#izbori2020

[balkantimes]

Stupaju li na hrvatsku scenu novi politički 'udarači'?

Kao protuteža najjačim političkim opcijama, na hrvatskoj političkoj sceni javile su se nove snage ljevice i liberalnog centra.

Tomislav Šoštarić

U Hrvatskoj je uobičajeno da najveću medijsku pozornost u predizbornoj kampanji zauzimaju dvije najveće i najmoćnije stranke - Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija.

Na krilima ulaska u drugi krug prošle predsjedničke utrke i kao uzdanica dijela desnog biračkog tijela, pridružio im se i Miroslav Škoro sa svojim Domovinskim pokretom.

Ipak, unatoč manjoj 'vidljivosti', na scenu su prilično zapaženo stupile još dvije opcije, za koje neki procjenjuju da bi se već i na ovim izborima mogle ispostaviti kao potentni 'igrači'.

'Zelena' ljevica i liberalni centar

Radi se o platformi Možemo! koja okuplja više stranaka ljevice i nastupa s jakim 'zelenim' predznakom, a koju vodi Tomislav Tomašević - ova opcija, iako u zagrebačkoj Gradskoj skupštini brojčano malena, velik je i glasan oponent i kritičar gradonačelnika Milana Bandića i njegova načina vođenja grada, pogotovo kada su u pitanju kronični problemi poput otpada ili GUP-a te po mnogima krajnje neprimjerene reakcije Grada nakon razornog potresa.

Alternative ne, nove parlamentarne snage da

Stranka s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus mogli bi, smatra Toma, privući glasove sa centra, birača nezadovoljnih HDZ-om i SDP-om koji stalno iznova neku novu opciju. Iako procjenjuje da su birači već 'zasićeni' HDZ-om i SDP-om, naglašava da se na izborima uvijek pokazuje da hrvatski parlamentarni sustav počiva na strankama koje su ozbiljne i strukturirane, s programima, članstvom i slično.

"Sve ad hoc 'sklepane' političke opcije nisu bile dugog vijeka. U odnosu na ove dvije opcije o kojima razgovaramo, ja ih ne bih nazvala alternativom, ali bih rekla da bi to mogle biti nove političke snage koje ćemo imati u parlamentarnom životu Hrvatske. Koliko će one dugo trajati i kako će se pozicionirati, to tek treba vidjeti, to ovisi o njihovoj aktivnosti, njihovim međusobnim odnosima i tako dalje".

Druga opcija koalicija je Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus, relativno 'šarolika' skupina liberalnog centra, koja okuplja neke uspješne lokalne čelnike i poduzetnike, među kojima su i već široj javnosti dobro poznata imena, poput bivše predsjednice Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalije Orešković.

Nikola Baketa sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, govoreći o opciji Možemo!, kaže da je SDP dugo bio bez ozbiljnije konkurencije i uglavnom su mogli računati na birače koji naginju lijevo i koji su eventualno mogli apstinirati, ali nisu imali alternativu.

Možemo! se, ističe, već etablirala u Zagrebu i pokazala da se može oponirati Bandiću i s četiri zastupnika u Gradskoj skupšitini, pri čemu se Tomašević, navodi, profilirao kao glavna oporbena ličnost.

Iskustvo u aktivizmu

"Iako neki možda na Možemo! gledaju kao politički neiskusne, svi ti ljudi imaju bogato iskustvo u raznim nevladinim organizacijama te možda neke političke procese razumiju bolje od onih koji su proveli u nekim državnim insitutcijama i svojim strankama. Upravo zbog toga imaju veliki potencijal, kad se na to doda njihov trud i upornost onda mogu postati politički relevantni", kaže Baketa.

S druge strane, koalicija koju čine Fokus, Pametno i Stranka s imenom i prezimenom je prilično nova, no ima, ukazuje, istaknutih pojedinaca.

Ono što ih razlikuje u odnosu na Možemo!, kaže, jest to što se ne može znati hoće li uspjeti postići određenu razinu homogenizacije.

Uspjeh za obje koalicije bio bi već ulazak u Sabor, pogotovo kada bi uspjeli dobiti po tri mandata i osnovati saborski klub.

