Tumgik
#kostanj
agrego9 · 8 months
Text
Istanbul dec. 2023
V začetku decembra sva z Majo obiskala Nejo, ki je bila na študentski izmenjavi v Istanbulu. 4 dni smo raziskovali mesto in okušali lokalne specialitete. Istanbul (Carigrad) je največje turško mesto, ki je zelo pomembno kulturno, gospodarsko in finančno središče, saj leži ob Bosporski ožini, ki povezuje Črno morje na severu in Marmarsko morje na jugu. Ožina deli mesto na Evropski in Azijski del zaradi česar je mesto kulturno zelo pestro.
Tumblr media
Prvi pogled na mesto Istanbul.
Tumblr media
Na vsakem koraku prodajajo kuhano ali pečeno koruzo in kostanj, tradicionalen kruh "Simit" ter drugo ulično hrano.
Tumblr media Tumblr media Tumblr media
Teodizijev obelisk je staroegipčanski obelisk faraona Tutmoza III., ki ga je Rimski cesar Konstancij II. pripeljal v Aleksandrijo. Leta 390, ga je v Istanbul pripeljal Teodizij I.
Tumblr media
Istanbul ponoči.
Tumblr media
Pogled s terase restavracije, kjer smo večerjali.
Tumblr media
Tradicionalni turški zajtrk. Vsega po malo :)
Tumblr media
Z ladjo smo se odpravili na bližnji otok Buyukada. Ime otoka pomeni "Velik otok", saj je največji od petih otokov otočja "Princes Island". Na otoku ni motornih vozil, turiste so prevažali s konjsko vprego, od leta 2020 dalje pa z električnimi vozili.
Tumblr media
Pogled z otoka Buyukada, na mesto Istanbul.
Tumblr media
Listki oz. smeti za srečo.
Tumblr media
Največja evropska in druga največja lesena stavba na svetu, ki je bila leta 1980 poškodovana zaradi požara.
Tumblr media
Pogled na Hagio Sophio, ki so jo leta 1453 iz katedrale spremenili v mošejo.
Tumblr media
Hagija Sofija.
Tumblr media
Modra mošeja stoji poleg Hagie Sophie. Je ena bolj znanih mošej, ki je bila zgrajena v času vladavine Ahmeda I.
Tumblr media
Ogledali smo si tudi Gran Bazar. Pokrita tržnica, kjer domačini prodajajo vse, kar si lahko zaželiš.
Tumblr media
Backgammon je turška nacionalna igra, v kateri smo se seveda tudi mi preizkusili.
Tumblr media
Goodbye Istanbul :)
0 notes
andrej-food · 5 years
Video
instagram
. . . . . . .#gostilna #gostilnaslovenija #gostilnapezdirc #semic #belakrajina #igbelakrajina #kostanj #piknik #jesen #martinovovbelikrajini #slovenia #slovenija #visitbelakrajina #visitsemic #autumn #chesnut #party #saturday #enyoinglife #super #domace #localfood #igslovenija #belakrajina🍀greendestination #instalike #instagood #instafollow (at Gostilna Pezdirc v Beli krajini) https://www.instagram.com/p/B4svQ5cgu0w/?igshid=19stdznd5qiz0
1 note · View note
Photo
Tumblr media
Fall season 🍁🍁🍁 #chestnut #roastingchestnuts #roastingchestnutsonanopenfire #fall #autumn #fallseason #autumnseason #picoftheday #photooftheday #instagood #instadaily #saturday #weekend #weekendvibes #fallvibes #jesen #kostanj #pecenkostanj #vikend #sobotnipregrehki
5 notes · View notes
zabenundfliegen · 3 years
Text
Jesen // november 2021
Tumblr media
Komaj čakam jesen in vse kaže, da ne bo nikoli prišla. September in oktober sta vroča, suha in nasičena s kalimo - drobnim puščavskim peskom v zraku, ki povzroča šibkejše do močnejše alergijske reakcije, tiščanje pod žličko, zatekanje oči, pritisk v glavi, stiskanje v drobovju. Ne da se premikati niti dihati, kaj šele jasno misliti. Sonce nažiga na vso moč in z ultravijoličnimi žarki krha kožo, o oblakih ne duha ne sluha, kaj šele o očiščujočem, osvežujočem, prizemljujočem dežju, le drobcene bele volnene uši poplesujejo v zraku, se sidrajo na utrujeno rastlinje in mu odžirajo že tako oslabljene zelene sile. Ozračje je moteče bleščeče, rumeno, energije napete, sonce slepí, ljudje kričijo, hrana cvrčeče zaudarja, motorji brnijo, tovornjaki rohnijo, vse tuleče vabi ven, ven, ven, še eno sangrio, še en gin tonic, z veliko ledu, s kolutkom kumarice, s posušenim hibiskusovim cvetkom, ki v alkohol spusti vijugasto bordo sled in ga obarva v rožnato, to mi je všeč. Pa še ta vulkan, ki na la Palmi vztrajno bruha, s terase pometam kupčke lepljivih črnih saj. Dobivam zaskrbljena sporočila, ali smo v redu in na varnem. Preveč krajevnih imen vsebuje “palmo” in človeka zmede. Takole gre: Las Palmas je glavno mesto Gran Canarie, kjer trenutno bivamo. Naša ulica se imenuje Calle Palmar - cesta palm. (Latinski rek “Omen est nomen” tu žal ne bo držal, na tej ulici palm - dreves namreč ni.) La Palma je eden izmed kanarskih otokov, med slednjim in našim sta še Tenerife in La Gomera. Palma je glavno mesto balearskega otoka Mallorce - Palma de Mallorca, torej. Lava ne pojé naše hiše, mi pa vsekakor pojemo nekaj vulkanskega prahu, ki ga v naše kraje zanese prekooceanski veter. Lastniki hiš, ki jih na La Palmi pogoltne lava, zanje še vedno odplačujejo hipotekarna posojila. Tako je zapisano v zakonih - nenaravnih namreč, kjer naravne nesreče ne štejejo. Nekaj zaporednih dni ob dopoldnevih doma čutimo nenavadno vibriranje in takoj pomislimo, da se prebuja tudi vulkan za našo hišo, ko pa so oživeli vulkani trenutno tako v modi. Ne, nič od našega vulkana, naj kar mirno spi, morda vibrira nekakšna gigantska mašina v bližnjem pristanišču, hišice soseščine pa so narejene iz kart. Poletne hišice, poletje, ljubim te, sovražim te, saj vemo, kako gre, eno z drugim,
za poletjem spet poletje, kratke hlače, pa banane, povsod banane, tu se dobro živi in dobro jé - kajne? - na pol sprašujejo, na pol sami sebi pritrjujejo avtohtoni prebivalci otoka. Seveda, vse je res, vse je prav, ampak ob zamenjavi letnih časov mi notranja srednjeevropska urca vedno znova in s švicarsko natančnostjo povzroča nemir in tesnobo. Moj mali možgan hlepi po popoletnem ponotranjanju, upočasnjevanju, umirjanju, zbranosti, jasnosti, tišini in hladu. Lasje mi odpadajo kot listje z dreves, pobeljeno bakreni, v gostih šopih. Hočem v gozd, jesenski gozd, rumeno - oranžno - rjavi gozd, dišeč po gobah, vlagi, podrastju, trpko-sladko razkrajajočem se pripravljanju narave na zimo. Iščem ga - ta moj gozd - zunaj, nepotrpežljivo. Pozabim, da se pod prisilo vse lépo lepó skrije. Spomnim se, da gozd nosim s sabo. 
