#radovi

[zanimljivaekonomija]

Regionalni čelendž fond dodelio 2,34 miliona evra za pet konzorcijuma iz Srbije

Regionalni čelendž fond (RČF) dodelio je 2,34 miliona evra bespovratnih sredstava za kupovinu opreme i infrastrukturne radove, kao i obuku zaposlenih za pet najuspešnijih konzorcijuma obrazovnih institucija iz Srbije koje blisko sarađuju sa kompanijama na jačanju stručnog i dualnog obrazovanja, a koji su konkurisali na Drugi javni poziv Fonda. Ovaj krug prijavljivanja privukao je 123 izjave o zainteresovanosti iz šest ekonomija Zapadnog Balkana, uključujući 19 iz Srbije. Iz naše zemlje je izabrano pet konzorcijuma sa 29 kompanija, tri visokoškolske i dve srednjoškolske obrazovne institucije. Mihailo Vesović, direktor Centra Privredne komore Srbije (PKS) za strateške analize, usluge i internacionalizaciju, poručio je da će PKS nastaviti da podržava aktivnosti Regionalnog čelendž fonda kao partnera za sprovođenje ovakvih projekata. „Radićemo i dalje na promovisanju Fonda sa ciljem da se na naredni, treći javni poziv od 22. maja, prijave novi konzorcijumi i time obezbede savremeni uslovi za sticanje znanja i veština u saradnji obrazovnog sektora i privrede. S obzirom na značaj zelenih veština (green skills), digitalizacije i cirkularne ekonomije na savremene uslove poslovanja, PKS poziva sve poslodavce čiji je fokus na navedenim temama da se u saradnji sa školama prijave na treći javni poziv Fonda“, rekao je Vesović na ceremoniji dodele nagrada u beogradskom hotelu Metropol. Vesović je istakao da je cilj Privredne komore Srbije da se stvori snažna veza između obrazovnog sistema i privrede i da obrazovni sistem proizvodi kadrove koji su sposobni da rade na modernim tehnologijama jer je to potreba savremenog poslovanja.

Među nagrađenim projektima dominira sektor mašinstva i prerade metala, a pet projekata su konzorcijumi na čelu sa Akademijom primenjenih tehničkih i vaspitačkih studija (Niš), Mašinskim fakultetom u Nišu, Mašinsko-saobraćajnom školom u Čačku, Fakultetom tehničkih nauka u Kragujevcu i Saobraćajno-tehničkom školom iz Zemuna. Dodeljena sredstva će se koristiti za investicije u opremu, infrastrukturu i obuku u institucijama stručnog obrazovanja, srednjim školama, fakultetima i akademijama stručnih studija, koje sprovode kooperativnu obuku u partnerstvu sa kompanijama.

Pre uručenja pisama o finansijskoj podršci projektima, prisutnima su se obratili i Gabrijela Grujić, direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje, Kristijan Šiling, rukovodilac odeljenja Ambasade Nemačke za privrednu saradnju i Balša Ćulafić, koordinator projekta u ime Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (KIF ZB6). Grujić je naglasila da će donacija opreme osavremeniti obrazovanje u Srbiji. „Ovakvim projektima povezujemo tradicionalno i savremeno obrazovanje, ali je još važnije od mogućnosti za sticanje znanja, da osvestimo mlade da je neophodno da jačaju timski duh. Radeći na novoj opremi, oni će zajedno učiti i sticati nove stručne veštine, ali će deliti i dobru energiju i kreativnost”, kazala je, između ostalog, direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje.

Izvor: pks.rs

Foto: M.Karan

[gtaradi]

Poziv za mlade pisce: osnovnoškolce, srednjoškolce…

Nemojte čekati! Pošaljite nam svoje priče, pjesme, eseje ili bilo koji drugi literarni rad i pridružite se našoj Top generaciji mladih pisaca!

Dragi mladi pisci i pjesnici, želite li podijeliti svoje literarne bisere s cijelim svijetom? Sada imate priliku! Portal Top generacija otvorio je svoja vrata za vaše kreativne uratke! Već više od 1800 literarnih radova pronašlo je svoje mjesto na našem portalu tijekom gotovo sedam godina postojanja udruge Mlada pera, koja s ponosom promovira dječje literarno stvaralaštvo. No, vjerujte nam,…

[cgvijesti]

Isključenja struje u ponedjeljak

Zbog planiranih radova na mreži, u ponedjeljak 10. aprila, bez napajanja električnom energijom će ostati: Podgorica           -u terminu od 8:30 do 16:00 sati: Ulica Aleksandra Lesa Ivanovića, Velimira Stojanovića, Ljevorečke, Ljuba Ćupića i Bjelasičke -u terminu od 8:30 do 16:00 sati: dio ulice Nikole Tesle, Ulica Lutovačkih barjaktara i dio ulica Bratonožićke (povremena kratkotrajna…

[pozovimajstorabgd]

Pritisak u sistemu za grejanje

[snowyavis]

pre svega zelim da kazem da mi je izuzetno drago da vidim nekoga sa ovih prostora ko se bavi tradicionalnijom tematikom! ako nije problem, voleo bih da znam koje izvore koristis i preporucujes drugima kada su folklor i narodne nosnje u pitanju? puno pozdrava! <3

Hvala puno! 🥰

Najviše koristim stare knjige pisane 60-ih i 70-ih (mogu se naći na mestima gde se prodaju polovne knjige, uključujući i preko interneta) ili knjige/kataloge koje objavljuju etnografski muzeji. Za etnografiju inače su mi jako informativni i radovi etnografa sa kraja 19. i iz prve polovine 20. veka (npr. Čajkanović i Đorđević čije knjige imam na fotografiji ispod, ali nisu jedini).

