Tumgik
#starizanati
e-kultura · 4 years
Photo
Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media Tumblr media
Galerija 73 ~ Izložba Milivoje Miša Rupić : Stari zanati 
0 notes
Photo
Tumblr media
DA LI ZNAŠ? Da svuda po Srbiji za opeku kažu cigla, osim u požarevačkom kraju gde kažu “tugla” - a to je ostalo iz rimskog doba (tegula)??? #tegula #opeka #cigla #glina #grncarija #zanat #starizanati #viminaciumavantura #viminacium #romanempire #rimskocarstvo #tugla (at Viminacium Arheološki park/ Archaeological park)
1 note · View note
zanimljivaekonomija · 4 years
Photo
Tumblr media
POZIV ZA SLANJE DIGITALNIH SADRŽAJA ZA VREMENSKU LINIJU KULTURE SRBIJE I SRBA VAN MATICE Pozivamo sve pojedince, a posebno decu, mlađe i starije, kao i organizacije i ustanove da svojim znanjem i kreativnošću doprinesu stvaranju savremenih digitalnih sadržaja Vremenske linije kulture Republike Srbije i Srba van matice, https://vremenskalinijakulture.rs/ i tako i u vanrednim okolnostima plodotvorno i inspirativno provedu vreme kod kuće i učestvuju u zajedničkom poduhvatu od značaja za kulturu i ugled naše zemlje. Najbolji predlozi biće prepoznati, prevedeni na strane jezike i nagrađeni. Pozivamo Vas da slobodno osmislite i pošaljete sadržaje koji predstavljaju i ilustruju ličnosti, događaje i objekte od značaja za kulturu Srbije i srpskog naroda, bilo da su odrednice o njima već predstavljene na Vremenskoj liniji ili da za sada nisu.  Sadržaji mogu biti iz oblasti stvaralaštva ili kulturnog nasleđa, od književnosti i slikarstva do muzike, filma i stripa i od naših manastira i starih zanata do festivala i kulturnih manifestacija.   Vaši prilozi mogu biti poslati u formi kraćih ili dužih tekstova, slika, fotografija, ilustracija, muzike, filmova i drugih audiovizuelnih materijala, koje ste sami kreirali ili su već javno dostupni na internetu, ali još uvek nisu povezani sa sadržajima Vremenske linije. Predloge ili pitanja možete nam slati putem elektronske pošte  [email protected] do 8. maja 2020. Zavod za proučavanje kulturnog razvitka
0 notes
hendmejdcom · 5 years
Photo
Tumblr media
Većina starih zanata je egzistirala, ne radi umjetničke vrijednosti, već iz sušte potrebe ljudi, kojima su proizvodi i usluge koje su stare zanatlije radile bile potrebne za svakodnevni život. Tako je i sa Saračkim zanatom. Sarači su bili majstori za obradu kože. Oni su pravili kaiševe, futrole, novčanike, bičeve ... Sarači su pravili sedla i amove, bez kojih je život bio nezamisliv, jer je skoro svaka kuća imala konje ili volove. Iako su izrađivali proizvode koji su prvenstveno upotrebni, sarači su se trudili da njihovi proizvodi, sem kvaliteta budu i lijepi, pa su recimo, futrole za oružje i novčanici, bili ukrašeni raznim bordurama, vješto opšiveni, pa i ukrašeni nekim detaljima koje su izrađivale kujundžije. Moderni sarači nisu ništa manje majstori, od starih zanatlija, ali su možda umjenitci prije svega. Proizvodi koje oni izrađuju su prosto savršeni, i zaista se mogu nazvati pravim umjećem. Oni čuvaju tradiciju, ali je i stvaraju. ____________________ #hendmejdcom #handmade #handmade #rucnirad #rucniradovi #rukotvorine #sarač #zanatlije #zanati #zanat #starizanati #ručnirad #ručniradovi https://www.instagram.com/p/B5gRd-kJAg5/?igshid=1lymk7sgxsbni
0 notes
laura-de-noves-blog · 8 years
Text
Cuvar tradicije
Pred svaku mladu osobu, na putu ka ostvarenju svoje ličnosti, stavlja se i izbor zanimanja. Dvadesetšestogodišnji Haris Liho, trenutno jedan od najmlađih sarajevskih zanatlija, odlučio je naslijediti zanimanje svog oca. Od svoje petnaeste godine intenzivno radi u limarskoj radnji. Već šest godina radi sam. 
