#Predstavnički dom

[balkanin]

Bradara predsjednica FBiH, Lendo i Stojanović potpredsjednici

Lidija Bradara, članica Hrvatske demokratske zajednice BiH, izabrana je za predsjednicu Federacije Bosne i Hercegovine u novom postizbornom mandatu, a za dvojicu potpredsjednika Refik Lendo iz Stranke demokratske akcije i Igor Stojanović iz Socijaldemokratske partije BiH. Tako je odlučeno danas na četvrtoj vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta sa 58 glasova ‘za’, 35…

[cgvijesti]

Nensi Pelosi se povlači

Nensi Pelosi se povlači

Foto: EPA Nensi Pelosi, koja je skoro dvije decenije predvodila demokrate u Predstavničkom domu američkog Kongresa, objavila je da se povlači sa te funkcije. Ova 82-godišnjakinja važi za najmoćniju među demokratama u Kongresu i prva žena koja je bila predsjednica Predstavničkog doma. Pelosi će nastaviti da predstavlja Kaliforniju u donjem domu Kongresa. Vijest dolazi pošto se predviđa da će…

[prijedor24]

Holandija zahtijeva od EU ukidanje bezviznog režima za Srbiju

Predstavnički dom Kraljevine Holandije usvojio je 8. decembra rezoluciju kojom poziva svoju vladu da se u Briselu založi za privremenu suspenziju bezviznog režima za Srbiju, ukoliko se Srbija ne usaglasi sa viznom i spoljnom politikom Evropske unije. Kako prenosi European Western Balkans, predlog je imao podršku i vladajuće koalicije i opozicionih poslanika, a podnela su ga dva poslanika iz dve…

[mentalnahigijena]

Riješite slučaj ubistva braće Bitići Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu oslobodilo je krivice dva policajca optužena za pomaganje u ubistvu braće Bitići, Sretena Popovića i Miloša Stojanovića. Sud je naveo da nema dokaza o njihovoj umiješanosti u ubistva američkih državljana. Ambasada SAD u Beogradu još jednom je pozvala vlasti Srbije da privedu pravdi počinioce ubistva braće Bitići, i kako se navodi, osobe koje su zataškale taj zločin. Povodom 23. godišnjice ubistva trojice američkih državljana, Ilija, Agrona i Mehmeta Bitićija, američka ambasada je navela da je prošla „još jedna godina u kojoj srpsko pravosuđe nije nikog privelo pravdi zbog tog mučkog ratnog zločina“. „Prošle su 23 godine od kada su, na današnji dan, ubijena trojica američkih državljana, Ili, Agron i Mehmet Bitići, za vrijeme pritvora u kojem su ih držale specijalne snage srpske policije. Nećemo zaboraviti taj zločin i ponovo pozivamo Srbiju da privede pravdi počinioce i one koji su zataškali ta ubistva“, navodi se u saopštenju. Nerješavanje ubistva braće Bitići, 8. jula 1999. godine, godinama opterećuje odnose Srbije i SAD. Predstavnički dom Kongresa SAD je u oktobru 2019. jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se od Srbije zahtijeva da reši taj slučaj. Ili, Agron i Mehmet Bitići, koji su se tokom rata na Kosovu borili na strani Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), uhapšeni su u junu 1999. godine i osuđjeni na po 15 dana zatvora zbog, kako su tvrdile tadašnje vlasti Srbije, ilegalnog ulaska u zemlju. Prema optužnici Tužilaštva za ratne zločine Srbije, oni su izvedeni na sporedni izlaz iz zatvora u Prokuplju i odvedeni u bazu Specijalnih antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije u Petrovom Selu u istočnoj Srbiji, gdje su dva dana kasnije ubijeni mecima u potiljak. Njihova tijela otkrivena su u julu 2001. godine u masovnoj grobnici u Petrovom Selu, na području baze koju je u vrijeme njihovog ubistva kontrolisala jedinica pod komandom Gorana Radosavljevića Gurija. Tijela su pronađena sa vezanim rukama i sa ranama od metaka na potiljku, zajedno sa drugim tijelima kosovskih Albanaca. Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu oslobodilo je krivice dva policajca optužena za pomaganje u ubistvu braće Bitići, Sretena Popovića i Miloša Stojanovića. Sud je naveo da nema dokaza o njihovoj umiješanosti u ubistva američkih državljana.

[balkantimes]

Izbori u SAD: Tajna pobjeda republikanaca

U pojedinim saveznim državama SAD republikanci su ostvarili neočekivano dobre rezultate. To konzervativcima ponovo daje mogućnost da izborni sistem manipulišu u svoju korist.

Piše:  Ralf Neukirch, Washington  

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Oni sliče mrljama od mastila i nose šaljiva imena kao “Paja Patak sreće Šilju“ ili „Skakavci koji se mole“. Ali ove slike nisu smiješne: One prestavljaju obrise izbornih okruga SAD, koji su određeni prema partijskopolitičkim kriterijima. Takva podjela ima za posljedicu da u tim izbornim okruzima u pravilu samo jedna partija ima šansu da pobijedi.

Istoričarka Carol Anderson to označava kao “manipulaciju demokratskim pravilima igre”. Za političku zloupotrebu podjele izbornih okruga postoji i vlastiti naziv. Govori se o „Gerrymanderingu“. Kum imenu je nekadašnji guverner Masačusetsa, Elbridge Gerry, koji je odobrio jedan izborni okrug u obliku salamandera.

Američka javnost je proteklih tjedana gledala prije svega na predsjedničke izbore i izbore za kongres. Pritom su rezultati na nivou saveznih država isto tako važni.

