a little strange
You don't age And I grew up a little more You don't age And I gain another year
I love your voice If I carry those unchanging feelings with me That's enough for me That's what I believe now Now, that's what I believe
The simple act of living boring me to tears But even so, occasionally devoting myself to something or other Having met you during the course of such a daily life I wonder how much time has passed since then
Looking back like this, it really was just a tiny piece Of a life which you can't call all that short But I'm living now, just like this And one reason I am is probably you
You won't smile So there's no way you'll have words to speak to me You don't age And I gain another year
I love your song If I carry those unchanging feelings with me That's enough for me I'm nothing without you Without you, I'm nothing
No matter how bitter and sad my days are Someday they'll end, just like a song
No matter how sweet and lively my days are If they'll someday end just like a song
I think I want to turn them into a song Just like someone's singing for me So just a little more
I love your voice If I carry those unchanging feelings with me That's enough for me That's what I believe now Now, that's what I believe
I love your song If I carry those unchanging feelings with me That's enough for me I'm nothing without you Without you, I'm nothing
Japanese
生きてるだけで憂鬱で それでも笑える日もあって そんな日々のなか出会ってから どれくらい経ってんだろうって
思い返せばほんの数年とちょっとだけど また随分と長く一緒にいるような気もして 不思議な心持になるんです
君は年をとらない 僕はまたひとつ大人になった 君は年をとらない 僕はまたひとつ
君の声が好きで その変わらない気持ちだけ 持ってれば充分だって 今はそう思う 今はそう思うよ
生きてるだけで退屈で でもたまに何かにのめりこんで そんな日々のなか出会ってから どのくらい経ったんだろうって
思い返せばそう短くもない 人生のなかのほんのちょっとだけど 今こうして生きてるのは ひとつはたぶん君のせいだな
君は笑いはしないし 僕に何か言葉かけるわけじゃない 君は年をとらない 僕はまたひとつ
君の歌が好きで その変わらない気持ちだけ 持ってれば充分だ 僕は君がいなきゃいない 君がいなきゃいないよ
どんなに苦く悲しい日々も いつかは歌のように終わるから どんなに甘く楽しい日々も いつかは歌のように終わるなら
誰かが歌ってくれるような そんな歌にしたいと思うから もう少しだけ
君の声が好きで その変わらない気持ちだけ 持ってれば充分だって 今はそう思う 今はそう思う
君の歌が好きで その変わらない気持ちだけ 持ってれば充分だ 僕は君がいなきゃいない 君がいなきゃいないよ
12 notes · View notes
vocaloid-song-a-day · 6 years
Video
youtube
A Certain GEEK / IA
Keda Rui / April 25, 2018
21 notes · View notes
deyazoo · 5 years
Text
Tumblr media
WILLEMSTAD – E ora a yega pa Jeon, e talentoso kantante i produktor di Aruba, estrena su di dos single titula ‘AYO’ di su álbum nobo titula Biggy Boy Forever. E álbum aki ta un homenahe na tur fanátiko romántiko i lo keda estrena día 14 di febrüari 2020. Ku e álbum Biggy Boy Forever,  Jeon ta reintrodusi su alter-ego romántiko Biggy Boy, i ta regresa na su origen musikal ku a hasi’e asina popular riba nos islanan e ultimo 12 aña. 
Tumblr media
Jonathan Thiel ta wak bek riba su karera musikal komo Jeon i su alter-ego Biggy Boy, ku un humilde satisfakshon i semper ta hasi su esfuerso pa dedika tempu na nos islanan kaminda su promé inspirashon a nase. Ounke su enfoke aktualmente ta riba su karera internashonal, e tin un lugá spesial pa su fanatikada lokal.  ‘AYO’ ta Jeon su ultimo produkshon, un kantika den e ritmo di Caribbean-Pop, ku ta papia di un despedida final di un amor ku no a kristalisa. E kantika a keda skirbi i produsi pa Jeon mes i e videoclip, ku tambe lo keda lansa awe,  a keda dirigí pa Mario Gonzalves i Rui Jiang Ong, kende a fungí komo direktor. E biaha aki Jeon kier a hasi algu diferente ku e clip i a kolabora ku e kompania di produkshon RECENT.