Zadiham.
Shladi se.
Z neba se ulije.
Sama sem, čistim, hišo, sebe, tri dni. 
Grem v gozd, zebe me, oči se mi široko odpirajo od radosti, meglice obljubljajo skrivnosti, zvite lisice in strahopetne volke, pa kostanj, sladek in droban, vse je res, vse je prav, narava je nezmotljiva, narava je vse, vse ob svojem času.
Grem v gozd in si rešim življenje.
Spomnim se, da je gozd v meni, ravno pravi čas - kot vedno.
0 notes
djgtslo · 3 years
Photo
Tumblr media
Prodam mesnate bočarske kostanje🌰 (3€/kg) (brez mujceka) 😂🐈🙈 https://www.instagram.com/p/CVIukDLIrLU/?utm_medium=tumblr
0 notes
freedomtripitaly · 5 years
Photo
Tumblr media
Tra castelli, borghi, porti, città di mare, storia e bellezze architettoniche, la Croazia è tutta da scoprire. Ed è qui che troviamo Rijeka, anche nota come la città di Fiume, scelta come Capitale europea della cultura 2020. Per tutto l’anno qui si svolgeranno eventi e mostre, ma verranno anche inaugurate e rimesse a nuovo per l’occasione strutture come il Museo d’arte moderna e contemporanea, la biblioteca civica, il Museo civico e la nave Galeb, che diventerà un museo aperto a tutti i turisti. Quello di Rijeka, al confine con l’Italia, è un luogo bellissimo, spesso ricordato per le vicissitudini storiche che l’hanno visto conteso tra il nostro Paese e l’allora Jugoslavia. La città, però, è una perfetta destinazione per chi sta cercando una vacanza da vivere in pieno relax, con un tuffo nelle acque color blu profondo, ma anche per chi ama l’arte, storia e itinerari fuori dai soliti schemi. Per chi non è mai stato qui occorre partire dalle basi, visitare i suoi storici monumenti, come il Castello di Tersatto e il Santuario della Madonna, uno dei più antichi della Croazia, meta anche di Papa Giovanni Paolo II nel 2003. Entrambi si trovano sulla collina che domina la città, alla fine di un percorso di 561 gradini (la Petar Kruzic Staircase): sarà faticoso raggiungerli, e la vista da quassù cancellerà ogni fatica. In città, invece, da vedere la chiesa di Nostra Signora di Lourdes, un vero splendore per gli occhi tra affreschi, intagli, sculture che ricordano il neogotico. E poi la Cattedrale di San Vito, l’unica rotonda barocca in Croazia, che custodisce dipinti, gioielli, libri rari e un dipinto di San Francesco Saverio, protettore dei turisti. Si può anche scegliere di andare alla ricerca della Porta Vecchia. Scambiata per anni per un arco romano, in realtà questa è un’entrata al cuore della romana Tarsatica, l’antica città sulle cui rovine venne eretta la Fiume medievale. In lista anche la Piazza della Risoluzione dove ancora oggi si può ammirare lo “stendardo”, una colonna di pietra di due metri d’altezza decorata, che veniva utilizzata in passato per innalzare la bandiera dell’imperatore. Infine, in centro storico sarà facile imbattersi verso la torre civica, uno dei simboli della città che si trova nella parte centrale del Korzo, la via più importante di Fiume (oltre la più vivace) dove si possono trovare negozi e caffetterie, ma anche bancarelle gastronomiche per gustare la cucina tipica. Abbandonata la città vecchia, ricca di monumenti, questa via vi farà respirare la modernità della città tra eventi di ogni tipo da godersi sia di giorno che di notte. Da qui ci si può anche dirigere verso il mercato cittadino, non lontano dal molo di legno dove i pescatori locali scaricavano il pescato. Qui ancora oggi si possono fare affari, comprare pesce fresco, verdure locali e fiori. Per un dopo cena alternativo, poi, consigliamo una passeggiata nella zona del Canale del fiume Rjecina, tra le barche ormeggiate al molo. Prima di andarsene da Rijeka, anche solo per uno sguardo fugace, meritano una visita Palazzo Modello, oggi sede della biblioteca; il Museo delle Scienze Naturali con acquario e giardino botanico; il Museo civico all’interno del parco del Palazzo del Governatore (che ospiterà la mostra di Klimt a luglio 2020); il tunnel di Rijeka, per scoprire le strutture militari della città sottoterra e il centro astronomico, che trova sede in un’ex-fortezza della Seconda guerra mondiale e che vanta una cupola sferica che può ospitare 52 persone. Dalla città alle spiagge poi il passo è breve. E Rijeka è perfetta meta per chi vuole trascorrere le vacanze in coppia, con la famiglia o con gli amici e Ploče e Kostanj, sono state insignite della Bandiera blu per la bellezza e le acque cristalline. Per gli sportivi meglio puntare su Preluk, paradiso per i surfisti e i velisti, grazie alla brezza del mattino o su Skalete, con la sua postazione di pallanuoto. E per chi ha cani e viaggia in loro compagnia, Kantrida e Brajdica permettono l’ingresso a tutti i quattro zampe. Sul lungomare, inoltre, per un omaggio alla cultura in questo importante anno, si possono trovare anche opere e installazioni di artisti europei. Insomma, una meta perfetta per ogni tipo di viaggio, per scoprire la Croazia che non ci aspetta. Rijeka. Fonte: 123rf https://ift.tt/2H9uYBN Cosa vedere a Rijeka/Fiume, Capitale europea della cultura 2020 Tra castelli, borghi, porti, città di mare, storia e bellezze architettoniche, la Croazia è tutta da scoprire. Ed è qui che troviamo Rijeka, anche nota come la città di Fiume, scelta come Capitale europea della cultura 