Jer uskoro se izborni okruzi moraju ponovo utvrđivati. Svakih deset godina u SAD obavlja popis stanovništva po kojemu se ponovo utvrđuju izborni okruzi za izbore za kongres u Vašingtonu i pojedine države za jednu deceniju. Slijedeće godine to je ponovo na redu. A iz toga profitiraju prije svega republikanci: U 20 od 28 saveznih država, u kojima su parlamenti nadležni za utvrđivanje izbornih okruga, republikanci, nakon poslednjih izbora, imaju većinu u oba doma.

Izborni okruzi biće ponovo utvrđivani

To partiji Donalda Trumpa daje ogromne mogućnosti. Prema analizi web stranice FiveThirtyEight republikanci mogu ponovo odrediti 188 izbornih okruga za predstavnički dom u Vašingtonu a to je 43 posto poslanika. Demokrati imaju ovu mogućnost za samo 73 izborna okruga.

Gerrymandering je praksa koje su obje partije njegovale u prošlosti. Međutim dok je kod demokrata rastao otpor protiv toga republikanci su ovaj postupak i dalje perfekcionirali. Oni djeluju po devizi Karla Rovea, glavnog stratega bivšeg predsjednika George W. Busha: Ko kontroliše određivanje izbornih okruga taj kontroliše kongres.

Nakon izborne pobjede Baracka Obame 2008. godine republikanci su sistematski investirali milione dolara u izborne kampanje u saveznim državama da bi 2010. mogli tamo određivati novi poredak izbornih okruga. Plan je bio poznat pod imenom „redmap“. To je bila „najveća, najbolje finansirana i kampanja sa najviše strategije da bi se mogla izraditi karta izbornih okruga od obale do obale“, piše publicista David Daley.

Šest procentnih bodova više za većinu

Plan se ostvario. Prema proračunima Cook Political Reports otada demokrati moraju širom zemlje osvojiti između šest i sedam procentih poena više na glasovima nego republikanci da bi ostvarili većinu u predstavničkom domu.

Pravno gledano moraju svi izborni okruzi imati otprilike isti broj glasova. Podjela ne smije očito dovesti u lošiji položaj neku etničku grupu ili manjinu.

Ipak postoji dovoljno mogućnosti za partiju koja je na vlasti da izborne okruge podjeli po svome. Tako su republikanci u Pensilvaniji što je moguće više birača demokrata ubacili u pet od 18 izbornih okruga. Ostali su time imali republikansku većinu.

To je funkcionisalo: Na izborima 2012. demokrati su u Pensilvaniji dobili više glasova nego republikanci. Ovi su ipak mogli u Vašington poslati 13 poslanika a njihova demokratska konkurencija samo pet. Sa modernim kompjuterskim programima je postalo još jednostavnije izborne okruge postaviti u korist jedne partije.

Pored očigledne nepravde Gerrymandering ima katastrofalan uticaj na političku kulturu. Pošto najveći broj poslanika ima time osiguran izborni okrug za njega nema razloga da se obrati pristalicama političkog protivnika.

Odlučujući izbori su predizbori u partijama. Tamo često pobjeđuje onaj koji nastupa što je moguće nepopustljivije. To je doprinijelo radikalizaciji republikanaca i polarizaciji partijskog sistema.

Vrhovni sud posmatra

Na pomoć Supreme Courta pristalice pravičnog sistema se ne mogu nadati. Konzervativna većina u Vrhovnom sudu zemlje odlučila je prošle godine da partijskopolitički motivirano ustanovljavanje izbornih okruga nije u njihovoj nadležnosti, čak i u ekstremnim slučajevima.

Nadležnost je kod sudova u pojedinim državama koji ponekad različito odlučuju. I kod birača koji su se pobrinuli za to da su u sve više država neovisne komisije nadležne za ustanovljavanje izbornih okruga. To za demokrate ne mora biti prednost. U Virdžinji gdje partija ima većinu u kongresu i postavlja guvernera ubuduće će odbor sa članovima iz više partija i sa učešćem građana odlučivati o izbornim okruzima.

Republikanci u Misuriju odlučili su se za drugi put. Tamo su prije dvije godine 62 posto birača podržalo inicijativu koja bi određivala izborne okruge neovisno od partija.

Kod ovogodišnjih izbora vladajući republikanci stavili su na glasanje rezoluciju, koja je u komplikovanoj formulaciji reformu trebala poništiti. Birači su se odlučili za to.

Izvor

[24t24-blog]

Predstavnički dom pokrenuo proceduru za Trampov opoziv http://579151758.aepiot.ro/world-news/Bosnian/index.php?s=312601217 …

Predstavnički dom pokrenuo proceduru za Trampov opoziv http://579151758.aepiot.ro/world-news/Bosnian/index.php?s=312601217 …

https://twitter.com/FollowAepiot/status/1176747814115786752

[dijalogin-blog]

Dom naroda FBiH: Usvojen prijedlog zakona o pravima demobilisanih boraca

Dom naroda FBiH: Usvojen prijedlog zakona o pravima demobilisanih boraca

Prijedlog zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica sa 33 glasova za i dva protiv usvojen je na vanrednoj sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH i to u različitom tekstu u odnosu od onog kojeg je usvojio Predstavnički dom.

