#Dragan Bursać

[preporodbn]

Otkud "Oluja " u Prijedoru?

Godišnjica ‘Oluje’ će biti sramno obilježena nad kostima ubijenih Prijedorčana Srpski Dan sjećanja na Oluju biće održan nad kostima ubijenih Bošnjaka i Hrvata Prijedora i prijedorske regije upravo zato što ova regija i jeste ogromno stratiše nesrba. Ovo je u konačnici potpuna inat-sprdnja s preko 3000 ubijenih od kojih su 102 djeteta. Ovo je kontinuitet negiranja zločina i genocida. Piše : Dragan…

[radiogornjigrad]

DRAGAN BURSAĆ: Ubijanje crnogorske biblioteke u Podgorici

“Zamislite da se srbijanski SANU preslovi u Akademija Nauka i Umetnosti Intelektualaca iz Srbije. Pa to bi se vrištalo i urlikalo po srpskom svetu do sudnjeg dana. Sa Crnom Gorom je drugačije. Svačija je a ničija i jedino ne svoja, ostavljena na milost litijašima i nemilost dosadašnjoj vlasti. Ona se koracima od sedam milja preumljuje u siroticu srpskog sveta, u Južnu Republiku Srpsku.“ Ko danas…

[cgvijesti]

Bursać: Daleko si Porfirije i od Boga i od ljudskosti!

Bursać: Daleko si Porfirije i od Boga i od ljudskosti!

Foto: CGO Piše: Dragan Bursać za Radio Sarajevo “Patrijarh Crkve Srbije Porfirije bio je u Tuzli, ali nije otišao da se pokloni ubijenoj tuzlanskoj mladosti na Kapiji. Jer ga se ne tiče! Ili je možda poslušao zločinca Novaka Đukića, ubicu te djece, koji kaže da tu ništa bilo nije??? Daleko si Porfirije i od Boga i od ljudskosti! Patrijarh Crkve Srbije Porfirije zna biti u Tuzli, ali ne zna…

[philosibies]

This book called "ptsp scrapbook", by Dragan Bursać via /r/DesignPorn https://www.reddit.com/r/DesignPorn/comments/ekd1c7/this_book_called_ptsp_scrapbook_by_dragan_bursa%C4%87/?utm_source=ifttt

[prijedor24]

Dragan Bursać: Pametniji, ne popuštajte, molim vas!

Hoćemo li ustati? Hoćemo li svi zajedno ustati protiv zla koje se koti u nacionalističkom brlogu?

Živeći u svijetu sveznadara, mediokriteta, svašta vam pada na um. Recimo, poslovice koje su improvizovano tačne.

“Ko rano rani ili krmelja čitav dan ili je fizički radnik”. Ili…

‘Ajde da se uozbiljimo -“Um caruje, dok snaga ne popizdi”! I to je sva istina ovog Balkana. Snaga, u obliku navijačkih,…

[cukoa]

ČEKAJUĆI DYLANA DOGA u Srebrenici

ČEKAJUĆI DYLANA DOGA u Srebrenici

ČEKAJUĆI DYLANA DOGA u Srebrenici Autor: DRAGAN BURSAĆ Izdavac: ART RABIC

[mentalnahigijena]