2020. Per tutto l’anno qui si svolgeranno eventi e mostre, ma verranno anche inaugurate e rimesse a nuovo per l’occasione strutture come il Museo d’arte moderna e contemporanea, la biblioteca civica, il Museo civico e la nave Galeb, che diventerà un museo aperto a tutti i turisti. Quello di Rijeka, al confine con l’Italia, è un luogo bellissimo, spesso ricordato per le vicissitudini storiche che l’hanno visto conteso tra il nostro Paese e l’allora Jugoslavia. La città, però, è una perfetta destinazione per chi sta cercando una vacanza da vivere in pieno relax, con un tuffo nelle acque color blu profondo, ma anche per chi ama l’arte, storia e itinerari fuori dai soliti schemi. Per chi non è mai stato qui occorre partire dalle basi, visitare i suoi storici monumenti, come il Castello di Tersatto e il Santuario della Madonna, uno dei più antichi della Croazia, meta anche di Papa Giovanni Paolo II nel 2003. Entrambi si trovano sulla collina che domina la città, alla fine di un percorso di 561 gradini (la Petar Kruzic Staircase): sarà faticoso raggiungerli, e la vista da quassù cancellerà ogni fatica. In città, invece, da vedere la chiesa di Nostra Signora di Lourdes, un vero splendore per gli occhi tra affreschi, intagli, sculture che ricordano il neogotico. E poi la Cattedrale di San Vito, l’unica rotonda barocca in Croazia, che custodisce dipinti, gioielli, libri rari e un dipinto di San Francesco Saverio, protettore dei turisti. Si può anche scegliere di andare alla ricerca della Porta Vecchia. Scambiata per anni per un arco romano, in realtà questa è un’entrata al cuore della romana Tarsatica, l’antica città sulle cui rovine venne eretta la Fiume medievale. In lista anche la Piazza della Risoluzione dove ancora oggi si può ammirare lo “stendardo”, una colonna di pietra di due metri d’altezza decorata, che veniva utilizzata in passato per innalzare la bandiera dell’imperatore. Infine, in centro storico sarà facile imbattersi verso la torre civica, uno dei simboli della città che si trova nella parte centrale del Korzo, la via più importante di Fiume (oltre la più vivace) dove si possono trovare negozi e caffetterie, ma anche bancarelle gastronomiche per gustare la cucina tipica. Abbandonata la città vecchia, ricca di monumenti, questa via vi farà respirare la modernità della città tra eventi di ogni tipo da godersi sia di giorno che di notte. Da qui ci si può anche dirigere verso il mercato cittadino, non lontano dal molo di legno dove i pescatori locali scaricavano il pescato. Qui ancora oggi si possono fare affari, comprare pesce fresco, verdure locali e fiori. Per un dopo cena alternativo, poi, consigliamo una passeggiata nella zona del Canale del fiume Rjecina, tra le barche ormeggiate al molo. Prima di andarsene da Rijeka, anche solo per uno sguardo fugace, meritano una visita Palazzo Modello, oggi sede della biblioteca; il Museo delle Scienze Naturali con acquario e giardino botanico; il Museo civico all’interno del parco del Palazzo del Governatore (che ospiterà la mostra di Klimt a luglio 2020); il tunnel di Rijeka, per scoprire le strutture militari della città sottoterra e il centro astronomico, che trova sede in un’ex-fortezza della Seconda guerra mondiale e che vanta una cupola sferica che può ospitare 52 persone. Dalla città alle spiagge poi il passo è breve. E Rijeka è perfetta meta per chi vuole trascorrere le vacanze in coppia, con la famiglia o con gli amici e Ploče e Kostanj, sono state insignite della Bandiera blu per la bellezza e le acque cristalline. Per gli sportivi meglio puntare su Preluk, paradiso per i surfisti e i velisti, grazie alla brezza del mattino o su Skalete, con la sua postazione di pallanuoto. E per chi ha cani e viaggia in loro compagnia, Kantrida e Brajdica permettono l’ingresso a tutti i quattro zampe. Sul lungomare, inoltre, per un omaggio alla cultura in questo importante anno, si possono trovare anche opere e installazioni di artisti europei. Insomma, una meta perfetta per ogni tipo di viaggio, per scoprire la Croazia che non ci aspetta. Rijeka. Fonte: 123rf La città di Rijeka (Fiume) è Capitale europea della cultura 2020. Un luogo che conserva una storia visibile nei suoi monumenti e da esplorare, senza fermarsi alle note spiagge e mare.
0 notes
mehmetkali · 7 years
Text
Eurowings Kış Sezonunda Rijeka’ya Uçuyor http://ift.tt/2ubUj56
Eurowings, Köln-Rijeka arasındaki uçuş takvimini genişletiyor
Kış sezonu biletleri satışa sunuldu
Eurowings, Hırvatistan’ın en büyük liman şehri Rijeka’ya haftada üç kez uçuyor
    Eurowings 2017/2018 kış sezonu için uçuş takvimini genişletmeye devam ediyor, havayolu şirketi ilk kez kış sezonunda da Köln-Rijeka arasında seferler düzenlemeye başlayacak. Uçuşlar, Kasım ayı itibariyle Çarşamba, Cuma ve Pazar günleri olmak üzere haftanın üç günü Airbus A319 model uçaklarla gerçekleşecek.
  Yolcular Eurowings uygulamasından veya www.eurowings.com web sitesi üzerinden rezervasyonlarını yapabilirler. Ayrıca, havayolunun tur operatörü markası Eurowings Holidays aracılığıyla, en iyi fiyatlarla yüksek kaliteli tatil paketleri ile Hırvatistan’a seyahat edebilirler.
  Eurowings, yaz sezonunda haftada üç kez gerçekleştirdiği Rijeka seferlerine yıl boyunca devam edecek.