– Zato ide na usaglašavanje, poslije čega treba stupiti na snagu, a u primjeni biti od 1. januara 2019. godine. Dakle usvojen je tekst zakona koji je…

[saznajemozavas]

Pukotina u odnosima SAD i Evrope: Da li mere EU ciljaju na Trampove republikance

Mere kojima je Evropska unija odgovorila na američke protekcionističke tarife imaju svoju političku pozadinu. EU je njima pokazala i Donaldu Trampu i republikanskoj eliti u SAD da na takav način u izvesnoj meri može da utiče na izbore koji su za republikance jako važni. Targetirani su tačno oni proizvodi od kojih žive određene oblasti u Americi, iz kojih dolaze republikanci koji očekuju da budu reizabrani na izborima u novembru za trećinu Senata i ceo Kongres. Na samitu G-7 zemlje Evropske unije ne samo da nisu smekšale stav američkog predsednika Donalda Trampa stav o američkim tarifama na uvoz proizvoda iz Unije, već su ostale uskraćene za njegovu podršku zajedničkom kominikeu. Da li je poslednji skup industrijskih zemalja sada i ozvaničio duboka neslaganja SAD i EU i da li je ovo bila prezentacija potpune nemoći i dezorijentisanosti Unije koja nema odgovor na poteze Trampa, ali i na mnoge probleme koji je muče na unutrašnjem planu, u emisiji „Sputnjik intervju“ razgovarali smo sa Milanom Igrutinovićem sa Instituta za evropske studije i Predragom Rajićem iz Centra za društvenu stabilnost. Prema mišljenju Igrutinovića, evropski lideri su na samit G-7 došli pomalo skeptični po pitanju toga da će sa Trampom postići dogovor na osnovama na kojima bi želeli, dok je za američkog predsednika taj skup bio sporedni događaj u odnosu na samit u Singapuru. „Dakle, šanse za nekakav veliki uspeh nisu ni bile preterano velike, pa u Evropi nisu toliko iznenađeni ishodom samita. Međutim, sada se ta pukotina između Amerike i Evrope otvorila, pojačala i prikazala široj javnosti globalno, i prosto se očekuju naredni koraci. Oni će biti u ekonomskom domenu, a da li će se preliti na politički, vojni i bezbednosni segment ostaje da se vidi“, kaže Igrutinović. Na pitanje koliko će evropski odgovor Americi u vidu uvođenja tarifa na američki džins, viski i motocikle zaoštriti svojevrsni trgovinski rat Vašingtona i Brisela, Rajić kaže da SAD sigurno neće osetiti ekonomske posledice evropskih kontramera jer te tarife ne prelaze nekoliko milijardi dolara. „To svakako nije nešto što može da našteti američkoj ekonomiji, ali ima svoju političku pozadinu s obzirom na to da je vrlo zanimljiv izbor proizvoda na koji je EU uvela tarife. Naime, oni su targetirali tačno one proizvode od kojih žive određene oblasti u Americi, a iz kojih dolaze republikanci koji očekuju da budu reizabrani na izborima u novembru za trećinu Senata i ceo Kongres, odnosno Predstavnički dom. Samim tim je EU pokazala i Donaldu Trampu i republikanskoj eliti u SAD da može na takav način, u izvesnoj meri, da utiče na izbore koji su za republikance jako važni“, ocenjuje Rajić. On se slaže sa ocenom Igrutinovića da je pukotina između Vašingtona i Brisela sve veća, ali smatra da se trgovinski rat između njih neće zaoštravati, bar ne još neko vreme. „Ja verujem da se u EU nadaju da će sve stati na ovome i da Donald Tramp neće donositi nove protekcionističke mere. Niko ne može da garantuje da se to neće desiti, ali meni nešto govori da će on gledati da sa novim merama sačeka bar do novembarskih izbora, odnosno da će se u narednom periodu više okretati ka unutrašnjoj političkoj sceni u Americi jer mu je u interesu da republikanci zadrže većinu u oba doma Kongresa“, napominje Rajić. Govoreći o izazovima sa kojima se EU suočava na unutrašnjem planu, Rajić primećuje da je najveći problem Unije to što je ona nedovršen projekat. „Njena najveća vrednost je činjenica da na teritoriji država članica, od kako je EU formirana pa do danas, nije bilo rata. Međutim, EU nije u nekom trenutku prešla na neki veći nivo, pa danas ima problem što nema zajedničku fiskalnu politiku, jer ne možete imati zajedničku valutu bez zajedničke fiskalne politike. Zato i imaju krizu sa Grčkom i Italijom, a sutra će je možda imati sa Španijom. Slična je situacija sa migrantskim kvotama jer su najmoćnije države Unije donele jednu odluku, dok cela nova, konzervativna istočna Evropa, a kojoj se sada pridružuje i Italija, ima potpuno drugačiji stav“, ukazuje Rajić. I Igrutinović smatra da je EU opterećena nizom problema, ali napominje da će boljitak i reforme morati da dođu kroz ideje i delovanje država članica. Međutim, kako kaže, trenutno se ne čini da postoji politička volja za tako nečim jer je većina zemalja okupirana svojim problemima i izbornim ritmovima, a čini se i da u EU ne postoje političari tog kalibra koji imaju reformske ideje. „Emanuel Makron je negde najbliži tome, ne ulazeći u to kakve su te njegove ideje, ali Angela Merkel to svakako više nije. Ona odgovara na poruke Pariza, nudi deliće onoga što je francuski predsednik postavio kao temu, ali ništa više od toga. Sa druge strane, Makron je na unutrašnjem planu relativno slab, njegova popularnost nije velika i pitanje je da li će uspeti da se nametne kao pravi lider Unije. Dakle, možda je Evropi potreban novi izborni ciklus da malo ’pročisti‘ karte, ali one mogu biti takve da desnica koja je protiv jačanja nadležnosti Brisela, protiv zajedničkih politika na polju migranata i evrozone, prosto prevagne i gurne EU ka jednom nivou politike koji nije očekivala i koji ne zna kako da razreši“, upozorava Igrutinović. izvor(sputnik.rs) Read the full article

[znamobaportal]

http://www.znamo.ba/izjava-zelenike-o-ikea-izazvala-haos-na-drustvenim-mrezama/

Izjava Zelenike o IKEA-i izazvala haos na društvenim mrežama

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jučer je sa 22 glasa ‘ZA’ usvojio set zakona o akcizama.

Jednako mnogo pažnje, kao i ta vijest dana – izazvala je i izjava zastupnice Diane Zelenike, odmah nakon usvajanja akciza.