Novinar Dragan Bursać reagovao je na izjavu premijera Mađarske Viktora Orbana emotivinim Facebook statusom. Bursać je u objavi napisao: “Premijer Mađarske Orban juče je preko svog glasnogovornika sramno kazao da bi integracija dva miliona Bošnjaka-muslimana iz BiH predstavljala veliki izazov. A znaš li ti Viktore da je meni pola familije bošnjačko? Znaš li za Esmu, Seju, Vernesu, za mog Damira, za sve moje? Znaš li ti da je ono najtananije, najsvjetlije i najsvetije u mojoj zemlji baš muslimansko? Znaš li ti Viktore, kako zvuk ezana, nanina ruka na licu, riječ starca iz mahale smiruju i dušu poje? Znaš li ti kako je kad te ugoste u Jablanici, pa ti pet dana kući ne daju ići lažući da je OVOLIKI SNIJEG preko Prozora? Znaš li kako je kad ti u Kozarcu prijatelj uz zagrljaj poturi kvrgušu vruću, što ju je srcem grijao? Znaš li kako je popiti sok od zove u Počitelju dok gledaš pčelu kako se zovom gosti? Znaš li kako je kad te nepoznati ljudi dočekaju kao najrođenijeg dok ti u Ključu mijenjaju probušenu gumu, pa ti ni oni kući ne daju. Noć je uz Grmeč, a vidi Sane i pastrnke? Znaš li kakav mir vlada u srcu dok čitaš Maka, kako te riječ nosi uz Skendera, kako oko suzi uz Sidrana, kako glas utihne ponad Himzinog, kako se utopiš u Berbera…? Znaš li Viktore Orbane, kakva je privilegija živjeti u svijetu u kome sasvježđa i Sunce i Mjesec titraju ritmom Njegovog imena? Znaš li… o-znaš li išta dok pljuješ po bosanskim muslimanima, čistoj suzi na licu ovakve strašne Evrope? Ne znaš, jer nije problem u 2 miliona dobrih duša bošnjačkih, nego u fašizmu tebe i nesoja oko tebe! A sad ću ti reći, ja većih Evropljana od Bošnjaka nisam vidio, a oni zaista, zaista ne mogu na isto mjesto gdje se ti pitaš. I zato će biti Bosna i Hercegovina evropska sa svojim muslimanima, jer ona to JESTE, nema šta tebe pitati.” Podsjetimo, na četverosatnoj pres konferenciji održanoj jučer bilo je riječi i o proširenju Europske unije, a mađarski zvaničnik je rekao kako po tom pitanju “zvijezde trenutno ne stoje dobro”. Posebno se osvrnuo na pridruženje BiH. “Izazov sa BiH je kako integrirati zemlju sa dva miliona muslimana” Ova izjava izazvala je lavinu reakcija političara, novinara i građana iz BiH.

[khalilhumam]

Remembering the heartbreaking words of Yugoslavia's war-struck ‘Lost Generation’

Register at https://mignation.com The Only Social Network for Migrants. #Immigration, #Migration, #Mignation ---

New Post has been published on http://khalilhumam.com/remembering-the-heartbreaking-words-of-yugoslavias-war-struck-lost-generation/

Remembering the heartbreaking words of Yugoslavia's war-struck ‘Lost Generation’

Histories written by warmongers tend to omit the war's human costs

Photo of Yugoslav People's Army conscript from Bosnia and Herzegovina Bahrudin Kaletović, screencap from Yutel video from 1991. Source: Wikipedia, Fair Use.

The interview is as haunting today as it was 29 years ago, perhaps even more so. A despondent, scrawny, dark-eyed 19-year-old dressed in army camouflages speaks to a journalist from Yutel, a short-lived Yugoslav newscaster known for its relatively impartial coverage, as he takes cover from enemy forces. Except he doesn't really know why they are his enemies.

They are, like, trying to secede, and we are, like, trying to stop them…You know the drill, bro, you've been in the army, you know how it is. You must do what you are told. No officers have died, only my friends…

Bahrudin Kaletović was a conscript in the Yugoslav People's Army (JNA). His frank interview, free of the jingoism that was pervading the various parts of Yugoslavia as it began to splinter in the early 1990s, made him a symbol of the “lost generation” that had the severe misfortune of being “fighting age” at that time. Kaletović's words were recently remembered in a Facebook post written by Bosnian journalist and philosophy professor Dragan Bursać marking the interview's anniversary. The June 28 post earned over 4,100 reactions, including 329 shares. “It seems to me that Bahrudin is more alive today than many of our contemporaries,” wrote Bursać, noting the distrust that continues to characterize citizens’ relationships with national leaderships in former Yugoslav republics three decades on.

