#okić

[zagrebjavniprostor]

Foto: Saša Šimpraga

Nevidljivi most

Saša Šimpraga, 2023.

„A, kad Savu plahu prelijeće,

trese mostom, te se zemlja kreće,

Kano da se Okić s Klekom koše,

Uz sviranje, gorsko zavijanje.“

Velimir Gaj, Naš seljak i prvi mu parovoz, 1862.

Vjerojatno najstariji poznati sačuvani prikaz nekog zagrebačkog mosta onaj je na karti Nicolausa Angielusa iz 1566. godine. Na tom prikazu Kaptola i Gradeca, koji je najstariji do sada poznati kartografski dokument koji prikazuje prostorni opseg i djelomično urbanu strukturu Zagreba, vidljivo je i jezero koje se nalazilo s istočne strane katedralnog kompleksa i služilo i kao zaštita i kao ribnjak. Preko tog ribnjaka jasno je ucrtan drveni most. Otprilike je spajao katedralni kompleks s današnjom Šoštarićevom ulicom. Mosta ni jezera odavno već nema, a na tome je mjestu javni park Ribnjak koji u imenu čuva memoriju na nakadašnju veliku vodu. Kontinuitet imena samo potvrđuje da je prošlost gradu imanentna, uvijek prisutna, bilo u svom materijalnom ili nematerijalnom obliku, pa i kombinaciji jednog i drugog. Jedan od tih tragova prošlog su i arheološki ostaci najstarijeg zagrebačkog željezničkog mosta: upornjak s južne strane Save, na Kajzerici, i baze dva pilona koji se za niskoga vodostaja mogu vidjeti u koritu rijeke. Slika starog mosta davno je iščezla iz memorije stanovnika Zagreba, a on je dobrim dijelom i zaboravljen. U njegovoj, doslovno, neposrednoj blizini izgrađen je Zeleni most –  Savski slavoluk kako će ga nazvati Fedor Kritovac –  danas nezaobilazna slika zagrebačkih obala Save, pa i identitetski reper glavnoga grada. Most koji mu je prethodio dovršen je 1862. godine kao dio željezničke pruge Zidani most – Zagreb – Sisak otvorene za promet te iste godine kada je željeznica stigla u grad. Izgradnja mosta započela je sa strane Kajzerice. Most je bio najzahtjevniji element infrastrukture nove pruge. Rešetkasta čelična konstrukcija mosta projektirana je u Budimpešti, elementi za njeno sklapanje proizvedeni su u Beču te dopremljeni Dunavom i Savom do Siska, a dalje kopnom do Zagreba i Kajzerice. Most je bio ukupne duljine 253 metra, sadržavao sedam stupova i dva upornjaka. Čini se da su kameni dijelovi ukrasne ograde, kao manje važni elementi, isklesani vjerojatno u kamenu iz zagrebačkog kamenoloma Bizek, tj. u istoj vrsti kamena od kojega je građena i zagrebačka katedrala, dok su upornjaci bili od bitno čvršćeg granita. Ti kameni ostaci mosta druga su najstarija postojeća izgrađena struktura u užem Novom Zagrebu, odmah nakon pogranične stražarnice Napoleonovih Ilirskih provincija pored Savskog mosta koja je iz 1809. godine. Stražarnica ima status kulturnog dobra RH, dok ostaci mosta nemaju nikakav formalni status, ali su važan dio urbane povijesti grada. 

Ideju o oživljavanju zaboravljenih i zapuštenih ostataka prvog zagrebačkog željezničkog mosta kao novog javnog prostora iznio je još 2015. godine arhitekt David Kabalin. Slijedom toga i kroz godine bilo je pokušaja platforme 1postozagrad prema mjesnoj samoupravi da se lokalitet oživi kroz male komunalne akcije, no bez ikakvog pozitivnog odgovora ili pomaka. Konačno, Kabalinova ideja svoju je realizaciju doživjela ove godine u sklopu projekta Mikrourbanizmi kojeg je, po zamisli autora ovog teksta, provela Hrvatska udruga nastavnika povijesti, a čiji je fokus na mikrolokacijama iz urbane povijesti Zagreba. Projekt je podrazumijevao i obrazovni dio u suradnji s Katedrom za metodiku nastave povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu čiji su studenti i studentice, na ishodišnoj točki programa tj. ostacima mosta, proveli istraživanje i proizveli seminarske radove na odabrane teme iz zagrebačke prošlosti.