  Dodala je da oni koji pričaju da je neko uzeo novac vjerovatno sami uzimaju pa misle da to svi rade. Kaže da je HDZ 1990 ostao dosljedan europskim vrijednostima, te da će akcize donijeti mnogo benefita.

“Postoji mogućnost da dođe i IKEA, a to je za nama ženama važno”, rekla je Zelenika za N1.

  Ovakva njena reakcija i pominjanje IKEA-e izazvala je dosta bure u javnosti, a na društvenoj mreži Twitter – napravila je popriličan haos. Od glumaca, političara, utjecajnih tviteraša – IKEA nije ostala neprimijećena.

Izjava Zelenike izazvala je sijaset komentara, salve osuda – ali i dobrog humora.

Za vas smo izdvojili najzanimljivije:

“Dijana Zelenika hitno da mijenja ime u Dijana Bunika”, komentarisao je Ahiret Express.

Dr Kova @Kovenzi Zelenika o akcizama: “Možda dođe Ikea, važno nama ženama”

Ja bih volio biti ovako glup, da se odmorim od svega

1:03 PM – Dec 15, 2017 4 4 Replies 8 8 Retweets 66 66 likes Twitter Ads info and privacy

Nermin Tulic @NerminTulic jel Dijana Zelenika prirodna plavuša?#akcize

12:59 PM – Dec 15, 2017 2 2 Replies Retweets 15 15 likes Twitter Ads info and privacy “Jel Dijana Zelenika prirodna plavuša”, napisao je bh. glumac Nermin Tulić.

Rasid Krupalija @rasidk ako sam dobro shvatio dosad, akcize ce pospjesiti natalitet i dovesti ikeu. svako ko se bavio natalitetom na… https://fb.me/6P2CtuPEp

1:40 PM – Dec 15, 2017

Zelenika o akcizama: Možda dođe Ikea, važno nama ženama Morate biti odgovorni za posao koji obavljate. Dobili smo garancije da će trošarine biti namjenski trošene, rekla je…

ba.n1info.com Replies Retweets 1 1 like Twitter Ads info and privacy Oštro je reagovao i Dženan Đonlagić iz DF-a:

“Nakon baby boom-a, još jeda nevjerovatna glupost, zvana Ikea”.

Dženan Đonlagić @Dzenandonlagic Nakon baby boom-a, jos jedna nevjerovatna glupost, zvana Ikea!#DianaIkea https://twitter.com/N1infoSA/status/941633091755565058 …

12:42 PM – Dec 15, 2017 3 3 Replies 1 1 Retweet 10 10 likes Twitter Ads info and privacy Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić je samo napisala “grohotom”, uz link našeg web portala, budući da je zastupnica Zelenika za N1 komentarisala akcize.

SvetlanaCenić @SvetlanaCenic Grohotom! Zelenika o… http://ba.n1info.com/a232652/Vijesti/Vijesti/Zelenika-o-akcizama-Mozda-dodje-Ikea-vazno-nama-zenama.html … putem korisnika/ce @N1infoSA

1:13 PM – Dec 15, 2017 · Bosnia and Herzegovina

Zelenika o akcizama: Možda dođe Ikea, važno nama ženama Morate biti odgovorni za posao koji obavljate. Dobili smo garancije da će trošarine biti namjenski trošene, rekla je…

ba.n1info.com 10 10 Replies 3 3 Retweets 32 32 likes Twitter Ads info and privacy

View image on Twitter View image on Twitter

SvetlanaCenić @SvetlanaCenic 10:34 AM – Dec 16, 2017 · Bosnia and Herzegovina 1 1 Reply 7 7 Retweets 37 37 likes Twitter Ads info and privacy A onda je Cenić podijelila novu fotografiju sa temom IKEA-e.

“Bake nam doveo Zaru, Zelenika će IKEA-u. Ne znam što se žalite”, napisala je korisnica Twittera Džana Frank.

Džana Frank @dzanafrank Bake nam je doveo Zaru, Zelenika će IKEA-u.

Ne znam što se žalite.

1:34 PM – Dec 15, 2017 Replies Retweets 8 8 likes Twitter Ads info and privacy Hit je i reakcija Adisa Nadarevića, popularnog Riđobrkog:

“Mi smo bili s vama i prije akciza. Vaš JYSK”.

Adis Nadarević @Ridjobrki MI SMO BILI S VAMA I PRIJE AKCIZA.

[cgvijesti]

Neizvjesno u borbi za Senat, Republikanci idu ka pobjedi u Predstavničkom domu

Neizvjesno u borbi za Senat, Republikanci idu ka pobjedi u Predstavničkom domu

Republikanci su blizu pobjede nad Demokratama na međuizborima za Predstavnički dom, dok su istovremeno izjednačeni kada je riječ o borbi za Senat. Prema posljednjim podacima CNN-a, Republikanci i Demokrate imaju po 46 mjesta u Senatu, a ostalo je još osam senatora da bude izabrano. Kada je riječ o Predstavničkom domu, prema trenutnim rezultatima i projekcijama, Republikanci imaju 190…

[prijedor24]

Danas hitna sjednica o ukidanju akciza na gorivo i PDV-u

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH bi na hitnoj sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost i Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH. Predstavnički dom i Dom naroda državnog parlamenta ranije su usvojili ova dva zakona, ali u različitim tekstovima,…

[mentalnahigijena]