Less said, the better

Mainstream media in the Balkan region tend to avoid revisiting the hows and whys of the wars that caused the breakup of Yugoslavia. The damage done to then-teenage conscripts, whose youth was sacrificed at the altar of nationalism rarely features in national conversations. This is possibly because many of the architects of those wars and their direct descendants are still powerful today. Kaletović fought on the Yugoslav side (JNA) in the “Ten-Day War” that finalized the process of Slovenian secession from the Yugoslav federation. It resulted in the killing of 44 JNA soldiers and 19 members of the Slovenian Territorial Defense (TO) and police, as well as 19 civilians. Nearly 5,000 JNA service-members were captured by the Slovenian forces, most of them conscripts who surrendered en masse because they did not want to fight. This pattern was repeated during the subsequent wars in Croatia and Bosnia and Herzegovina, when Macedonian conscripts, officers and cadets surrendered to local forces before making a high-risk journey home via routes patrolled by JNA and Serbian police, or else circumventing them via Hungary and other neighboring countries. Kaletović's interview was republished on YouTube by the Serbian fact-checking service Istinomer in 2011, as part of a report on the 20-year anniversary of the start of the war. That article describes the origins of the union-wide protest movement led by mothers of the stranded conscripts, including an incident when parents ‘occupied’ the Serbian Parliament for a day, and then traveled to Slovenia to continue the protests. While the young soldier's words remain an indelible part of the history of the Yugoslav wars, few people outside of modern-day Bosnia and Herzegovina knew what happened to him afterwards. As journalist Bursać disclosed in his post:

Bahrudin survived the war and all its traps, survived being taken as prisoner of war twice, he survived the front line, but 21 years ago he died in a traffic accident, on the road to his home in Tuzla. He was traveling to visit his family and his newly born son.

Below is a full transcript of the legendary interview. [youtube https://www.youtube.com/watch?v=7G4tmYFjET8]

Reporter: Šta kaže, jeli znate sve podatke, protiv koga se borite i sve to? Kaletović: Ma otkud znam. Samo znam da pucaju na nas, ništa više. Reporter: Ne znate ko puca? Kaletović: Pucaju teritorijalci. Ko bi drugi? Reporter: A znate li zbog čega se vodi ovaj rat, ova bitka? Kaletović: Ma otkud znam… Kolko ja kužim, oni kao hoće da se odcijepljuju, mi im kao ne damo. U stvari mi samo hoćemo da se vratimo u kasarne, ništa više. Reporter: Šta Vi mislite, šta dalje? Kako dalje? Borite se, ili… Kaletović: Šta ima da mislim, samo živ da ostanem. Jebem ti sunce… Znaš, care, bio si u vojsci, znaš kako je. Šta ti kaže, radiš. A nijedan oficir nije poginuo, sve moji jarani poginuli…. Reporter: Kolko je tvojih drugova poginulo, znaš li danas? Kaletović: Danas trojica. Reporter: Nijedan oficir? Kaletović: Nijedan oficir… Reporter: …na vatrenom položaju? Kaletović: …ma šta ne zna gde mi je glava. Nemam pojma, gde se nalazim, koji je dan, kolko ima… Ja ništa ne znam. Ludnica živa. Nikad u životu, ja da pucam u nekog il neko u mene da puca. Gdje to može? To ne može nikako. Ja ne znam stvarno ovo, samo živ da ostanem molim Boga, ništa više. Samo živ da ostanem, majke mi. Reporter: Kolko imaš godina? Kaletović: Devetnaest… Reporter: Kako se zoveš? Kaletović: Bahrudin. Reporter: Koliko je poginulo vojnika? Kaletović: Četvorica svega dosad. Reporter: Ovdje, na ovom terenu? Kaletović: Ne ovdje trojica. Jutros trojica poginulo. Dvojica jutros, dvojica. Pa i onaj treći što je bio ranjen – umro. Pa umro! Pa da! Reporter: Kakvo je stanje u jedinici, kako je? Kaletović: Šta ja znam… Šta da Vam kažem. Svi molimo Boga da se ovo završi jednom da se vratimo svojim kućama. Ja ne znam … stara sad. Samo staroj da kažem da sam živ i zdrav, ako Bog da da ću se vratiti. Ništa više, eto. Samo to. Reporter: Želimo ti mnogo sreće. Kaletović: Hvala! Kažem apelujte preko svih medija, televizije, novina, radija, sve… Da se ovo smiri. Da nas povuku. Oni kažu da mi nećemo da se povučemo. Evo mi ginemo da se povučemo u kasarnu, da se vrate, da nas puste. Reporter: A gdje je Vaša kasarna? Kaletović: U Karlovcu.