Ispod su neke od knjiga koje koristim

Pored toga zanimljive informacije mogu da se nađu na sledećim linkovima:

Ovaj link koristi puno informacija i slika iz knjige "Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini" sa fotografije iznad

Ovaj sajt je zapravo isto što i knjiga "Narodne nošnje Srba" sa fotografije iznad (ja svejedno imam knjigu jer mi je lakše da gledam slike kad su odštampane)

Koliko je meni poznato nažalost ne postoji jedan sajt/knjiga koja dovoljno detaljno obrađuje nošnju ili običaje za moj ukus, tj. za većinu specifičnih nošnji ili običaja moram da se fokusiram na tu regiju tokom traženja izvora. Nekada nalazim informacije na potpuno zaboravljenim lokalnim/opštinskim sajtovima gde o tome pričaju pored drugih novosti koje se dešavaju u njihovom regionu.

Predlažem dodatno i praćenje kulturno umetničkih društava iz određene regije koja te zanima, mnoga od tih društava imaju svoje naloge na Instagramu i Fejsbuku.

Na Fejsbuku postoje i grupe (slika ispod) koje imaju velike kolekcije fotografija nošnji iz različitih izvora, kategorisane prema kraju iz koga su. Treba biti oprezan jer ljudi mogu da pogreše kad objavljuju stvari ovde (slučajno ili iz malicioznih razloga), te je bolje koristiti ih kao početnu tačku koja bi te usmerila na druge izvore (jer su izvori za slike u glavnom navedeni), tj. korišćenje Wikipedia style. Isto važi i za Pinterest, Instagram ili generalno bilo koje naloge na društvenim mrežama gde ljudi slobodno objavljuju slike na tu temu (greške su, naravno, moguće i na svim izvorima koje sam pre naveo, međutim smanjene verovatnoće ako je izvor npr. etnografski muzej ili KUD).

To je otprilike to, dodaću još nešto ako se setim kasnije. Nadam se da je od pomoći :)

[mojisnovi]

Savršene jestive figure... 🍰🍰🍮🎂🎂🎂🥮🥮🍰🍰🎂🎂🎂🎂🎂

Kineski poslastičar Zhou, poznat u svojoj rodnoj zemlji kao "kralj šećera", po svojim prelepim radovima koji više liče na porcelan. Njegovi radovi su izloženi u poslastičarskoj radionici Suzhou.

[ninatodorovic]

U toku je tradicionalna Novogodišnja prodajna izložba u Galeriji Zadužbina Ilije M. Kolarca. Na izložbi su u ponudi i moji radovi iz najnovije serije kolaža “Dnevnik diskontinuiteta” (No. 35 i 36). Izložba je otvorena do 13. januara 2023. #NinaTodorovic #NinaTodorovicArtist #Kolaž #Collage #CollageArt #HandmadeCollage #ProdajnaIzložba #Kolarac #VremeDarivanja @kolarac_kolarceva_zaduzbina (at Zadužbina Ilije M. Kolarca) https://www.instagram.com/p/Cl_zu7YMDYc/?igshid=NGJjMDIxMWI=

[oglasiusluge]

Molerski radovi-lepljenje tapeta-Beograd - USLUGE

[1postozagrad]

(PONOVLJEN) INCIJATIVA ZA DRVORED S ISTOČNE STRANE TRŽNICE BRANIMIROVA

Radna skupina za ozelenjavanje

Ured gradonačelnika

Predsjednik Gradske skupštine

Zagreb, 30. kolovoza 2024.

Predmet: Sadnja drvoreda uz nogostup s istočne strane Tržnice Branimirova

Poštovani/a,

        ovime predlažemo da se u zeleni pojas namijenjen za drvored, a koji se nalazi između nogostupa i kolnika s istočne strane Tržnice Branimirova, na potezu između Krešimirova trga i Branimirove ulice, zasadi drvored.

Fotografiju aktualnog stanja i rendere predložene sadnje prilažemo.  

Širina zelenog pojasa u njegovom najjužem dijelu je dva metra, a podzemnih instalacija, po dostupnoj dokumentaciji, nema.

Drvored je odobrio i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. 

S obzirom na sve navedeno, lokacija je idealna za drvored koji bi se logično i korisno nastavljao na postojeće krajobrazno uređenje Trga Petra Krešimira IV., odnosno doslovno je (poželjni) nastavak postojećeg drvoreda platana uz prometnicu koja siječe trg. 