Senat jednoglasno odobrava ponudu za oživljavanje programa iz Drugog svjetskog rata koji je pomogao Zapadu da se bori protiv Hitlera kako bi ubrzao isporuku oružja Ukrajini Taj akt, prvi put potpisan u martu 1941., dao je tadašnjem predsjedniku Franklinu Delano Rooseveltu gotovo neograničenu mogućnost slanja oružja i zaliha u Savezničku Evropu Bio je to način da se SAD indirektno uključe u borbu protiv Hitlera u Drugom svjetskom ratu Novi Zakon o zajmu o demokratskoj odbrani Ukrajine iz 2022. sada ide u Predstavnički dom nakon glasanja u Senatu u srijedu navečer To je znak da su američki zakonodavci uvjereni u sposobnost Ukrajine da se bori protiv osvajača Ruske trupe nedavno su se povukle iz predgrađa Kijeva, ostavljajući za sobom razorne slike civila koji su streljani, silovani i spaljeni Scene su dodatno podstakle optužbe zapadnih vlada za ratne zločine Lider većine u Senatu Chuck Schumer nazvao je akcije Rusije 'genocidom' Senat je jednoglasno odobrio program iz doba Drugog svjetskog rata koji je prvi put implementiran u borbi protiv Adolfa Hitlera u srijedu navečer, u velikom potezu da se pomogne Ukrajini da se suprotstavi brutalnoj invaziji Rusije . Istorijsko glasanje dovelo je do toga da se svaki poslanik u gornjem domu Kongresa okupio da ojača snage Kijeva bržim i efikasnijim slanjem oružja i zaliha u Ukrajinu. Mjera je sada upućena Predstavničkom domu, gdje će također vjerovatno biti usvojena -- iako ne jednoglasno. Program Lend-Leasea Franklina Delana Roosevelta se naširoko smatrao da je pomogao da se preokrene situacija protiv nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Mjesecima prije nego što su japanske snage bombardirale Pearl Harbor u decembru 1941., prisiljavajući SAD na sukob, sporazum je američkom predsjedniku dao praktično neograničena ovlaštenja da snabdjeva evropske savezničke zemlje oružjem, tenkovima, avionima i hranom, između ostalih potrepština. To je omogućilo zemlji da pruži indirektnu podršku drugima za koje se smatra da su u interesu nacionalne sigurnosti SAD-a, u vrijeme kada je Roosevelt favorizirao američku intervenciju u ratu, ali mnogi drugi u zemlji nisu.   Hrabrost i žestina s kojom su se ukrajinski vojnici borili impresionirali su zakonodavce u SAD-u i inostranstvu, ali izuzetna eskalacija pozivanja na mjere iz doba Drugog svjetskog rata također ukazuje na strah da bi Moskva mogla predstavljati brutalniju prijetnju ako ne bude poražena u Ukrajini. Ovaj potez dolazi u ključnom trenutku u odbrani Ukrajine od ruskog autokrate Vladimira Putina. Kijevske snage su već 43 dana uložile otpor bez presedana, prisiljavajući ruske snage da se povuku iz predgrađa glavnog grada nakon što su ih okupirali sedmicama. Scene onoga što su trupe Kremlja ostavile iza sebe izazvale su bijes međunarodne zajednice. Slike civila svih uzrasta koji leže mrtvi na ulici, neki spaljeni, neki sa rukama vezanim na leđima, pojačale su optužbe zapadnih vlada za ratne zločine protiv ruskih snaga i samog Putina. U izvještajima preživjelih se navodi brutalno postupanje okupatorskih snaga, uključujući silovanje i mučenje žena i djece. Moleći za veću pomoć Zapadu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi zločini viđeni u gradovima poput Buče i drugih predgrađa Kijeva mogli izblijediti u poređenju s onima koji će se pojaviti iz područja koja su još uvijek pod ruskom okupacijom. "To nas podsjeća na najgore trenutke u ljudskoj istoriji, koje je izazvao zli čovjek, Putin", rekao je lider većine u Senatu Chuck Schumer u izjavi u srijedu navečer. On je optužio Putina i Ruse da su počinili 'genocid' u Ukrajini. 'Kada bezobzirno ubijamo nevine civile zbog toga ko su oni, bilo da se radi o njihovoj vjeri, rasi, nacionalnosti - to je genocid. I gospodin Putin je kriv za to', rekao je demokrata. Poznato je da je Schumer, koji je Jevrej, izgubio rođake u genocidu u nacističkoj Njemačkoj -- posebno u Ukrajini, otkrio je 2017. Senator Mike Crapo, republikanac iz Idaha, rekao je da je Putin "odlučan da uništi" slobodu i reprezentativnu vladu u istočnoj Evropi i drugdje. Nacrt zakona pod nazivom Lend-lease za demokratsku odbranu Ukrajine iz 2022. će omogućiti da se vojna oprema i druge zalihe de facto daju Kijevu bez normalnih birokratskih prekida. Predviđeno je da se dugovi vrate kasnije. Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je članove Kongresa da se okupe u demonstraciji jedinstva bez presedana uprkos hiperpartijskoj klimi unutrašnje politike.

[superbmakerzombie]

NAKON NIZA LOŠIH VIJESTI, TRUMP IZVOJEVAO POBJEDU U senatu usvojena prva velika reforma novog predsjednika od koje će najviše profitirati bogataši

Američki predsjednik Donald Trumpa odnio je u noći s petka na subotu vrijednu etapnu pobjedu usvajanjem u Senatu povijesne reforme poreznog sustava i ogromnog smanjenja poreza. Tekst, usvojen s tijesnih 51 nasuprot 49 glasova sada se treba uskladiti prije kraja prosinca s inačicom koju je 16. studenoga usvojio Predstavnički dom Kongresa. Objavu rezultata potpredsjednika Mikea Pencea dočekao je…

[balkantimes]

Kako Trump gubi svoju bazu

Raspoloženje u radništvu i na seoskom području ukazuju na krizu zdravstvenog sistema SAD. Mnogi u tome vide krivicu Trumpa.

Piše: Stanley B. Greenberg 09.10.2020.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Izraženi nedostaci zdravstvenog sistema koji za radništvo i ruralno stanovništvo imaju poražavajuće djelovanje, prijete da Donaldu Trumpu prijevremeno okončaju političku karijeru i zahtijevaju energičnu reakciju opozicionih demokrata. Oni također daju poučne zaključke o tome kako se dopire do radnog stanovništva, koje se bori sa velikim problemima i to neovisno o boji kože.