  Biggy Boy Forever
Jeon a dedika e álbum Biggy Boy Forever na tur su fanátiko romántiko ku semper a apoya i gosa di su músika. Na oktober último, Jeon a lansa su promé single di e álbum titula ‘Pa Semper’, kual ta un kolaborashon ku Irsais. Riba Biggy Boy Forever lo tin mas kolaborashon ku varios artista popular di nos islanan ku ainda e tin komo sorpresa, i un proyekto sigur ku Jeon ta entusiasma p’é, ta su kolaborashon ku Clifton End.
Konsierto ‘Biggy Boy Forever’.
Aruba, Boneiru, Kòrsou i Hulanda ta den gran ekspektativa tambe pa lokual ku lo bai bira e konsierto Biggy Boy Forever ku lo tuma lugá na mart 2020 na Aruba. Tambe Jeon lo tin algún presentashon pa e islanan di Kòrsou i Boneiru, i tambe Hulanda lo yega na turno. Aki, Jeon a priminti di trese un kombinashon di kansionnan bieu i nobo i lo hiba un i tur bek den e dushi temporada na kuminsamentu di su karera.
Tumblr media
E videoclip di “AYO’ ta disponibel riba YouTube riba e página Arvanimuzic i e single ta disponibel na tur radio popular riba nos islanan. Bo por siguí JEON riba facebook.com/arvanimuzic i Instagram@jeon_arvani 
UN ERA NOBO PA BIGGY BOY: JEON ta lansa “AYO’ WILLEMSTAD – E ora a yega pa Jeon, e talentoso kantante i produktor di Aruba, estrena su di dos single titula ‘
0 notes
Photo
Tumblr media
«(... )
5. HISTORIA IGREJA PARÓQUIA MOTAEL
5.1. INTRODUÇÃO
Paróquia Santo António Motael mak Paróquia antiga liu iha Timor, depois de Igreja matrix Santissimo Rosário. Igreja Paróquia Motael mós sai nudar Igreja importante ida iha Diocese Dili, wainhira Igreja matrix (Igreja principal) ho Padroeiro Santissimo Rosario, nebe hahu hari iha tinan 1860 maibe iha loron 24 fulan Agosto tinan 1866 ahi han tiha, hafoin hadia fali dala 3: 1879, 1880 no ikus liu hadia fali iha tinan 1933. Igreja ne’e nia fatin maka agora repartição do Governo (Palácio do Governo) hamrik ba. Ikus liu, Igreja matrix ne’e hetan estragos hosi militar Japanes ho bombardeamento hosi avião iha tinan 1945. Hahu hosi momento nebá, Igreja Motael sai kedas hanesan Igreja matrix ou Sé Pró-Catedral ba Diocese Dili. Nune’e atividade hotu Diocese nian sempre hahu hosi Igreja Motael, incluindo proceissão sira nebe realiza iha nivel Diocese. Igreja Paróquia Motael funciona nudar sé pró-Catedral Dili tó Diocese Dili hari Igreja Catedral foun iha Vila Verde nebe agora iha.
Tanba Igreja Motael sai nudar Sé Pró-Catedral, maka wainhira Bispo Primeiro Timor no Macau nian, D. António Joaquim de Medeiros mate iha Lahane, 7 de Janeiro 1897, nia isin mate lori mai hakoi iha Igreja matrix Motael, iha altar nia sorin ba lorosae (ba Sacrário), besik ambão leitura nian.
Além de razão sira ne’e, Igreja no Paróquia Motael mos conhecida nudar Igreja histórica ida iha processo de resistência ba ukun rasik’an nian, no sobressai liu ho massacre Santa Cruz nebe acontece iha dia 12 de Novembro de 1991, nebe nia hun no hahu hosi Igreja Paróquia Motael. Masacre Santa Cruz mai hosi acontecimento seluk iha dia 28 de Outubro 1991, wainhira militar Indonésio sira halo assalto ba Jovem sira nebe mai subar iha Igreja Motael, hodi resulta jovem balu kanek no Sebastião Gomes mate (iha Estrada Igreja nia oin bá tasi).
Maski Igreja Paróquia Motael mak sai nudar Igreja Paroquial nebe antiga liu no sai Igreja importante ida bá acontecimento importante lobuk ida iha Diocese Dili no nasaun doben Timor Leste nia processo mai tó libertção hosi invasór Indonésio sira nia liman, maibé ho honestidade tomak ami hakatak hatete lolós katak tó agora ami la hetan documento básico ka comprovativo ruma nebe koalia lolós kona ba Igreja Motael sai Paróquia iha dia hira, fulan saida no tinan hira.