Privremena intervencija na sačuvanim elementima mosta, izvedena po Kabalinovoj zamisli i projektu, kulminacija je tog programa koji je uz navedeno, imao primarnu ulogu osvijestiti javnost o arheološkim ostacima mosta i kroz jednostavno rješenje aktivirati ih kao novi javni prostor. Prilagođen mogućnostima projekta i kao privremeno rješenje, arhitekt prijedlog svodi na esenciju – mogućnost sjedenja i vidik, doživljaj. Na lokalitetu je postavljena drvena klupa, fiksirana u tlu, a sadrži info pano koji s dvije strane ima različite zadaće. Sa sjeverne prolaznicima signalizira novo mjesto na obalama. Njegova žuta ploha vidljiva je i iz daljine. S proljećem kad okoliš zazeleni doći će još više do izražaja budući da će zelenilo pojačati kontrast. S južne strane, dok mu se prilazi, pano nudi info sadržaj: osnovne informacije o povijesnom mostu. Uključuje, primjerice, i pjesmu „Naš seljak i prvi mu parovoz“ koju je Velimir Gaj napisao upravo u povodu 1. listopada 1862. tj. dana kad je prvi vlak prošao mostom. Na taj isti datum 161. godinu kasnije otvoren je i ovaj novi mali vidikovac. S vidikovca, klupe, otvara se trasa nestalog mosta, odlični pogled na Zeleni most i obale, vlakove u prolazu, i možda najzanimljivije, s mjesta se mogu promatrati ljudi koji prolaze s obje strane rijeke. Pritom mjesto po svojoj prirodi nudi određenu intimu javnog prostora, na način da istovremeno prisutni, prostor možete imati i samo za sebe.

Intervencija tako ispunjava nekoliko funkcija. Prvu da mjesto stavlja u potvrđenu upotrebu kao javnog prostora i to na način da nadograđuje, aktivira, prošlost bez da je degradira; i druga, da stari most posredno vraća u kolektivnu memoriju te stvara i nudi točku interesa: onu koja ima utilitarnu ulogu kao mjesto mogućeg boravka, i onu koja educira o povijesti važnog dijela željezničke infrastrukture u gradu. Prigodno, za otvorenje, na kamenoj ogradi mosta apliciran je i strip na temu željeznice, u dva nastavka i to na dvije bočne strane ograde. Autorica je Cicko. Radi se o papirnatom rješenju i eko ljepilu koji će s prvim kišama nestati. Prikaz vlaka u jednom od vagona uključuje i žirafu. Naime, dok je postojalo gradsko kupalište sa sjeverne strane, a Kajzerica još bila tek livada, južna obala Save kolokvijalno se nazivala - Afrika. Koja je preko Sredozemnog mora, a ovdje preko rijeke.

Foto: David Kabalin

Kabalinov rad je elementaran, ali studiozan, posvećen detalju, a karakterizira ga perceptivnost, sposobnost (pionirskog) čitanja i nadogradnje prostora koji je slojevit. Oživljavanjem jednog od tih slojeva, važnog dijela urbane povijesti grada, ponudio je minijaturu koja funkcionira. Možda i nagovješćuje neko trajnije, kompleksnije, ali i dalje jednostavno rješenje budući da lokacija ne traži puno da bi dala još više. Naime, jedna od zadaća projekta Mikrourbanizmi je da privremena intervencija demonstrira, potakne, neko dugotrajnije, sveobuhvatnije i nešto skuplje rješenje kako bi se ostaci mosta trajno sačuvali i ostali u javnoj namjeni. Kako sam autor navodi u prigodnom intervjuu, postoje vremena za velike urbane i infrastrukturne zahvate, no jasno je da ne živimo u jednom od njih. Nedefiniranost, pa i improvizacija, odnosno tehničko rješenje zagrebačkih obala Save upućuje na to da će se one u budućnosti, poželjno, mijenjati, prilagođavati novim potrebama. Tad bi trebalo računati i s ostacima mosta. Potvrditi ih kao važne. I zato je intervencija bitna budući da čuva, produžuje, urbano sjećanje, gradi narativ o mostu kojeg više nema, a pritom na gradskim oblama nudi, skreće pažnju, na stara nova mjesta i mogućnosti.

Kompleksniji zahvati na južnoj obali Save možda jednom uslijede. Do tada mogu proći desetljeća. One manje zahtjevne, izglednije, vezati se može uz npr. formiranje trgića s južne strane Savskog mosta, ili neposrednije uz mogući budući javni park koji mjesna samouprava u aktualnom sazivu zagovara na gradskoj parceli neposredno zapadno od ostataka starog mosta. Za nešto veće Grad teško da je spreman, pa i sposoban, te su upravo takva sitna prilagođavanja tek otvaranje perspektive za nešto ambicioznije. I tu Kabalinov prijedlog, eksperiment, zauzima dobru startnu poziciju: osvješćuje i gradi. Ujedno je svojevrsni preduvjet onoga što će jednom možda doći.

U međuvremenu, Zagreb je grad kojem nedostaje mostova. U budućnosti će možda postojati pješački između Jaruna i Laništa, ili onaj za sve kod Bundeka, i neki drugi. No, grad isto tako treba i svoje nevidljive mostove, one koji povezuju prošlost i sadašnjost.

[poeticlicense12345]

Mirza Okić: U Zagrljaju Šiđanke by Branislav Lukić Luka

Tekst napisao : Branislav Lukić Luka

Tekst govori : Mirza Okić

Glumac : Goran Vrhunc

Muzika : Kenan Jaran (Horor)

Kamera i fotografija : Goran Vrhunc

Režija i Montaža : Mirza Okić

actor, camera, photography author: Goran Vrhunc

[dianora77]

Sunset at Okic - Old town

This place pulled out all the stops 2 years ago, during my first (of many, I hope) visits. So magical. 