Tako glasi moj zaključak iz bezbrojnih intervjua sa fokusnim grupama koje sam ja proveo za Savez učitelja SAD AFT (American Federation of Teachers) i Voter Participation Center sa bijelim radnicima koji žive van velikih gradskih područja – u seoskom Viskonsinu, u Mahoning valej u Ohaju (nazvanu i Steel Valley), na sjeveru savezne države Main i u okrugu Makomb, prigradskom regionu u širem području Detroita.

Saznanja iz ovoga niza intervjua poklapaju se sa rezultatima telefonske ankete koju sam proveo sa biračima iz radništva u 16 saveznih država u kojima su rezultati izbora najneizvjesniji. I to nakon što je Kamala Harris bila od Joa Bidena nominovana za potpredsjednicu i započela konvencija demokrata ali prije nego što je Biden poslednje večeri konvencije održao svoj završni govor i zahvalio se.

Trump je 2016. profitirao od revolta bijelog radništva koji su mu kod muških birača ove grupe stanovništva darovali nevjerovatnih 48 procentih bodova a kod žena 27 bodova prednosti. Na izborima za predstavnički dom 2018. već je bilo primjetno otriježnjenje: Prednost republikanaca kod ukupnog bijelog radništva pala je za 13 bodova. Prema najnovijim anketama Trump je izgubio kod bijelih žena, kod kojih Biden zaostaje samo osam bodova iza Trumpa (sa 44 prema 52 posto) daljih šest procentnih bodova. Iako Trump isporučuje svojoj bazi jake izjave, koje oni žele da čuju, njegova prednost kod bijelog radništva je u međuvremenu pala za dalja četiri procentna boda.

Iako Trump isporučuje svojoj bazi jake izjave, koje oni žele da čuju, njegova prednost kod bijelog radništva je u međuvremenu pala za dalja četiri procentna boda.

U radnički sloj ubrajaju se izuzetno pretežno porodice sa niskim prihodima i mnogi samohrani roditelji. Rastući broj umrlih od droge kroz opijate, život sa smetnjama i ubistveno skupi zdravstveni sistem razdiru njihovu supstancu. To je 2016. za njih bila bitna motivacija da glasaju za donalda Trumpa: Oni su htjeli da on okonča Obamacare i sa njim povezano skupo obavezno osiguranje i uvede plativo povoljno zdravstveno osiguranje. Pošto on ovo obećanje nije ispunio mnogi od njih su na međuizborima 2018. glasali protiv republikanaca.

Kroz pandemiju situacija se dodatno zaoštrila. Koliko se ja mogu sjetiti još nikada se nije tako ogorčeno diskutovalo o problemima porodica i njihove djece koje se bore sa zdravstvenim teškoćama ili invaliditetom, kao i o opasnostima kojima su izloženi na radnom mjestu. Ili o izgledima da zdravstvena zaštita i lijekovi na recept ubuduće budu još skuplji. To da se predsjednik nije založio za „zaboravljene Amerikance“ nego za samoga sebe, za najbogatiji procenat stanovništva i pohlepne koncerne prelilo je čašu.

Za većinu upitanih ovo je bio razlog da predsjedniku Trumpu otkažu vjernost. Tri četvrtine upitanih dalo je 2016. Trumpu svoj glas ali ni polovina od njih ne namjerava da ga u novembru ponovo bira. Čak i učesnici fokus grupa koji podržavaju Trumpa, ne protestvuju kada su drugi učesnici ogorčeni time što je Trump zdravstvenopolitički ruke stavio u krilo, širi mržnju i rasizam, dijeli zemlju, postavlja se na stranu dobrostojećih i u odnosi na Covid – 19 radi bez plana. To sve za nih – kao i za većinu drugih grupa stanovništva u SAD – egzistencijalna pitanja.

O Joe Bidenu su se upitani izražavali suzdržano. On djeluje staro i ne baš pun snage, u najboljem slučaju stavlja u izgled male izmjene zdravstvenog sistema i ne odaje utisak da bi htio dovesti u pitanje moć najbogatijih procenata. Isto kao i mnogi drugi radnici učesnici fokus grupe žele jaku vodeću figuru, koja iz osnova reformiše zdravstveni sistem, podržava radno stanovništvo u borbi protiv velikih koncerna i ujedinjava zemlju, da bi se mogla savladati aktuelna gospodarska kriza i kriza javnog zdravstvenog sistema.

Gnjev radnika na establišment nakon finansijske krize 2008. ušao je duboko u biračku bazu demokrata, kojoj pripadaju mnogi crnci, Hispanjolci, nevjenčane žene i rođeni na prelasku milenijuma.

Gnjev radnika na establišment nakon finansijske krize 2008. ušao je duboko u biračku bazu demokrata, kojoj pripadaju mnogi crnci, Hispanjolci, nevjenčane žene i rođeni na prelasku milenijuma. Mnogi su u početku bili skeptični prema Obaminom Affordable Care Act i nisu na slijedeći izborima u potpunosti podržavali kandidate demokratske partije. To se promjenilo tek kad su se demokrati na međuizborima 2018.  borili za naklonost birača sa sloganom „Health care, health care, health care!“. Pandemija je za progresivne snage otvorila mogućnost da se bore za radne ljude  bez obzira na boju kože.

Za radništvo i ljude sa seoskog područja je sistem zdravstva nad svim vladajuća tema. U fokus grupama učesnici odmah počinju da govore o osobnim zdravstvenim krizama koje iz dana u dan moraju savladavati.