  Eurowings, Hırvatistan’ın Adriyatik Denizi sahilinde bulunan, Orta Çağ’dan kalma tarihi eserleri ile ünlü şehri Dubrovnik, Hırvatistan’ın ikinci büyük şehri Split, başkent Zagreb, Antik Roma şehri Pula ve ülkenin diğer önemli şehirleri Zadar ve Osijek’e de yaz boyunca uçuş düzenliyor. Havayolu şirketinin Hırvatistan’a her hafta tek yönlü düzenlediği uçuşların sayısı neredeyse 100’ü buluyor.
  Hırvatistan’ın en önemli liman şehri olan ve Kvarner Körfezi‘nde yer alan Rijeka, bölgenin en gelişmiş şehirlerinden biri. Şehrin tarihi kısmı, birçok müze, galeri ve kafesiyle, alışveriş merkezleri ve yerel lezzetleriyle seyahat sevenler için eşsiz olanaklar sunuyor. Şehrin sahil ve plajları da kaçırılmaması gereken, görülmeye değer yerlerini oluşturuyor. Şehrin doğusu ve batısı boyunca uzanan plajlardan Kostanj ve Ploce plajları ise mavi bayraklı.
from Aeroportist I Güncel Havacılık Haberleri http://ift.tt/2tWpDty via IFTTT
0 notes
anettica-blog · 7 years
Photo
Tumblr media
Autobusna stanica/Bus stop/Busshållplats (på/i Kostanj, Zagrebačka, Croatia)
0 notes
andrej-food · 5 years
Photo
Tumblr media
Martinovanje 2019 #belakrajina #martinovanjevbelikrajini #martinovanje #gostilna #kosmerl #kostanj #vino #krst #gostilnaslovenija #gostilnapezdirc #izlet #svetimartin #semic #party #zabava #martinovo (at Gostilna Pezdirc v Beli krajini) https://www.instagram.com/p/B4rYhY-AgY_/?igshid=109vpt9jyu7la
0 notes
udrugecom-blog · 7 years
Text
Kulturno umjetničko društvo "Mile Gojsalić", Kostanje, Kostanje bb
Kulturno umjetničko društvo “Mile Gojsalić”, Kostanje, Kostanje bb
View On WordPress
0 notes
zabenundfliegen · 5 years
Text
Kostanj, kaktus in monarhi // november 2019
Tumblr media
Vso noč mi je vroče. Slabo spim, tudi zato, ker večino sorazmerno velike zakonske postelje zaseda maliveliki čuk Kalin. Tako težak je postal, da ga skoraj ne morem več prestavljati v njegovo super sobo in super posteljo (moram ju tako imenovati, da bi ga prepričala, kako super je tam spati). Tudi, ko to naredim, slej ko prej prihlača nazaj in s sabo prinese poušter, poušterček s krtkom, zajčkom in ježkom ter slona. Nato miga in štriga, glavo sem, rito gor, noge tja in nazaj, roke povsod, rompompom bum, mami, motiš me, Kalin, iz postelje bom padla, saj ni problem, mami. Zbudi se ob šestih zjutraj. Ponavadi ga okoli pol osmih z raznoraznimi triki s težavo spravim iz postelje (prva beseda, ki jo izgovori, je “ne”). Danes pa je poseben dan, ne gre v šolo, temveč se bo z dedkom prvič sam (torej brez mamice in / ali tatija) peljal z letalom. Komaj ga še malo zadržim v postelji, hoče namreč na letališče oziroma vsaj k dedku na igranje. Začne se daniti, nekam zgodaj se mi zdi, potem pa pomislim, da se je bržkone prestavila ura. Mislim, da se mi še nikoli poprej sprememba ure ni zdela fajn, prej nasprotno, tokrat pa se mi; veliko vzpodbudneje je zjutraj kuhati polento, ob oknu piti kavo in aktivirati malega moža ob vzhajajočem dnevu, petju ptic (tudi kokoši in petelina, ki živijo na sosedovi terasi), kot pa v trdi temi (ki v resnici to sploh ni, le nebo tam visoko zgoraj je temno, ulične luči so tu namreč zelo močno rumene, dve imamo celo pripeti na hišo) in tišini.
Ko s Kalinom preučiva dovolj vesoljskih postaj, raket in satelitov, napakirava moder kufer z njegovimi oblekami in drugimi nujnostmi, pa nahrbtnik-tigra z izbranimi igračami ter po najmanj sedmih prošnjah, če lahko zdaj gre k djadotu (djado je bolgarsko za dedka), mu rečem, da zdaj pa lahko. “A ne bi še kaj pojedel, recimo jajček, pa a narediva pisani koktejl (svež pomarančni sok z brizgom rahlo trpkega in zelo temno rdečega aronijevega), kaj pa malo toplega mlekca ali kakava?” “Ne, bom kasneje, čao!” In gre, v japonkah, s kufrom in nahrbtnikom, skoraj se odkotali po stopnicah navzdol, ker noče, da mu pomagam. (Ura je osem zjutraj, letalo odleti ob štirih popoldne. Še bo zabavno.)
Na teraso grem po perilo. Komaj diham, zrak je poln puščavskega peska, tako imenovane “kalime”, otoka se skoraj ne vidi, zakriva ga oranžasta peščena koprena. Praska me po grlu in pljučih, nizek pritisk je in s pristanišča smrdi po nafti. Okoli trideset stopinj mora biti, zrak se ne premika, majica se mi zalepi na telo. Flote oranžnih metuljev monarhov preletavajo mesto, nenavadno veliko jih je, gotovo so pribežali iz severnih krajev. Morda jedo vataste uši, ki so zasedle vse palme, fikuse in drugo mestno rastlinje, koliko je šele teh, ena sama vatasta koprena, tudi po zraku letijo in rinejo v stanovanja in hiše, kjer na sobne rastline odlagajo mnogotera jajčeca, da njihovi mladički žrejo nežno hrustljave mlade lističe.
Kalin se te nedelje trikrat udari v glavo, enkrat ga udari zid, drugič okenski okvir, tretjič zložljiv meter – od samega vznemirjenja. Vznemirjen je tudi njegov dedek, saj ga čaka povsem nova izkušnja. Predlaga, da gremo na letališče znatno prezgodaj, bosta že tam kaj počela, samo, da se spravimo od doma. Ena solzica mi steče iz enega izmed očes, ko prestopita rentgenski portal ter pomahata, nato pa izgineta nekam v brezcarinsko prodajalno (prepričana sem, da bosta iz nje izstopila z bonbončki ali čoko jajčkom.)