S obzirom na taj postojeći drvored platana, predlažemo da se razmotri ista ili neka druga primjerena i nealargena vrsta, a o čemu trebaju odlučiti nadležne službe. To znači da se mogu razmotriti i niža stabla, itd.  

Radi se i o kraćem zelenom potezu koji traži manje od deset stabala, pa je incijativa i finacijski nezahtjevna te lakše ostvariva. 

Stabla u gradu čine izuzetno važni dio javnozdravstvene infrastrukture i svako stablo čini razliku. U konkretnom slučaju radi se o krajobraznoj nadogradnji kontaktne zone jednog od najvažnijih gradskih parkova – a koji ima i status kulturnog dobra RH – odnosno o izuzetno prometnoj lokaciji koja emitira znatno zagađenje i predstavlja toplinski otok. Predložena sadnja stabala taj efekt može umanjiti te doprinijeti ambijentalnim i boravišnim kvalitetama javnog prostora.  

Slijedom naših višegodišnjih incijativa, sadnju predmetnog drvoreda opetovano je podržala i lokalna samouprava, a načelno i razna druga tijela javne gradske uprave u aktualnom i prethodnom mandatu, no drvored do danas nije zasađen.

Sve eventualne prepreke sadnji svode se na iznalaženje tehničkog rješenja provedbe.

Prometni uvjeti na lokaciji doslovno su jednaki prometnim uvjetima na niz gradskih prometnica slične uloge i profila, a koje u zelenim pojasevima doslovno iste širine imaju zasađene drvorede. Neke od gradskih ulica drvorede imaju i na bitno užim zelenim pojasevima, a koji uspješno rastu, npr. u ulici Zavrtnica.    

Ukoliko iz bilo kojeg razloga drvored nije moguće smjestiti u postojeće parametre punom dužinom zelenog pojasa (a ističemo da je to svakako moguće), predlažemo da se razmotri i neznatno sužavanje ili pomicanje prema zapadu gotovo pet metara širokog nogostupa kako bi se zeleni pojas po potrebi proširio, odnosno da se stabla zasade barem na najširem dijelu. Alternativno, na lokaciji je moguća i djelomična sadnja - samo na najširem dijelu zelenog pojasa. Ipak, smatramo da je sadnja moguća u cjeloj dužini zelenog pojasa koji je urbanistički i predviđen za tu namjenu.   

Također, smatramo da sadnja drvoreda ne bi trebala eventualno čekati uređenje obližnje tržnice i njenog neposrednog okoliša jer će se taj proces, zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa i općenite sporosti Grada, odužiti godinama (ako ne i desetljećima).  Sadnjom predloženoga drvoreda što prije, on bi mogao i stasati dok radovi na tržnici ne započnu. Svako buduće urbanističko rješenje može i treba računati s tim drvoredom.     

Na predmetnoj lokaciji drvored bi se i idealno uklopio, odnosno stabla bi bila zasađena tamo gdje su odavno urbanistički predviđena s obzirom na postojeći zeleni pojas i logični su nastavak postojećeg drvoreda koji počinje u ulici kneza Višeslava.

Sve ide u prilog sadnje.     

Nadalje, postojeći zeleni pojas nastavlja se i južno od nadvožnjaka na Branimirovoj tj. duž zapadne strane Avenije Marina Držića (uz Autobusni koodvor, i dalje), gdje bi također valjalo zasaditi zelenilo. S obzirom na podzemne instalacije ispod tamošnjeg zelenog pojasa, stabla trenutno nisu moguća, ali grmašice jesu. Odnosno, ako se mogu „posaditi“ stupovi za reklame, može i visoko grmlje. Molimo da se i taj dio zelenog pojasa sadržajno nadogradi primjerenim vrstama grmlja.    

Molimo da se založite da se predmetno zelenilo, drvored i grmašice, konačno zasade i time Zagreb postane bolji i zdraviji grad.

Najlakše bi bilo nalaziti opravdanja zašto drvoreda još nema, a najpametnije naći tehničko rješenje koje će ga omogućiti. Taj je drvored javni interes. 

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zagreba unaprijed zahvaljujemo.  

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Više: https://www.facebook.com/1postozagrad

[izdavanjenekretnina]

Obaveštenje o prekidu vodosnabdevanja u Inđiji - NEKRETNINE ZA IZDAVANJE

[portaltvpljevlja]

U ponedjeljak počinju radovi na projektu toplifikacije - https://tvpljevlja.me/?p=132774&utm_source=SocialAutoPoster&utm_medium=Social&utm_campaign=Tumblr...

[cgvijesti]

Isključenja struje u petak

Zbog planiranih radova na mreži, u petak 07. aprila, bez napajanja električnom energijom će ostati: Podgorica -u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke, Korita, ulica Đura Cagorovića, Farmaci ispod magistrale, Obala Ribnice u blizini škole na Draču, Ulica Aleksandra Lesa Ivanovića, Velimira Stojanovića,…

[balkanskapravila1371]

Uskoro počinju radovi na izgradnji najdužeg tunela brze dvokolosečne pru...