Zašto baš limarstvo?  Od djetinjstva sam vrijeme provodio u radnji i učio neke sitnice – kako se koji alat zove. Sve je krenulo tako neplanski. Nisam ga ni ja volio na početku, ali sticanjem okolnosti i po želji oca, nastavio sam. S vremenom shvatiš − šta bi drugo radio ako imaš radnju i možeš nastaviti zanat. Na kraju sam odlučio probati i uspio. 
Da li ste imali želju za nekim drugim zanimanjem? Može se reći da sam imao, jer meni je također velika želja rad s automobilima i popravka motora. Uvijek sam volio tako „čačkati“ da vidim šta je to. 
Kako izgleda jedan Vaš dan? Prvo ide jutarnja kafa, naravno. Zatim skupljam obaveze, da vidim kakav mi je plan, i tako ih i obavljam. Onda ide ručak, odmor i  navečer završavam oko sedam. Ako se ima neki posao jako bitan znam ostati i duže da bi do ujutro posao bio završen. Radno vrijeme može trajati sedam, osam i više sati. Cilj je izaći mušteriji u susret.
Jeste li imali zanimljivih anegdota u radnji? Moj otac je bio dobar majstor, ali i dosta ljut. Imali smo dosta nesuglasica. Znao sam kasniti ponekad. Često bi mi govorio dok smo radili da neće ništa biti od mene, ali eto, vrijeme nosi svoje. 
Da li mladi mogu očekivati lijepu budućnost ako se odluče baviti zanatstvom? Je li jedina opcija upisati fakultet? Za primjer imam jednog svog prijatelja iz srednje škole. Dobro je učio, jako inteligentan momak. Nekidan mi je baš rekao da mu je malo i žao što je završio fakultet. Draže mu je bilo da je nastavio sa zanatom. A ja sam, lično, također bio jedno vrijeme nezaposlen, dok sam sređivao neke papire, i niko mi se nije javio za posao. Opet, svako ima svoj način razmišljanja.
Jeste li razmišljali da nastavite s ovim zanimanjem negdje drugdje? Vjerujte da jesam, ali to nije jednostavno uraditi. Mora se ostaviti dosta nekih stvari. Radnja se mora zatvoriti jer nema ko da nastavi. To je stavljanje života „na kocku“. Zapitaš se šta će biti ako ne uspiješ, a ovamo si zatvorio radnju. Ne bih se usudio sad to uraditi. 
Pored savremenih zanimanja, kakvu budućnost vidite za stare zanate? Mi sporo napredujemo. Kada se uporedimo s većim državama, naša mala radnja je ni- šta naspram njihovih fabrika. Realno, naši zanati pomalo nestaju. Od zanatskih radnji se prave trgovačke i većinom se ide na varijantu da se brže zaradi. Većina starih zanatlija nema nikog da naslijedi radnju, pa se pomalo i zatvaraju. 
Šta bi mladi mogli da učine po tom pitanju? Pa mladi bi mogli da, ako se već zanimaju, idu u zanatsku školu i imaju želju da se više angažiraju i da ne izbjegavaju težak rad. Ja sam naučen od malih nogu da zaslužim ono što sam dobio i tako se bolje cijeni svoj posao. 
Da li biste prihvatili obučavanje mladih koji žele da se bave limarstvom? Pokušao bih pomoći koliko mogu. Najčešće se ide preko škola, da se pokuša naći neko ko bi htio to raditi. Do sada se niko nije obratio. 
Zašto bi se mladi trebali baviti starim zanatima? Volio bih da ima više zanatskih radnji na Čaršiji, jer smo poznati po tome. Svi mi imamo drugačija razmišljanja, ali ako neko želi to je dovoljno. S vremenom se posao zavoli. 