„Moja supruga je invalid“, rekao je čovjek iz Vinkonsina. „Imuni sistem moje kćerke funkcioniše još samo sa 30 posto. Ona ide od ljekara do ljekara a moja supruga joj stalno prijeti da ne smije donijeti virus u kuću“. Drugi čovjek iz Viskonsina je govorio o svome neizliječivo bolesnom sedmogodišnjem sinu. Jedna žena iz Maina je izvjestila da je skoro iskrvarila i sada duguje za račun iz bolnice 24 000 dolara „što ko zna koliko dugo stoji u mome Credit Record“ (Credit Record daje podatke o kreditnoj sposobnosti). Žena iz Ohaja ima dvoje autistične djece. Unuk jedne druge žene pati od alergije i upučen je na korištenje EpiPen – jednog autoinjektora koji mu u nuždi spašava život. „Već tri godine ne mogu da uzmem EpiPen. Ja to jednostavno ne mogu platiti. Moje osiguranje neće da preuzme troškove“, žali se pogođena. Cijene da lijekove za nužne slučajeve su su se znatno povećale i ostaju trajno na visokom nivou.

Kada sam pratio razgovor u zoom fokus grupi pitao sam se na početku da li su učesnici sastavljeni na osnovu specijalne liste – dok nisam tačno pogledao podatke o invalidnosti iz popisa stanovništva. U cijeloj zemlji 12,6 posto stanovništav ima invaliditet; u seoskom području to je 15,1 posto. Kod crnaca i američkih Indijanaca vjerovatnoća invaliditete je veća nego kod bijelaca. U starosnoj grupi 65 – do 74- godišnjaka svaki četvrti a kod iznad 75 godina svaki drugi ima neki invaliditet. Obje grupe su u seoskim područjima u kojima žive učesnici u fokus grupama relativno više prezentirani. Strukturni rasizam igra u ovom sklopu važnu ulogu: Početkom godine samo 20 posto crnaca sa invaliditetom imalo je zaposlenje, kod je kod bijelaca i Hispanoamerikanaca bilo 30 posto.

Na kraju sam uzeo pod lupu podatke iz popisa stanovništva za izborne okruge za kongres učesnika u fokus grupama. Oni bacaju sasvim novo svjetlo na SAD u pandemiji. U Makomb okrugu sa izraženim predgrađima kreče se udio invalidnosti sa 14 posto kako kod bjelaca tako i kod crnaca na otprilike istom nivou kao na seoskom području. Za sjeverni dio savezne države Mejn statistika pokazuje udio invalidnosti od 20 posto pri čemu je taj udio kod bijelog stanovništva neznatno veći. U 6. izbornom okrugu u Ohaju ima 20 posto svih bjelaca i crnaca invaliditet dok u ovom području kvota kod starijih ljudi leži više nego kod drugih Amerikanaca koji žive na selu.

Za radništvo i ljude sa seoskog područja je sistem zdravstva nad svim vladajuća tema.

U pandemiji Covid – 19 osobni zdravstveni problemi ljudi se kroz nesposobnost vlade još pojačavaju – sa posljedicom da emocionalna povezanost sa Trumpom nestaje.

Čim se čuje health care slušate užasne stvari: “16 000 dolara vlastitog učešća”, poslodavci koji svoje zaposlene izbacuju iz zdravstvenog osiguranja, „apsurdni“ doprinosi za osiguranje, iz vlastitog džepa plaćeni račun od 400 dolara za lijek za astmu. Pojedini upitani frustrirano izvještavaju da za Medicaid (program za osiguranje za ljude sa malom primanjima) zarađuju previše ali da njihov prihod nije dovoljan da se potvrde u srednjem sloju. Oni su pričali o ljudima koji odustaju od liječenja jer ga ne mogu platiti. „Naša zdravstvena zaštita je jednostavno neshvatljiva“, smatrala je žena iz Mičigena. „Na jednu stranu razbacuju se ogromne sume a na drugoj strani visoki ljekarski računi tjeraju ljude u ruinu.“

Mnogi od učesnika u fokus grupama žive teško na rubu „gospodarstva minimalne plate“ u kome se firme ne brinu za svoje zaposlenike i okrenute su samo svome profitu. „Danas si još samo jedna brojka“, rezimirala je jedna žena u Ohaju. Ona i druge okreću svaki dolar tri puta i moraju ustanoviti da Donald Trump ne preduzima ništa da bi otklonio probleme u zdravstvenom sistemu koji njih gazi. Osim toga za radničke porodice koje nisu pogođene siromaštvom zdravstvenopolitičke reforme demokrata – dakle Obamacare i alternative privatnog osiguranja koje se mogu izabrati na saveznom health care exchanges – nisu bile velika pomoć.

Učesnici fokus grupa nisu diskutovali Obamin Affordable Care Act sa ideološkim naočalima nego su izvještavali o njihovim osobnim iskustvima sa osiguranjima koja se nude na health care exchanges i – tako je formulisala jedna učesnica u intrvjuu – „koštaju brdo novca a mnoge troškove ne preuzimaju“. Oni se osjećaju ostavljeni na cjedilu od zdravstvenog sistema i žele da neko dovede u red taj sistem. Lijepe riječi Joe Bidena ne daju im mnogo nade da će on započeti velike promjene. „U zdravstvenoj politici on ostaje neprecizan“, smatrala je žena iz Viskonsina. „Ja bih htjela znati šta konkretno on želi poboljšati.“

Birači koji često mijenjaju stranu a koji spadaju u radništvo i žive na selu glasali su 2016. pretežno za Trumpa ali su događanja za vrijeme krize Covid – 19 njihovu sliku o Trumpu promjenila iz temelja. Oni vjeruju da Trump nije virus shvatio ozbiljno i da u ovoj za njih životno važnoj stvari nije uradio ništa osim haosa.

Lijepe riječi Joe Bidena ne daju  mnogo nade da će on započeti velike promjene.