Reporter: What can you say, do you have all the data, against whom you are fighting and all that? Kaletović: How should I know. I only know they are shooting at us, nothing more. Reporter: You don't know who's shooting? Kaletović: Territorial Defense members are shooting. Who else? Reporter: And do you know why this war, why this battle is taking place? Kaletović: How should I know… As far as I can tell, they are, like, trying to secede, and we are, like, trying to stop them. In fact the only thing we want is to return to our barracks, nothing more. Reporter: What do you think, what next? How next? You'd fight, or… Kaletović: I have nothing to think about but how to stay alive. Screw this… You know the drill, bro, you've been in the army, you know how it is. You must do what you are told. No officers have died, only my friends… Reporter: How many of your comrades have died today, do you know? Kaletović: Three today. Reporter: And no officers? Kaletović: No officers… Reporter: …in the line of fire? Kaletović: …how do I know, I don't know where my head is. I have no clue, I don't know where I am, what day it is, how many… I know nothing. Total madhouse. Never in my life [did I imagine] I would shoot at someone or that someone would shoot at me. How can this be? It's not right. I really don't know about all this, I just pray to God to stay alive, nothing more. Just to stay alive, I swear on my mothers’ life. Reporter: How old are you? Kaletović: Nineteen… Reporter: What is your name? Kaletović: Bahrudin. Reporter: How  many soldiers died? Kaletović: Total of four so far. Reporter: Here, in this area? Kaletović: No, here three. This morning we had three deaths. Two were shot this morning,  two. And then, the guy who was wounded, he also died. Yes, died! For sure! Reporter: What is the situation in your unit? Kaletović: I have no clue… What to tell you. We all just pray to God for this to be finally over so we can go back to our homes. I don't know… my mom. Just to tell my mom that I'm alive and well, and that God willing I will return. Nothing more. Just  that. Reporter: We wish you the best of luck. Kaletović: Thanks! I tell you, appeal through all the media, TV, newspapers, radio, all of them… To calm this down. To withdraw us. They say we refuse to step down. Here we are dying to be withdrawn to our barrracks, to return us, to release us. Reporter: And where are your barracks? Kaletović: In Karlovac [Croatia].

< p class='gv-rss-footer'>Written by Filip Stojanovski · comments (0) Donate · Share this: twitter facebook reddit

[preporodbn]

Banja Luka sa Tvrtkom Kotromanićem postaje istinski bosanski grad!

Ko kaže da nema lijepih vijesti u Bosni i Bercegovini? Nakon Kulina Bana u Banja Luku stiźe i Tvrtko Prvi Kotromanić. Konkretnije, u park, koji se pravi u najvećem kružnom toku u Banjoj Luci, stigao je spomenik posvećem Tvrtku I Kotromaniću. Piše : Dragan Bursać Trenutno se radi na postavljanju ovog spomenika, koji je još zamotan, a nalazi se u sredini najvećeg kružnog toka, preko puta zgrade…

[radiogornjigrad]

DRAGAN BURSAĆ: Uloga promaje u srpskom svetu

DRAGAN BURSAĆ: Uloga promaje u srpskom svetu

Partijarh Vučić i ostali popovi Svi znamo da je promaja najveći neprijatelj Srba. Dobro, tu su strani plaćenici, domaći izdajnici i autošovinisti, ali ne možete vječno plašiti srpske domaćine ovim egzotičnim pticama, koje najčešće, osim pustog targetiranja od strane svjetine, političara i tablioda, i ne rade ništa posbeno loše glede tog predatorskog srpskog sveta. Muke sa pronalaskom unutrašnjeg…