AS, Preventeen, april/travanj 2016, broj 32. laura-de-noves.tumblr.com
0 notes
almireto · 9 years
Photo
Tumblr media
3 notes · View notes
hendmejdcom · 5 years
Photo
Tumblr media
Zanat licidera, je nekada bio veoma rasprostranjen u našim krajevima, što danas više nije slučaj. Licider ( licidar, licitar ) je zanatlija koji je pravio liciderske kolače, od kojih je najpoznatiji oblik, svakako licidersko srce. Osnovna namena liciderskih kolača je bila da služe za ukras, kao uspomena ili suvenir, tako da su više bili za gledanje, nego za jelo. Licidersko srce je simbolizovalo, i simbolizuje ljubav, i poklanjalo se dragim i voljenim osobama, kao znak pažnje i ljubavi. Nekada su licideri svoje proizvode prodavali na velikim vašarima, ili u sopstvenim radnjama, kojih danas skoro da i nema. Liciderski kolači su ukrašeni divnim šarama i ukrasima, a ono što je karakteristično za licidersko srce, pored šara, je maleno ogledalce na sredini, koje je služilo tome, da voljena osoba kada pogleda u njega, zna da je baš ona u srcu onoga koji mu je poklonio to srce. ____________________ #hendmejdcom #hendmejd #handmade #rukotvorine #rucnirad #rucniradovi #liciderskosrce #srce #licider #zanati #starizanati #zanat #zanatlija #ručnirad #ručniradovi https://www.instagram.com/p/B5GoElphQpI/?igshid=1fjibjbywzzkp
0 notes
hendmejdcom · 5 years
Photo
Tumblr media
Pustovanje vune, kao jedan od najstarijih zanata, a kažu i stariji od tkanja, vuče korene iz Azije. Pustovanje je tehnika upredanja vlakana, tj izrade materijala od prirodne vune, a u narodu je poznato i kao filcanje ili valjanje. Za pustovanje se koristi vuna, vruća voda i sapunica. Pre početka pustovanja, vuna se pere, suši i rasčešljava, a zatim se slojevi vune kvase vodom i sapunicom, i talože se jedan na drugi. Istovremeno se pritiskaju, dok se potpuno ne sjedine. Tehnika pustovanja se koristi za izradu različitih proizvoda i predmeta, šešira, torbi, nakita, odevnih i dekorativnih predmeta. Ljudi su nekada verovali da su pustovani proizvodi magični, zbog teškog i veoma dugog procesa izrade, ali i zbog čarobnog izgleda proizvoda. Danas je tehnika pustovanja vune spoj tradicije i modernog. ____________________ #hendmejdcom #hendmejd #handmade #rukotvorine #rucnirad #rucniradovi #vuna #pustovanje #pustovanjevune #needlefelting #ručnirad #ručniradovi #zanat #zanati #starizanati #tradicija https://www.instagram.com/p/B43D84KpcBk/?igshid=1r9qqr8xdgihl
0 notes
hendmejdcom · 5 years
Photo
Tumblr media
Ručni radovi, kao proizvodi koji su nam potrebni u svakodnevnom životu, su već odavno izgubili bitku sa industrijom. Ali industrija, nikako ne može da udahne dušu hendmejdera, koji svim svojim bićem, kreira nešto posebno, zbog ljubavi koju ima prema svom radu. Iako zaboravljeni, stari zanati su nam potrebni, neki žive još uvijek, uprkos novoj tehnologiji, poput obućara ili šnajdera. U jednom od prošlih tekstova, predstavili smo bojadžijski zanat, a slijede i priče o drugim starim, zaboravljenim zanatima. Voljeli bi da znamo koji je vaš omiljeni stari zanat? ____________________ #hendmejdcom #hendmejd #handmade #rucnirad #rucniradovi #rukotvorine #zanat #starizanati #zanatlije #ručnirad #ručniradovi #hendmejderi https://www.instagram.com/p/B4qKC3WpWcn/?igshid=1nn0brxcwj4ri
0 notes
hendmejdcom · 5 years
Photo
Tumblr media
Nekada su opančari, kovači, kazandžije, dućandžije, vunovlačari nudili svoje usluge. Danas mnogi ne znaju, ni da su ovi zanati postojali, niti čime su se zaista bavili. Jedan od starih zanata je i bojadžija, bez kog ljudi nekada nisu mogli zamisliti život. Bojadžija je zanatlija koji je farbao tj bojio vunu, tkaninu, platno, ili određene delove odeće. Nekada su bojadžije u svojim radionicama, koristili samo prirodne boje. Zbog velikog napredka i modernizacije industrije, tradicionalni način bojenja se više ne isplati, i ovaj zanat polako izumire, jer je lakše i jeftinije kupiti već obojenu vunu i proizvode od vune. Prave, izvorne bojadžijske proizvode, možda možemo, jedino još pronaći na pijacama i vašarima. ____________________ #hendmejdcom #hendmejd #handmade #rucnirad #rucniradovi #rukotvorine #starizanati #zanat #zanatlija #bojadžija #ručnirad #ručniradovi https://www.instagram.com/p/B4k9-BlJNUA/?igshid=1wi3g0l8pbeb1
0 notes