Tanba ne’e, tuir mai ami koko apresenta dados históricos ruma nebe ami consegue halibur, liu hosi:
Informssaun oral hosi Paroquiano balu nebe hakbesik’an mai hodi konta história oitoan sira nia memória kona ba Igreja Motael; Paróquia consegue hetan mos documento ruma nebe hakerek deit ho liman kona ba rai Paroquia nian, nebe menciona mos tinan inagurração Igreja nian; Sinopse fatos históricos nebe ható mós informação ruma kona ba Paróquia Motael. Parte ida ne’e Paróquia consegue hetan liu hosi esforço no tulun hosi Dr. Rui Maria de Araujo (atual Primeiro Ministro da RDTL), molok hatudu sai hanesan chefe do VI Governo Constitucional. Hafoin ami hetan informasaun lobuk ida hosi livru: Historia da Igreja de Timor Leste, volume 1, nebe D. Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB maka hakerek. Ikus liu, filme ida nebe Ministerio Ultramar Portugues maka halo iha tinan 1954, haktuir kona ba reconstrução de Timor depois de segunda Guerra mundial mos hatudu katak iha tempu neba Igreja Motael iha ona nia modelo hanesan agor. Maski nune’e, historia oitoan nebe ami bele apresenta iha ne’e seidauk completu, no sai deit nudar inicio ida, nebe tulun no motiva ita hotu atu bele halao estudu ida nebe klean liu tan hosi parte informação oral nian hosi Paroquiano sira no dados históricos hosi fontes nebe bele fornece dados credivies ruma. Atu halo completo liu tan buat barak nebe sei falta, ami convida maluk sarani sira nebe hatene buat ruma kona ba processo construção no ereção Igreja no Paróquia Motael nian, atu bele hato tan informação ruma nebe sei precisa atu hatúr história ida lolos kona ba Igreja Paróquia Motael.
5.2. DADOS HISTORICOS ORAIS HOSI PAROQUIANO
Tuir sasin hosi paroquiano Motael nian nebe otas boot ona no sei moris, (iha tinan 1946 nia iha ona tinan 16: moris iha, 10/8/1930), iha tempu uluk liu fatin nebe agora hari Igreja Paroquial Motael ne’e naran LOE BESI. Fatin ne’e be (we) dalan ida ka kolan ida nebe liga hosi tasi ba to be matan-fuan iha Kaikoli, Rumbia. Tanba fatin ne’e be dalan no kolan, fatin ne’e onu no soko laran, nebe kuda, karau no bibi sira sempre mai han, hemu be no haris iha ne’e. Iha tempu neba, Liurai D. Francisco de Ataide mos hela duni besik kolan ne’e. D. Ataide iha uma rua, ida permanente mak iha LOE BESI no nia fen ki’ik ho atan sira nebe hein animal no hare tos hela iha LISBUTAK. Maibe, rai barak sei ailaran tuan, nakonu ho tali no akadiru no ema seidauk hela. Ikus mai Militar Portugues sira koalia ho Liurai D. Francisco Ataide hodi hola rai atu halo uma ba militar Portugues sira.
Iha tempu neba mos, Liurai D. Francisco Ataide hamutuk ho nia Reinu hahu halo ona uma tali ida nebe halo ho didin piku no kakuluk ho nú tahan nudar sira nia capela, ho objetivu atu simu Maromak nebe sei mai hosi tasi.
Tuir sasin ne’e, Igreja Motael hetan rehabilitação iha tinan 1948 ka 1949 no hetan inagurração iha tinan 1952 ou 1953. Nia rasik declara lolos katak nia la hatene sa tinan maka Igreja Motael hetan ereção atu sai Paróquia.
5.3. DECLARAÇÃO RAI NIAN HOSI LIURAI NEBE ENTREGA RAI BA MISSÃO NIA BEIOAN SIRA, IHA TINAN 1986, MENCIONA MOS KONA BA INAGURRAÇÃO IGREJA MOTAEL IHA 1953.