“Kaj bova pa zdaj, a greva na kosilo?” “Ja, kaj pa.” Jeva školjke s tipično kanarsko zeleno česnasto omako, tipično kanarsko avokadovo-paradižnikovo solato z mladim sirom in origanom ter sardine izza vogla, saj za voglom je morje. “Kaj bova pa zdaj?” Gledava film in nato še enega, noben ni prav dober, pa nič zato, ne spomnim se, kdaj sem nazadnje gledala dva filma enega za drugim, še enega samega zelo dolgo ne. “Kaj bova ta teden?” (Minuta za Strah pred svobodo) ... “Vsaj enkrat bi šla v kino, greva na romantično večerjo (zadnje se ne spomnim), tudi na en konkretnejši sprehod v naravi, čez drn in strn, lahko vzameva pohodne palice, saj imava oba tako ali drugače sesuta kolena, pa celo hišo lahko pospraviva in počistiva, veliko stvari stran vrževa, da se slabe stare energije nehajo motati naokoli, srečava se lahko s prijatelji, lahko zakurimo en roštilj (saj veš, da bo veganski), na terasi lahko spečeva veliko ribo in kakega raka, jaz lahko napišem knjigo, ti lahko izdelaš nekaj polic, miz, stolov, vrat in oken, lahko odplujeva tudi na sosednji otok za kak dan, dva, vse bova, nekaj bova, malo bova in tudi ne tako, kot sva si zamislila, eno po eno, manj je več (kako je to težko) in več je nič, dajva si že zapomnit.
V pravljično temni gozdni globeli, kjer skoraj zagotovo živijo vile in vilinci, med listjem najdem pet drobnih kostanjev, ki so popadali iz ježic, ob njih pa živo zelene kaktuse in evkaliptove plodove. Kako nepričakovano sožitje. Ali kostanj ne odpade z dreves šele po prvi zmrzali? So kanarski kostanji navajeni drugače? Če ne bi bila obuta v sandale, bi se lotila še kakšne odpadle ježice, tako, iz nostalgije.
In, ja, Kalin je že zdavnaj nazaj. Iz Barcelone je prinesel stekleno kroglo, v kateri po (dokončani) Sagradi Familii pada sneg.
0 notes
superbmakerzombie · 7 years
Text
DOK JE KOMINA, BIT ĆE I SOPARNIKA: Uputili smo se u Kostanje da nas nauče pripremati ovo slavno jelo!
DOK JE KOMINA, BIT ĆE I SOPARNIKA: Uputili smo se u Kostanje da nas nauče pripremati ovo slavno jelo!
O vrijednosti tradicije govori i podatak da je zaštićen kao nematerijalna kulturna baština Najlakše ga je zamisliti kao veliku tanku pizzu nadjevenu blitvom i lukom pečenu na kominu, a kad je gotov, premazuje se maslinovim uljem i češnjakom. Poslužuje se izrezan na rombove – porcije koje se nazivaju kusovi. Običaj nalaže da se prvo izvade četiri kusa iz sredine pa se na to mjesto stavi drvena…
View On WordPress
0 notes
madeinslovenia-blog · 7 years
Photo
Tumblr media
By @voleskaccessories - Jesenska živahna druščina se je zbrala, da nekaj slastnih dobrot bo nabrala. 🐾🍐🍎 Potem se ob kostanj bodo usedli, vsak svojo hruško snedli in se veselili krajših dni, polnih barvnih listkov in ljubezni. 🍃🍁 . . #voleskaccessories #smallbusiness #localartwork #supportlocal #podprimoslovensko #innerchild #lovenature #woodworking #woodcraft #woodart #handpainted #madeinslovenia #sloveniandesign #woodenbrooches #broške #animalbrooch #hedgehog #ježek #jelkareichman #vzor #livesimply #živipreprosto #preprostoživljenje #goodvibesonly #liveauthentic #naturelover #naravno (at Slovenia)
0 notes
slovenijablog02 · 7 years
Text
Andrej Šuster Drabósnjak
Pred 250-letnico rojstva (prihodnje leto) koroškega bukovnika Andreja Šusterja Drabósnjaka - "oznaka »koroški« je preozka, saj ima zelo pomembno, čeprav premalo opaženo mesto v vsem slovenskem prostoru" - piše Milan Vogel o njegovem delu in pomenu nekoč in danes ter katalogu Etnološke zbirke Kostanje, ki je v  Drabósnjakovem domu.
e/Delo
0 notes
gatrogir · 8 years
Photo
Tumblr media
Grad Trogir
veljača/ožujak/travanj 2017.
GRAĐANSKA AKCIJA TROGIR/ GAT: INCIJATIVA ZA PARK GARAGNIN
Park Garagnin Fanfogna je spomenik kulture RH budući da je jedan od najvažnijih povijesnih perivoja u Dalmaciji i Hrvatskoj.
Park se redovito ne održava od 1990-ih godina te je uglavnom zapušten i ispunjen otpadom.  
Aktualni planovi da se park uredi su pohvalni, ali se još nisu realizirali niti se zna kada će doći do realizacije.
Rad na planovima velike obnove parka ne isključuje redovito održavanje parka koje sada izostaje.  
Ovime tražimo:
1. da se park Gragnin Fanfogna odmah počne održavati i otvarati za građane u skladu sa zakonom o zaštiti prirode. Redovito održavanje znači da park treba kontinuirano čistiti od otpada, i uključiti u život grada kao javni park za Trogir.
2. da se redovito održavanje parka uvrsti u gradski proračun tj. u planove komunalnih aktivnosti za svaku godinu.
Predložene akcije ne predstavljaju ni financijski ni tehnički zahtjevne stvari te očekujemo da se odmah pristupi njihovoj realizaciji.
Odgovorno upravljanje grada ne pokazuje se obećanjima i planovima već akcijama. Od gradske uprave očekujemo da djeluje.
O poduzetim koracima očekujemo da nas obavijestite u zakonski predviđenom roku od mjesec dana.
Ovaj zahtjev pokrenula je Građanska grupa Trogir/ GAT, a supotpisuje ga niz organizacija, stručnjaka i građana iz Trogira i cijele Hrvatske.