Primjetno je da Trumpova uobičajena strategija odvraćanja i prebacivanja krivice kod ovih nestabilnih birača više ne prolazi. „Mnoge njegove izjave mogu se lako pobiti“, misli čovjek iz Visconsina. On ne shvaća o čemu se radi. Izgubio je kontakt sa realnošću“, kaže druga žena. „Sramota je da mi kao zemlja navodno trebamo biti na svjetskom vrhu a imamo najviše Corona slučajeva i najviše mrtvih“ smatra čovjek iz Mičigena. „U pandemiji Covid – 19 uradili smo sve naopako.“

Učesnici fokus grupa očajavaju nad tim da ne postoji akcioni plan za SAD i „da je svako prepušten samom sebi“. Ogorčeni uzimaju k znanju da se predsjednik više stara o svojim porodičnim preduzećima nego o ostatku nacije. Jedna žena je čak špekulirala da nije zaustavio putnički saobračaj „zato što je sam vlasnik hotela“. Učesnici razgovora su sa pažnjom registrovali da članovi Trumpove prodice zauzimaju ključne pozicije u administraciji i da od mjera spašavanja i kredita profitiraju porodični imperijum firmi, Trumpovi prijatelji i najbogatoji procenta stanovništva.

Nasuprot tomu oni se moraju boriti za finansijsko preživljavanje i boje se da bi uz nešto nesreće mogli završiti kao beskućnici. kada se održavao intervju sa fokus grupama već je bio istekao savezni dodatak od 600 dolara uz novac za nezaposlene. Učesnici grupa , koji su bili nezaposleni, očajno su se pitali kako trebaju bez ovoga dodatka preživjeti. 2016. oni su skoro svi podržali Trumpa jer su mislili da bi se on kao poslovni čovjek pobrinuo za rast gospodarstva.

U međuvremenu hvata ih strah pri pogledu na ekonomske štete koje je on prouzrokovao. Trumpova nastojanja da birače podsjeti na velike gospodarske uspjehe iz vremena prije pandemije ne daju plodove. Gospodarska kompetentnost sa kojom se on hvali pokazala se kao pravljenje važnim i ne pokazuje u ovim teškim vremenima nikakvo smirujuće dejstvo. „Vidim pred sobom svoga oca, kome idu suze na oči kad gleda vijesti na TV i ja se osjećam isto tako“, priznala je jedna žena iz Viskonsina. „Tada pomislim: O bože, sada sam postala ista kao moji roditelji. Protiv toga se ne može ništa uraditi. Čovjeka zaboli srce kad vidi vijesti.“

Oni vjeruju da Trump nije virus shvatio ozbiljno i da u ovoj za njih životno važnoj stvari nije uradio ništa osim haosa.

Mi smo zamolili svakoga učesnika fokus grupe da pošalje jedan e-mail predsjedniku. U mailovima postaje uočljivo: Duh optimizma, koji je uticao da se oni pridruže revoltima radničkog sloja je nestao. neki još nisu izgubili nadu da će Trump napraviti zaokret ali većina u svojim e-mailovima izražavaju svoje razočarenje. Pritom se pokazalo da oni žele predsjednika koji neće zemlju razdvajati i neće dozvoliti da SAD na međunarodnoj pozornici postane „predmet podsmjeha“ kako su se izrazila istovremeno dvojica pošiljalaca e-mailova. Oni žele predsjednika kojemu na prvom mjestu stoji dobrobit ljudi a ne interesi velikih koncerna.

„Ja sam Vas podržala kada ste nastupili protiv Hillary Clinton ali Vi sada pokazujete da niste tu za ljude“, pisao je čovjek iz Viskonsina. „Vi ste ameri��kom narodu lagali o Covid – 19“, pisao je neko. „Vi utjelovljujete sve što u Americi leži u zlu i ovu zemlju ste uspješno ruinirali. Čestitam! Vi ste ništarija“, pisala je žena iz Ohaja.

Posebno razotkrivajuće je ono što pisci e-mailova nisu spomenuli: „Kakva sam ja bio budala kad sma na poslednjim izborima dao ovom tipu svoj glas!“ Oni se ne kaju i ne priznaju da su napravili nešto loše. Svi radni Amerikanci su od krize 2008. u finansijskim teškoćama a sve oštriji problemi u zdravstvenom sistemu, tjelesni invaliditet, troškovi zdravstvene zaštite, vlastito učešće kao i narasla moć osiguravajućih i farmaceutskih firmi stvaraju eksplozivnu smješu. To je 2016. pokrenulo mnoge radnike da biraju Trumpa. To je bio i razlog zašto mnogi nebjelački radnici, koji simpatiziraju sa demokratima, kao i mnogobrojni rođeni na prelasku milenijuma 2016. i na međuizborima nisu izašli na birališta i nisu time svojim glasom ojačali Obamacare. Svi ovi birači imali su razloge za svoju odluku.

Covid – 19 je potresao mnoge egzistencije ali je poljujao i naizgled nepremostive političke barijere. Velika većina radnog stanovništva želi, neovisno od njihove boje kože, vladu koja ne dopušta da na nju utiče farmaceutska industrija i koja će hrabro reformisati zdravstveni sistem SAD.

Stanley Greenberg je autor bestselera New York Timesa i savjetnik za ankete predsjednika, premijera i čelnika koncerna u cijelom svijetu. U svojoj 2019. objavljenoj knjizi ‘RIP GOP’ on objašnjava da republikanska partija u SAD zbog postupnog gubljenja cijelih biračkih slojeva klizi u egzistencijalnu krizu.

ipg-journal.de

Izvor

[jedimolivolicom]

Policajci iz sedam kantona FBiH stižu u Sarajevo na protestni skup ukoliko Predstavnički dom Parlamenta FBiH 21. novembra usvoji Nacrt zakona o PIO-u ovakav kakav je sada predložen, jer bi policijskim službenicima bile smanjene penzije u odnosu na postojeće.