[1907blck]

Kotari by Milan Duniskvarić

[nunoxaviermoreira]

Podvrško Bukovlje by mdunisk https://flic.kr/p/PAF7Jv

[environmentcapturer-blog]

Look what I've found between the trees.

[antikorg]

La dette de l'intégration : Le prêt chinois du Monténégro et les pièges de l'Europe

La dette de l’intégration : Le prêt chinois du Monténégro et les pièges de l’Europe

CADTM 13 juillet par Tijana Okić La crise de la dette dans les Balkans continue de ravager les économies de la région, le Monténégro se tournant en vain vers l’UE pour obtenir un renflouement de ses dettes de plusieurs milliards d’euros envers des entrepreneurs chinois (Exim bank of China) pour ce qui fait essentiellement partie du mégaprojet d’infrastructure imposé par l’UE pour construire des…

[frnck]

Okić has fallen!

[prijedor24]

Na letu Panama - Pariz, Bosanac operisao putnika u avionu

Anel Okić iz Zenice, hirurg u Kantonalnoj bolnici Zenica, nije ni slutio da će mu putovanje u Kolumbiju ostati doživotno u sjećanju, s obzirom na to da je na letu, koji je trajao 11 sati, u avionu Boeing 787 spasio život Francuzu.

  Sve se dogodilo na letu Panama – Pariz, kada je, nakon tri sata vožnje, neko upitao da li među putnicima ima neko iz medicinske struke jer je jednom putniku loše.

“Be…

[materupic]

okić, croatia

[udrugecom-blog]

MALONOGOMETNI KLUB "OKIĆ", Klinča Sela, Kozlikovo 51/A

MALONOGOMETNI KLUB “OKIĆ”, Klinča Sela, Kozlikovo 51/A

[zlatkozeleni]

#oldfirebrigadelorry #sunset #blackandwhite #dramaticsky #fotozlatkoivančok (na lokaciji Na Okić)

[znamobaportal]

http://www.znamo.ba/sarajevo-radnik-podijelili-bodove-na-kosevu/

Sarajevo i Radnik podijelili bodove na Koševu

U prvom kolu Lige za prvaka Sarajevo je dočekalo Radnik na Koševu, a susret je okončan remijem 1:1. Otvaranje meča na stadionu “Asim Ferhatović Hase” nije moglo početi bolje za obje ekipe.

Najprije je iz prvog napada u 26. sekundi nakon Hebibovićevog ubačaja odbrana gostiju iz Bijeljine zaspala, a Amer Bekić je glavom iz peterca matirao Lučića za veliko slavlje domaćih navijača.

Ipak, radost Bordo ekipe je trajala samo 65 sekundi. Igrači Radnika su krenuli sa centra, a nakon loše reakcije odbrane Sarajeva bivši napadač ekipe s Koševa Ševko Okić je matirao Pavlovića, no iz poštovanja prema nekadašnjim saigračima i Hordama zla nije želio proslaviti pogodak.

Bekić i Okić su na taj način postavili rekord Premijer lige Bosne i Hercegovine sa dva pogotka nakon samo minutu i 31 sekundu utakmice

U narednom napadu Sarajevo je moglo ponovo povesti, ali je Hebibović loše reagovao iz odlične pozicije. Sarajevo je potom imalo još dvije dobre prilike u prvih 10 minuta meča, ali su neprecizni bili Sarić i Balić.

Do kraja prvog poluvremena nije bilo većih uzbuđenja, a odmah na startu drugog poluvremena Hebibović je prošao po desnoj strani i ubacio, a Crnkićev šut je u posljednji trenutak izblokirao Zeljković.

U 50. minuti Rustemović je pokušao iz slobodnog udarca, ali je šutirao pravo u Lučića.

Lučić je još jednom bio siguran nakon Duljevićevog pokušaja u 63. minuti, a do kraja utakmice gosti su se uspješno branili i odnijeli bod u Bijeljinu.

Rezultati 1. kola nogometne Lige za prvaka Bosne i Hercegovine:

Sarajevo – Radnik 1:1 (1:1) 1. aprila: Zrinjski – Krupa 4:0 (3:0) Željezničar – Sloboda 4:2

Tabela:

1. ZRINJSKI 23 14 6 3 42:19 48 2. ŽELJEZNIČAR 23 14 5 4 32:16 47 3. SARAJEVO 23 12 8 3 30:16 44 4. RADNIK 23 10 8 5 32:23 38 5. SLOBODA 23 9 8 6 33:28 35 6. KRUPA 23 9 5 9 27:22 32

[nunoxaviermoreira]

stari grad Okić by mdunisk https://flic.kr/p/2iBje5Z

[jedimolivolicom]

Nogometaši Radnika iz Bijeljine prvi meč u Ligi za prvaka BiH igraju večeras na Koševu, gdje će ih od 19:45 sati dočekati Sarajevo.

[jedimolivolicom]

Nogometaši Radnika iz Bijeljine prvi meč u Ligi za prvaka BiH igraju večeras na Koševu, gdje će ih od 19:45 sati dočekati Sarajevo.