_
PRIKUPLJANJE PODRŠKI JE U TIJEKU. FINALNI POPIS BIT ĆE OBJAVLJEN POČETKOM TRAVNJA 2017.
UKOLIKO ŽELITE PODRŽATI OVU INCIJATIVU, JAVITE SE NA FACEBOOK PROFILU GAT-a.
UPDATE: PETICIJA JE PREDANA NA NADLEŽNE GRADSKE SLUŽBE 24. TRAVNJA 2017.
_
Građanska akcija Trogir/ GAT je neformalna aktivistička grupa koja se bavi poboljšanjima Trogira.
Želja nam je zajednički potaknuti lokalni angažman na pitanjima od javnog interesa, s ciljem razvoja demokratskih procesa i građanske participacije u odlukama koje se tiču javnih dobara i upravljanja gradom. 
GAT je osnovan 2017. godine.
Grupa nije ni na koji način vezana ni uz jednu političku stranku.
_
DO SAD PRIKUPLJENE PODRŠKE:
Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata
Društvo arhitekata Šibenika
1POSTOZAGRAD
Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira - Radovan
Projekt Motel Trogir/ Slobodne veze - udruga za suvremene umjetničke prakse
1.       Nataša Bodrožić, Zagreb
2.       Dobrila Kalebota, Trogir
3.       Marta Kalebota, Trogir
4.       Toni Košćina, Trogir
5.       Ana Matijaš, Split
6.       Lujana Paraman, Trogir
7.       Saša Šimpraga, Zagreb
8.       Nataša Vulas, Trogir
9.       Mario Zulim, Seget Donji
10.   Ante Milat, Trogir
11.   Ante Matijaš, Trogir
12.   Ankica Babić, Trogir
13.   Nikica Buličić, Trogir
14.   Jakša Ševo, Trogir
15.   Ivana Prga, Trogir
16.   Luce Kovačević, Trogir
17.   Petra Miše, Trogir
18.   Ivana Alajbeg, Trogir
19.   Željka Vučković, Okrug Gornji
20.   Vedrana Mamić, Trogir
21.   Iva Ševo, Seget Donji
22.   Tea Palada Alfirević, Trogir
23.   Vinka Jurjević, Split
24.   Lucija Knežević, Trogir
25.   Mirna Šimat, Trogir
26.   Vinka Kuzmanić, Trogir
27.   Jelena Ćaleta, Trogir
28.   Iris Alajbeg Vukelić, Trogir
29.   Elen Ubri, Trogir
30.   Marija Milat, Trogir
31.   Magdalena Došen, Sofija, Bugarska
32.   Tanja Vujasinović, Zagreb
33.   Andrijana Rožić, Trogir
34.   Korana Medved, Trogir
35.   Dražen Šistov, Seget Donji
36.   Marcela Stanić, Trogir
37.   Antonija Komazlić, Zagreb
38.   Mišo A. Stergar, Trogir
39.   Vedran Guteša, Trogir
40.   Ante Bilić, Trogir
41.   Marijana Plavčić Mrdaković, Trogir
42.   Ivana Ševo, Trogir
43.   Mladenka Palada, Trogir
44.   Nina Gruić, Trogir
45.   Neli Ružić, Split
46.   Marina Butorac, Zagreb
47.   Aneta Lalić
48.   Ivor Glavaš, Zagreb
49.   Igor Ekštajn, Cambridge, Massachusetts
50.   Marija Kozina, Trogir
51.   dr. sc. Sandra Križić Roban, IPU, Split
52.   dr. sc. Ana Šverko, IPU, Split
53.   Mihaela Russo, Trogir
54.   Dragica Biočić, Trogir
55.   Josipa Rejo Radenković, Trogir
56.   Nataša Radelić
57.   Maja Maljković, Trogir
58.   Tamara Brixy, Zagreb
59.   Tatjana Ciciliani, Trogir
60.   Sunčana S. Jemrić, Zagreb
61.   Nada Mirat, Trogir
62.   Magdalena Kudelik, Trogir
63.   David Kabalin, Zagreb
64.   Goran Stipčić, Trogir
65.   Goran Zulim, Seget Donji
66.   Ana-Marija Krnić, Šibenik
67.   Silvija Sentinella Likar, Trogir
68.   Marko Kovač, Split
69.   Antonela Čarija, Trogir
70.   Petra Mašće, Seget Donji
71.   Tatjana Banić, Trogir
72.   Ivana Miše, Trogir
73.   Dražen Bilić, Split
74.   Ana Bilić, Split
75.   Nikica Domić, Trogir
76.   Jerko Domić, Trogir
77.   Dorothea Peović, Trogir
78.   Marija Jadrić, Trogir
79.   Nikola Zdunić, Zagreb
80.   Josipa Odžak Parčina, Trogir
81.   Marina Kramer
82.   Ljube Duran, Trogir
83.   Darko Veršić, Trogir
84.   Ivana Zelalija, Trogir
85.   Anka Peović, Trogir
86.   Ivan Goran Žunar, Zagreb
87.   Zoran Bubrić, Trogir
88.   Hrvoje Kurolt, Trogir
89.   Goran Kerić
90.   Vladimir Radić, Trogir
91.   Katarina Žarković, Trogir
92.   Ivanka Idvorac, Trogir
93.   Romana Vukman, Trogir
94.   Marija Žaja, Trogir
95.   Jerko Šimić, Trogir
96.   Biserka Filipović, Trogir
97.   Ljuba Zovko,
98.   Petar Rogulj, Trogir
99.   Ines Šimac Buličić, Trogir
100.     Anita Matekalo Kekić, Trogir
101.     Daniela Zelić, Trogir
102.     Marijo Spajić, Zagreb
103.     Ivan Buble, Trogir
104.     Marija Miše, Trogir
105.     Jadran Muštra
106.     Tomislav Tukša, Zagreb
107.     Srećko Paraman, Trogir
108.     Perislava Paraman, Trogir
109.     Mirinda Paraman, Zagreb
110.     Filip Paraman, Zagreb
111.     Oliver Vidović, Split
112.     Petra Baleta, Split
113.     Meri Prar, Split
114.     Danica Ergovac, Split
115.     Vele Srdelić, Split
116.     Mario Bodružić, Trogir
117.     Jure Brkan, Trogir
118.     Ljerka Čulina, Zagreb
119.     Mira Matijaš, Marina
120.     Ivan Matijaš, Marina
121.     Vice Matijaš, Marina
122.     Zlatko Kitanovski, Ohrid, Makedonija
123.     dr. sc. Ivo Babić, Trogir