5.4. SINOPSE FACTOS HISTÓRICOS SIRA NEBE IHA RELAÇÃ HO PARÓQUIA SANTO ANTÓNIO MOTAEL[1]
Iha tinan 1642 Missionario dominicanos (nebe pertence ba Diocese Malaca, vigararia Solor no Larantuca) hahu sira nia visita mai Lifau no liu mai iha parte central Timor nian hodi hari centros missionários sira iha Timor, no Motael halo parte iha centro missionarios sira ne’e ida. Centros missionarios sira nebe mencionado iha tempo neba maka: Batugade, Cotubaba (Atabai), Maubara, Motael, Manatuto, Vemasse, Camanassa, Suai-loro, Rai-mean, Kirás, Luca no Wesoru iha costa sul. [1] Iha tinan 1658, Padre Jesuita nain 2: Pe. Joao Nogueira no Pe. Pero Francisco iha sira nia viagem hosi Roti ba Luca atu haklaken Evangelho, sira mate iha Reinu Ade, Vemasse, tanba ema estraga sira ho veneno. Iha fali tinan tuir mai, 1659, Padre Jesuita Frances ida naran Germain Macret hatene lolos ona kona ba Padre nain 2 nebe mate iha reinu Ade, Vemasse, nune’e nia ba hasoru Liurai Motael hodi koalia kona ba Padre nain rua nebe mate. Tuir mai iha tinan 1659, missionário sira nebe lolós atu ba halao sira nia serviço missionário nian iha Luca, maibe sira la kleur iha nebá, tanba Liurai Ade, Edang (Vemasse) haruka sira fila fali. Nune’e Padre Jesuita `Frances nebe `mai ikus, hela deit iha Motael hodi hanorin Catequese ba labarik sira no fo assistência religiosa ba soldadu cristão companhia ida nebe mai hosi Larantuca. Iha inicio seculo XVI (1720) iha ona Missionario Dominicano sira iha Motael, no iha ona Igreja ida, hanesan haktuir mai ne’e: “Certamente, nos começos do Seculo XVI haveria missionarios Dominicanos em Motael, pois em 1720, em Dili, havia uma Igreja”. Provavelmente o visitador Frei Manuel de Santo Antonio, quando estabeleceu o centro das suas atividades em Luca, em 1698, teria visitado Dili. Este gelozo missionario Goes teria viajado nas corcoras visitando Edam (Vemasse), Manatuto, Hera e Motael…. Iha tinan 1819-1821, Padre Bartolomeu Pereira mak sai nudar capelao ba tropa sira no sai mos nudar vigario iha Dili. Padre Bartolomeu sai mos nudar conselho governativo hamutuk ho Dom Gregorio Rodrigues Pereia, Brigadeiro no Liurai Motael nian. Iha 17 de Abril 1856 primeiro nailulik no dominicano Timor oan, Padre Frei Gregório Maria Barreto, superior missao Timor nian, haktuir katak iha Timor iha ona cristao nain 2.017, espalhado iha reino 22, halo parte reino Motael. Iha reino sira ne’e ihaIgreja 16 no capela 1, nebe descreve Igreja Motael hanesan tuir mai ne’e: “Motael a Igreja de Santo Antonio, com perto de trezentos christãos e uma Irmandade fabriqueira, cujos fundos quasi que já não existem, exceto alguns paroens e facas, pela pessima administração que tem tido; é destituida de vestimentas precisas, e não obstante estar tão perto d’esta Praça, acha-se em maior indecência do que as igrejas de Oe-cusse, Batugadé e Manatuto’’.[2] Iha 17 de Abril tinan 1856 (seculo XIX), ba dala uluk Padre Gregório Maria Barreto nudar Superior-da-vara (Superior Missão nian), no Pároco Freguesia Dili nian halo nia relatório, hodi hato kona ba número Cristao sira, Capela sira no Igreja nebe iha ona Distrito Timor, no temi mos Igreja Santo Antonio Motael: “Igreja de Santo Antonio, “a unica com paredes de tijolos, porem coberta de palhas”. Iha tinan 1868 (Provisão de 13 de Março de 1868), Padre António da Costa maka sai nudar Vigário ba Igreja Motael. Tuir fali Padre Camilo de Azevedo (Provisão de 19 de Outubro de 1870), sai nudar Vigário ba Igreja Motael. Padre João Camilo de Azevedo hosi rai dos Reis Magos, hetan nomeação atu sai missionário iha Timor iha tinan 1870 no sai mos nudar PAROCO iha Motael; hafoin iha tinan 1873 nia halo visita ba dala uluk hodi visita reino Aileu hodi sarani ema nain 150 (pag.348-349). Iha fulan Julho de 1877, Padre Antonio Joaquim de Medeiros, nudar Vigario Geral no Superior ba Missao iha Timor, hahu halo distribuicao ba Missionarios sira nebe to hosi Portugal mai Timor iha dia 2 de Junho de 1877. Padre Manuel Jose Branco nomeado nudar Missionario ba Laleia, maibe tanba sei iha funu iha reino ne’e, nune’e Padre ne’e hela deit iha Dili, no ikus mai sai nudar Paroco Motael. Iha tinan 1882, Padre João Gomes Ferreira halo dados estatistícoS kona ba população no número sarani sira iha Capela hotu iha Timor laran tomak no hato mos kona ba Motael, katak, iha tempo neba, reino Motael iha ona ema 18. 400 no iha ona ema nain 600 maka Catolico; Ema sira ne’e koalia lian Tetum no Galole.