[balkanin]

Dragan Bursać: Rasizam HDZ-a, na korak od bijele trake oko ruke

Dragan Bursać: Rasizam HDZ-a, na korak od bijele trake oko ruke

Dragan Bursać HDZ-ovi jurišnici su se dosjetili da po hitnoj proceduri pokušaju uvesti klasično rasističko žigosanje u kome će ljudi biti hodajući reprezenti naciona. Šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta BiH, Nikola Lovrinović, čuli ste to sigurno, u proceduru je uputio sraman prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima. BiH…

[cgvijesti]

Mirka Dević: Crkva Srbije slavi ratne zločince, prikriva pedofiliju - pred Vladom delikatan zadatak

Mirka Dević: Crkva Srbije slavi ratne zločince, prikriva pedofiliju – pred Vladom delikatan zadatak

Foto: YouTube screenshot Komentar Mirke Dević u Autorskom dnevniku (19.6.) Gradske TV prenosimo integralno: “Joanikije Mićović opet je Joanikija Lipovca, nazvao ‘jagnjetom božjim koje se nije borilo protiv svog naroda, već protiv bezbožništva’. Podsjetimo, Joanikije Lipovac osuđeni je saradnik okupatora, kvisling koji je, zajedno sa četničkim komandantom Bajom Stanišićem, pod Ostrogom 1942.…

[rave-utopia]

Ustati, spomenuti i pamtiti !Admiral koji je ispalio najvažniji metak u ratu

Vladimir Barović, admiral Jugoslovenske narodne armije. Heroj rata. Rođeni Banjalučanin. Srbin! Kao prvi čovjek Vojno-pomorskog sektora Pule, hrabro se borio protiv višestruko brojnijeg ustaškog neprijatelja i sa svojih fregata granatirao opravdano grad iza čijih su se utvrda krili izdajnici, Italijani i vatikanski zavjerenici.

Piše: Dragan Bursać

Onda se još uspješnije borio na…

[prijedor24]

MUP RS lišio slobode A.B. koji je prijetio novinaru Draganu Bursaću

Prema saopštenju za medije iz MUP-a RS, nasilnik koji je prijetio novinaru Draganu Bursaću, lišen je slobode.

Prenosimo saopštenje MUP-a RS:

Policijskoj stanici Banja Luka – Centar, 07.08.2017. godine, oko 12,30 časova obratilo se lice D.B. (1975) iz Banja Luke i prijavio da je preko društvene mreže „Facebook“ dobio određene prijetnje zbog kojih se osjeća ugroženim.

Preduzimanjem svih operativno…

[cukoa]

Zbog ubijene djece...

Zbog ubijene djece…

Pise: Dragan Bursać Zbog ubijene djece! Dosta ljudi u Banjaluci, Prijedoru, diljem rs-a (namjerno ne pišem svih Srba), kaže-a što se komšije Bošnjaci bune kad se pjevaju “one” pjesme? Šta je tu sporno, pitaju? Ovo je naša republika srpska, kažu. Što se bune??? Šta je sporno??? Pogledajte dobro ovu dvolisnicu. 102 ubijena prijedorska djeteta! Zamislite samo, ubiti 102 djeteta. Tek tako! Samo…

[mentalnahigijena]