124.     dr. sc. Dunja Babić, IPU, Trogir
125.     dr. sc. Danka Radić, PMS, Okrug Gornji
126.     Aleksandra Bilić Petričević, Split
127.     Jelka Kalebota, Trogir
128.     Ivan Kalebota, Trogir
129.     Ivana Vajić, Trogir
130.     Mario Vajić, Trogir
131.     Milan Vajić, Trogir
132.     Emica Vajić, Trogir
133.     Ana Zokić, Trogir
134.     Ivan Zokić, Trogir
135.     Hrvoje Zokić, Trogir
136.     Ljubica Šesto, Solin
137.     Stipe Tičinović, Kostanje
138.     Tomislav Stričević, Trogir
139.     Ivana Čerkezović Šimek, Trogir
140.     Vesna Vetma, Trogir
141.     Toni Vetma, Trogir
142.     Nikola Čulin, Trogir
143.     Dragica Čulin, Trogir
144.     Tomislav Čulin, Trogir
145.     Antonia Čulin, Trogir
146.     Karlo Mlačić, Trogir
147.     Marin Mlačić, Trogir
148.     Mirjana Mlačić, Trogir
149.     Danica Stipanović, Trogir
150.     Marijan Stipanović, Trogir
151.     Marina Biočić, Trogir
152.     Ana Čarija, Trogir
153.     Katarina Vukman Čarija, Trogir
154.     Duje Maljković, Trogir
155.     Joško Kelam, Trogir
156.     Romana Pomenić, Trogir
157.     Ivana Boras, Trogir
158.     Luciano Russo, Trogir
159.     Marina Abaza, Trogir
160.     Helena Ilić
161.     Ivana Vidović, Trogir
162.     Andrea Božić, Trogir
163.     Tom Saban
164.     Ivana Orešić, Trogir
165.     Ružica Jakšić, Trogir
166.     Ursa Vukman, Trogir
167.     Dubravko Škokić, Trogir
168.     Tončica Milat, Trogir
169.     Tonči Bakica, Trogir
170.     Eci Marčela, Split
171.     Anica Bodrožić, Trogir
172.     Ivana Geić, Trogir
173.     Marin Giljanović, Split
174.     Anka Zelalija, Trogir
175.     Mihovil Dekaris, Trogir
176.     Mario Rožić, Trogir
177.     Ivica Šimić, Cologne, Germany
178.     Jelena Pajčić, Trogir
179.     Tonka Majković, Edmonton, Kanada
180.     Vilma Miše Zubčić, Slatine
181.     Nikolina Domić, Trogir
182.     Renata Dragicevic Ruda, Gothenburg, Švedska
183.     Vesna Ivčević, Trogir
184.     Ilija Radić, Okrug Gornji
185.     Katarina Maglaić, Trogir
186.     Jelena Rožić, Trogir
187.     Lyn Bareta, New Zealand
188.     Arijeta Tironi, Trogir
189.     Jelena Barada, Seget Donji
190.     Mirjana Bašić, Trogir
191.     Sanja Acalija, Kaštela
192.     Jelena Plejić Senjanin Trogir
193.     Dajana Plejić Trogir
194.     Anita Brakus Kedžo, Split
195.     Siniša Klišmanić Trogir
196.     Silva Maravić Trogir
197.     Miroslava Djokić, Beograd
198.     Vinka Kahriman
199.     Lina Tabak Split
200.     Mirjana Civadelić Trogir
201.     Lorena Burić, Trogir
202.     Vlado Petrovič, Kozje, Slovenija
203.     Tomislav Ercegović, Trogir
204.     Dijana Bojić, Seget Donji
205.     Terezija Grcić, Bilje
206.     Špiro Babić, Trogir
207.     Ojdana Pelja, Trogir
208.     Ivana Tomaš, Trogir
209.     Antonia Babić, Trogir
210.     Stela Grgić, Omiš
211.     Milena Hrstić, Trogir
212.     Anita Nikol, Trogir
213.     Anita Kero, Trogir
214.     Ivan Ivica, Trogir
215.     Mirjana Tešija
216.     Mara Stojisavljević, Trogir
217.     Mira Bozan, Trogir
218.     Ivana Lučin, Trogir
219.     Nada Geić, Trogir
220.     Danijel Dane Rožić, Trogir
221.     Ana Tomić, Trogir
222.     Niksa Koc, Trogir
223.     Danijela Omrčen
224.     Nikša Hrabar, Trogir
225.     Ljerka Vuković Jelčić, Trogir 
226.     Irena Ivačić, Trogir
227.     Marko Bakica, Trogir
228.     Tomislava Ercegović, Trogir
229.     Jelena Čavala, Trogir
230.     Marinko Šalov, Paderborn, Njemačka
231.     Michael Guina
232.     Milena Belas, Trogir
233.     Milena Hrstić, Trogir
234.     Biljana Kudelik, Trogir
235.     Lina Tabak, Split
236.     Tomislava Mamut, Trogir
237.     Snježana Mayer, Trogir
238.     Marija Munjiza, Split
239.     Stella Jagatić, Trogir
240.     Josipa Zeko, Trogir
241.     Biserka Filipović, Trogir
242.     Danijela Drezga, Trogir
243.     Gorana Šantić, Trogir
244.     Andrijana Rebić, Split
245.     Marjan Munjiza, Trogir
246.     Ljiljana Geić Arsekin, Trogir
247.     Ana Coce, Trogir
248.     Marijana Mare Stipčić, Trogir
249.     Vedran Gutesa, Trogir
250.     Katija Sorić, Trogir
251.     Dina Slade, Trogir
252.     Iva Gojun Perica, Trogir
253.     Susanne Staničić, Trogir
254.     Gordana Ničetić Banić, Seget Donji
255.     Nikolina Miše, Trogir
256.     Mario Derossi, Trogir
257.     Rina Posavec
258.     Davorka Tica
259.     Mihaela Pažanin, Trogir
260.     Kristina Jurić, Trogir
261.     Lidija Lušić Jamnik
262.     Anka Guina, Trogir
263.     Snježana Mlačić, Trogir
264.     Ana Romac, Split
265.     Antonela Guina, Trogir
266.     Kornelia Žaja, Trogir
267.     Lidija Vukman, Trogir