5.5. CONSTRUÇÃO NO RECONSTRUÇÃO IGREJA MOTAEL
Foto antiga nebe hasai iha 1903, hatudu katak Capela antiga Motael nian Régulo Motael nian hamutuk ho nia povo halo deit ho nú tahan no didin ho bebak. Hafoin ba dala uluk iha tinan 1903 Régulo Motael rasik organiza nia povo sira hahu tau fundaçã ba Capela foun Motael nian atu sai capela permanente.
Regulo Motael e familia!
1903: Reconstrucao da Igreja de Motael por regulo de Motael com seu reino.
Iha relatorio escrito iha tinan 1911 visitador padre José da Costa Nunes haktuir: ‘’ A nova igreja de Motael tem as paredes concluidas e a cobertura de zinco’’. Iha tinan 1937 no 1939 Governador Alvaro Fontoura apresenta fotografia Igreja Motael nian hanesan iha karaik ne’e. No tuir fonte seluk, modelo hanesan iha karaik ne’e hetan fali renovação ba modelo hanesan Igreja nebe agora dadaun ne’e, iha tinan 1949.
Iha tinan 1949, Timor tomak iha deit Paroquia 1 ho estacao missionaria 2. Maibe temi deit Paróquia de Dili, la temi Motael ka fatin seluk, ho nia área 580 Km2 no população católica ema nain 2007.[1] Mapa missionário tinan 1965 hatudu katak Motael sai tiha ona Paroquia, maibe la hatene lolos data, fulan no tinan.[2]
Dili iha ona Igreja Freguesia nian, ho invocacao ba Santissimo Rosario, hodi sai nudar Igreja matrix ao mesmo tempo prepara atu sai Catedral ba Diocese Dili. Igreja matrix ne’e sai Paroquia ho Provisao Dom Jose da Costa Nunes, Bispo Macau nian, iha loron 4 fulan Dezembro tinan 1923. Maibetanba funu segunda guerra mundial nian iha tinan 1945, Igreja ne’e hetan bombardeamento hosi militar Japanes sira hosi aviao hodi harahun tiha Igreja ne’e. Hahu iha tempo neba (1945), Capela intitulada Glorioso Santo Antonio mak sai fali nudar Igreja matrix iha Diocese Dili.
2.1. CONCLUSÃO
Igreja Motael iha antes de tinan 1642, tanba Igreja Motael nia naran hahu temi nudar Capela ka Centro Missionario ida iha relatorio siran hahu tinan 1642. Hosi foto nebe hasai iha tinan 1903, hatudu katak antes de tinan 1642 to 1903, Capela Motael halo ho kakuluk nú tahan no didin bebak. Igreja Motael halo mudanca dala 3: 1903: hosi kakuluk nú tahan no didin bebak ba kakuluk kalen no didin fatuk; 1911: Halo rehabilitaão ba dala uluk hodi aumenta tan liras 2 iha sorin karuk no sorin los. 1949: Halo rehabilitção ba dala rua hodi hetan forma foun nebe mantem to agora. Hosi informação sira ne’e hotu, ita bele hola conclusão ikus liu katak Motael sai Paróquia entre tinan 1945-1949, ho razão: Igreja primeiro, Santissimo Rosario nebe bolu mos Igreja da Freguesia ka Igreja matrix (inan), rahun iha tinan 1945. Hahu kedas tinan 1945, wainhira Igreja matrix rahun, Motael sai kedas nudar Igreja matrix no Sé Pró-Catedral ba Diocese Dili. Iha tinan 1949 temi ona Paróquia ida iha Dili ho estação missionária rua. Iha tinan 1949 mos halo rehabilitacao ba Igreja Motael ho forma nebe iha to agora.(... )»
https://diocesededili.org/paroaquias/vig-foranea-de-dili/paroquia-motael/
0 notes