"Smatram da je Možemo! nešto bliže ostvarivanju tog uspjeha jer u više izbornih jedinica imaju kandidate i podršku na temelju koje to mogu ostvariti. Problem za obje koalicije bi moglo biti ostvarivanje rubnog rezultata u pojedinim jedinicama te gubljenje tih presudnih mandata. Njihov doprinos u Saboru bi bio ipak nešto sustavniji i argumentiraniji pristup. U odnosu na različite krajnje desne političare očekujem da će se više posvetiti temama različitog pristupa ekonomiji, svaka koalicija iz svog rakursa, pitanjima održivog razvoja, temama vezanim uz okoliš i slično".

Bipolarizam nikad snažniji

Iako se često govori o zasićenosti bipolarizmom, Gjenero navodi da on nikad nije bio snažniji, ali da i nikad nije bilo očitije da bez dvije najveće stranke nije moguće formirati održivu i racionalnu administraciju.

"Što se liberalno-demokratskog polja tiče, nakon svakih izbora u Hrvatskoj bilo je očevidno da u to polje pripada između 10 i 15 posto hrvatskoga biračkog tijela. Neko vrijeme to je političko polje zastupao HSLS, nakon toga HNS, a sada se dogodilo da je u političkom smislu to polje atomizirano i da unatoč glasačkom potencijalu ostaje nezastupljeno u političkoj areni".

Čini se, kaže, da trenutačno liberalnu scenu nije moguće obnoviti djelovanjem na razini središnje države, nego okupljanjem lokalnih i regionalnih liberalnih inicijativa, a što se tiče okupljanja na lijevoj margini, ono je, navodi, irelevantno u svim koliko-toliko konsolidiranim demokracijama.

"Lijeve stranke ne sudjeluju u izvršnoj vlasti jer ne prihvaćaju temelje ustavnog poretka - sustav temeljnih sloboda koji obuhvaća i slobodu poduzetništva i sigurnost privatnog vlasništva".

Pitanje biračkog 'bazena'

Za to moraju imati 'bazen' birača. Za dio njih koji iz izbora u izbore traže neku političku opciju - kao što su bili Živi zid ili Most - mogla bi, navodi, privući koalicija Fokus, Pametno i Stranka s imenom i prezimenom.  

No, ti su birači, ističe, uglavnom 'raspršeni' po izbornim jedinicima i to ne mora nužno značiti ostvarivanje dobrog rezultata.

"To se pokazalo sa Živim zidom, koji je 2015. uzeo skoro 95.000 glasova, ali samo jedan mandat. Njihova šansa mogu biti i birači koji su tradicionalno bili uz tzv. liberalne stranke poput HSLS-a (Hrvatska socijalno-liberalna stranka) i HNS-a (Hrvatska narodna stranka), koje su se izgubile u svojem političkom djelovanju".

S druge strane, Možemo! je, kaže, izgradilo određenu bazu u Zagrebu i okolici te bi to mogla biti njihova prednost, a određena sumnjičavost i nepovjerenje prema predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću kao lideru te marginalizacija jačih imena na SDP-ovim listama može doprinijeti odlasku birača prema njihovoj opciji.

"Možemo! ima potencijal kod birača koji su do sada uglavnom apstinirali, a nezadovoljni su razvojem situcije u Zagrebu. Najveći neprijatelj ovim opcijama može biti razmišljanje birača da će glas njima biti bačen glas".

Opstrukcije upitnih angažmana

Iako je očitoj zapaženosti opcije Možemo!, posebno u Zagrebu, svakako doprinijela i situacija u vezi potresa, svoditi sve na to i ono što je slijedilo, ističe, bilo bi zanemarivanje njihovog prethodnog angažmana.

"Suprostavljanje Bandiću i spriječavanje ili barem pokušaj opstrukcije različitih aranžmana za koje je upitno koliko su u javnom interesu, doprinijelo je njihovoj prepoznatljivosti. Pametno je isto tako imalo svoje zapaženo djelovanje u Splitu, ali je pitanje hoće li to biti dovoljno za mandat iz razloga što je u toj jedinici prilično gusta konkurencija. Mislim da je djelovanje ovih opcija u zajednici i izravnija komunikacija s građanima igrala važnu ulogu u zadobivanju podrške", zaključuje Baketa.

Ivanka Toma, novinarka Jutarnjeg lista, ističe da platforma Možemo! nije nova opcija, već su se dokazali u Gradskoj skupštini kao snažna i čvrsta oporba Milanu Bandiću i HDZ-u i tamo su stvorili temelj za daljni politički angažman prema Saboru.