Oko hiljadu građana potpisalo je onlajn peticiju kojom su iskazali podršku apelu “Zločin je zločin!” koji je pokrenuo prvi tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević zbog veličanja ratnih zločinaca u Srbiji. Onlajn peticiju je pokrenuo advokat za ljudska prava Aleksandar Olenik. Većina potpisnika je iz Srbije, a ima ih i iz zemalja regiona i iz drugih evropskih zemalja. Vladimir Vukčević je pozvao ranije građane da podrže apel “Zločin je zločin!” protiv veličanja ratnih zločinaca i upozorio takva politika gura Srbiju u nove sukobe. Inicijalno, apel je potpisalo više od trideset javnih ličnosti. “Država Srbija izložena je pokušaju vraćanja u ratne devedesete godine, što se najjasnije vidi kroz njenu današnju ulogu u izazivanju napetosti u regionu, kao i kroz državno i paradržavno promovisanje anticivilizacijskih ‘vrednosti’, te veličanje ratnih zločinaca. Uvereni smo da takva politika Srbiju gura u nove sukobe, ali i da društvo u Srbiji vodi u sve oštrije i nepomirljivije podele i konflikte, u kom građani i građanke neće uživati osnovnu ličnu bezbednost”, navodi se u apelu. Dodaje se da izjave najviših državnih zvaničnika da Srbija neće izručiti ili pred domaćim sudovima procesuirati lica optužena za ratne zločine, među kojima su i osobe sa Interpolovih poternica, predstavlja “najgrublji šamar” vladavini prava i žrtvama ratnih zločina ne samo u regionu, već i u samoj Srbiji. “Na sve to, ćutanje onih koji se predstavljaju kao politička i društvena alternativa sadašnjem režimu, predstavlja jasan znak da je nacionalistički konsenzus većine političkih faktora u Srbiji dostigao zabrinjavajuće dimenzije”, piše u apelu. Potpisnici apela zahtevaju smenu tužiteljke za ratne zločine Snežane Stanojković i pokretanje krivičnog postupka protiv nje zbog nepostupanja, kao i zbog zaštite optuženih za ratne zločine. Oni zahtevaju i smenu ministarke pravde Maje Popović jer Vlada Srbije sprečava Tužilaštvo za ratne zločine, ali i druga tužilaštva da vrše svoju ustavnu i zakonsku dužnost, čime su građani “ostavljeni na milost zločincima”. “Zahtevamo da se odmah procesuiraju sva lica optužena za ratne zločine koja se kriju na teritoriji Srbije, a za kojima su raspisane međunarodne poternice ili su optuženi pred sudovima u državama nastalim na prostoru SFR Jugoslavije”, navodi se u apelu. Potpisnici inisistiraju na procesuiranju ratnih zločinaca pred sudom u Srbiji i navode da su izgovori da sudovi nisu nadležni apsolutno neprihvatljivi, jer je upravo Srbija insistirala na takozvanoj univerzalnoj nadležnosti za sve ratne zločine, bez ozbira gde su izvršeni. “Država Srbija, međutim, to ‘univerzalno pravo’ koristi isključivo za zaštitu lica koja su optužena za ratne zločine počinjene na platformi nacionalističkog projekta Velike Srbije. Zakon mora da važi i da se primenjuje jednako za sve bez izuzetka, bilo da se radi o delima koja se mogu kvalifikovati kao ratni zločini ili organizovani kriminal, u suprotnom pravo postaje izvor nepravde, tiranije i nesigurnosti”, navodi se u apelu. Potpisnici su poručili da ne pristaju da se zločin pravda nacionalnom pripadnošću i da zločincima država Srbija bude utočište i zaštita pred zasluženom kaznom. Tekst apela su, pored Vladimira Vukčevića, potpisali i istoričari Latinka Perović, Dubravka Stojanović, Nikola Samardžić, Milivoj Bešlin, Srđan Milošević, etnolog Ivan Čolović, pisac Svetislav Basara, filozof Slobodan Sadžakov, reditelj Srđan Dragojević, glumac Milorad Kapor, političari Nenad Čanak i Bojan Kostreš, docentkinja Aleksandra Jerkov, predsednik Izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović, advokati Aleksandar Olenik, Aleksandar Sekulović, Vlatko Sekulović i Dragomir Jankov, profesor univerziteta Ivan Videnović. Apel su potpisali i civilni aktivisti Sonja Biserko, Aleksandar Popov, Ivan Đurić, Nataša Govedarica, Goran Miletić, Naim Leo Beširi, Bojana Vatić, novinari Ana Lalić, Dragan Bursać, Dinko Gruhonjić, Branka Dragović Savić, Darko Šper, Milan Mića Jovanović. (Autonomija)