268.     Toni Guina, Trogir
269.     Tomislava Kunkić, Trogir
270.     Ivanica Meštrović, Trogir
271.     Antonio Jurić, Trogir
272.     Toni Petrović, Trogir
273.     Marina Milat Vuković
274.     Jelka Palada, Perth, Australija
275.     Petra Bonačin, Kaštel Stari
276.     Senka Guina, Trogir
277.     Katarina Kazoti
278.     Ana Karabotić, Zagreb
279.     Javorka Kvaternik, Split
280.     Ilija Radić, Okrug Gornji
281.     Tanja Brešan, Berlin, Njemačka
282.     Renata Sorić, Trogir
283.     Mare Šoda, Berlin, Njemačka
284.     Stjepan Beričević, Trogir
285.     Mila Žižak, Trogir
286.     Božidar Žižak, Trogir
287.     Denis Gabre, Trogir
288.     Miro Zulim, Seget Donji
289.     Marija Špika, Seget Donji
290.     Alen Špika, Seget Donji
291.     Željko Radonić
292.     Anthony Miše, Trogir
293.     Marina Mamut, Trogir
294.     Sanja Hrsto, Trogir
295.     Anita Žižak, Trogir
296.     Branko Skoko, Split
297.     Nikša Tironi, Trogir
298.     Karmen Škrlj, Trogir
299.     Dolores Špika, Trogir
300.     Vedran Guteša, Trogir
301.     Nela Jagatić, Trogir
302.     Senka Špika, Trogir
303.     Jelka Rožić, Trogir
304.     Anđela Civadelić Vardić, Trogir
305.     Ivona Dujić
306.     Ana Pažanin, Trogir
307.     Sasha Mesheg, Moskva, Rusija
308.     Sara Kalebota, Trogir
309.     Josipa Rejo Radenković, Trogir
310.     Maja Kandžija, Trogir
311.     Martina Baričević, Trogir
312.     Antoneta Modrić, Trogir
313.     Marin Vuletić, Trogir
314.     Valerija Brkan, Trogir
315.     Luka Vuković, Trogir
316.     Dijana Zelić Gulišija, Trogir
317.     Karmen Piveta Draženović, Trogir
318.     Marija Svilan, Trogir
319.     Ratko Bartulović
320.     Dina Franić, Trogir
321.     Antonija Čulin, Trogir
322.     Ivana Svilan, Trogir
323.     Silvana Radić
324.     Dijana Kuvačić
325.     Ana Vanjaka, Trogir
326.     Blanka Vukelić, Trogir
327.     Suzana Škugor Friganović, Zagreb
328.     Stipe Coce, Trogir
329.     Jasenka Peran, Trogir
330.     Vera Mielen Tomašević, Trogir
331.     Marica Sinovčić, Trogir
332.     Jelena Bakica Radić
333.     Diana Žilić
334.     Ivana Balić, Split
335.     Silvia Zaplatić, Zagreb
336.     Marija Puović, Trogir
337.     Matea Špika, Seget Donji
338.     Milena Bubrić, Trogir
339.     Ivanka Hrabar, Plano
340.     Marina Šantić, Trogir
341.     Tatjana Nebić, Trogir
342.     Anna Sparmajer, Slatine
343.     Ružica Babić, Zagreb
344.     Roko Katalinić, Trogir
345.     Marija Zulim Ivačić, Seget Donji
346.     Ivica Alić, Trogir
347.     Dragana Đimbeg, Trogir
348.     Dinko Svilan, Trogir
349.     Daria Duilović, Trogir
350.     Mara Rožić, Trogir
351.     Petar Rožić, Trogir
352.     Jurica Berket, Trogir
353.     Marijana Berket, Trogir
354.     Nick Zednik, Kaštel Novi
355.     Mara Beljan, Trogir
356.     Stjepan Kudelik, Trogir
357.     Biljana Kudelik, Trogir
358.     Milena Đimbeg, Trogir
359.     Božena Šimić, Trogir
360.     Jozo Zulim, Trogir
361.     Ivica Čudina, Trogir
362.     Tomislav Berić, Trogir
363.     Frano Stazić, Trogir
364.     Tomislav Muštra, Trogir
365.     Igor Vidović, Trogir
366.     Ivana Vidović, Trogir
367.     Nera Svilan, Trogir
368.     Tomo Jadrić, Trogir
369.     Duje Šubić, Trogir
370.     Ivan Dobrić, Kaštela
371.     Ante Munjiza, Trogir
372.     Ivan Botin, Kaštela
373.     Toni Ugrina, Trogir
374.     Anđela Žižić, Trogir
375.     Lea Cvetko, Trogir
376.     Ivona Matijaš, Marina
377.     Toni Vikman, Trogir
378.     Maja Rubignoni, Trogir
379.     Ivo Rubignoni, Trogir
380.     Dominik Stipčić, Trogir
381.     Andrea Novak, Trogir
382.     Marija Tomaš, Trogir
383.     Ljiljana Šimić, Trogir
384.     Mirjana Ćaleta, Trogir
385.     Mara Ćaleta, Trogir
386.     Dina Tomaš, Trogir
387.     Sanja Ivančev Rapić, Trogir
388.     Milica Budić, Trogir
389.     Doris Čavka, Trogir
390.     Vedran Modrić, Trogir
391.     Ivan Hrabar, Trogir
392.     Ana Miše, Zagreb
393.     Ranko Munk, Zagreb
394.     Igor Klarić, Trogir
395.     Paško Vrbat, Trogir
396.     Milan Zelalija, Trogir
397.     Dragana Zelalija, Trogir
398.     Mario Abaza, Trogir
399.     Duška Zelalija, Trogir
400.     Dino Zelalija, Trogir
401.     Ive Šantić, Trogir
PUNO HVALA SVIMA! SVAKA PODRŠKA ČINI RAZLIKU!
0 notes
andrej-food · 5 years
Photo
Tumblr media
Bo šlo skupaj?🥰😀😀 #portugalka #vinskimošt #gostilna #gostilnapezdirc #belakrajina🍀greendestination #belakrajina #jesen #kostanj #mladovino #marela #dežnikarica #testing #foods (at Gostilna Pezdirc v Beli krajini) https://www.instagram.com/p/B3bzuDKgDhd/?igshid=16v06csc7w6r2
0 notes