"Potpuno mi je realno da oni osvoje dva-tri mandata i to u zagrebačkim izbornim jedinicama, Zagreb je podijeljen na četiri izborne jedinice, to njima možda daje i veće šanse. Moja je pretpostavka da bi Tomislav Tomašević vrlo lako mogao ući u Sabor u 1. izbornoj jedinici, u toj izbornoj jedinici možda mogu dobiti čak i dva mandata. Njihov stav prema građanima i zalaganje za građane stradale u potresu, mislim da bi se mogao honorirati", navodi Toma.

Struktura birača

Šanse Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus, pak, teško je procijeniti, no također smatra da postoje, iako to ovisi ne samo o izlaznosti u postotku građana, nego i o strukturi onih koji izađu na izbore.

"Kako živimo u riziku od daljnjeg širenja zaraze, moguće je da one najugroženije skupine, to su starije osobe, u manjem broju izađu na izbore. Kad pogledamo kome bi to moglo naškoditi, vjerojatno prije ovim etabliranim strankama, dakle HDZ-u i SDP-u, čiji su birači u velikom broju stariji", zaključuje Toma.

S druge strane, politički analitičar Davor Gjenero smatra kako je mala vjerojatnost da je Hrvatska dobila doista jake i potentne opcije ljevice i centra.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Najsnažniji liberalno-demokratski akteri u Hrvatskoj su, smatra, IDS (Istarski demokratski sabor) i PGS (Primorsko goranski savez), dvije, kako kaže, dobro organizirane regionalne stranke s prepoznatljivim liberalnim identitetom.

"Osim njih, na liberalno-demokratskoj sceni prepoznatljivi su i Reformisti Radimira Čačića, u parlamentu je zastupljen GLAS, Pametno je bez sumnje zanimljiva trenutno izvanparlamentarna stranka s kvalitetnim programom i prepoznatljivom liberalno-demokratskoj pozicijom. Djelomice u liberlano-demokratski prostor spadaju i HSLS i ono što je ostalo od HNS-a, ali i neke prepoznatljive političke osobnosti poput Matije Posavca, a naročito osječkog gradonačelnika Ivice Vrkića", navodi Gjenero.

Pitanje političkog talenta i žara

Regionalno povezivanje liberalnih demokrata dovelo bi, kaže, do dobrih izbornih rezultata u pojedinim jedinicama.

Takav liberalno-demokratski savez sa 10 do 15 mandata, ističe, bio bi vjerojatno jači od onoga što u Sabor može dovesti cijela desna margina političke arene.

Akteri koji sada u toj ad hoc liberlanoj koaliciji nastupaju, kaže, uglavnom zastupaju racionalne politike, spadaju u liberalno demokratsko polje i sposobni su formulirati neke javne politike, no nedostaje im, smatra političkog talenta i žara.

"Manjka im i sposobnost prepoznavanja političkih tema kojima mogu privući birače, tako da se na njihovu parlamentarnu budućnost teško može gledati s optimizmom".

Položaj koalicije Možemo! je, ističe, bitno drukčiji - tu koaliciju, navodi, čine iskusni aktivisti nevladinih organizacija koji znaju javno zagovarati i pridobivati pozornost javnosti za svoje teme.

'Otkidanje' glasova

"Odlično su u Zagrebu odabrali temu popotresne obnove i barem u 1. izbornoj jedinici, onoj koja obuhvaća potresom teško pogođeni centar grada, pridobili su relevantnu političku naklonost i vrlo je vjerojatno da mogu osvojiti i zastupničko mjesto, a i u ostalim zagrebačkim jedinicama nisu bez šansi".

Obje inicijative, smatra, 'otkidaju' ponešto glasova SDP-ovoj Restart koaliciji, no pokaže li se da SDP ima mogućnost i stvarnu volju uspostaviti političku većinu, potencijalni glasači će se okrenuti toj koaliciji kao 'drugom najboljem izboru' jer su ljudi svjesni da glasanjem za male stranke koje ne mogu niti sudjelovati u vlasti, niti bitno utjecati na nju, zapravo bacaju svoj glas, zaključuje Gjenero.

Izvor

[maricivana]

Da je predlog stranaka „Četvorke“ za gradonačelnika Sarajeva oduševio građane i naišao na odobravanje većine, smatra i Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.

Kako podseća za Danas, Bogićević će na toj poziciji naslediti Abdulaha Skaku, „mladog pulena Stranke demokratske akcije (SDA) čiji je mandat obilježilo netransparentno trošenje novca dok su njegove lingvističke nezgode, s jedne strane, zabavljale građane Sarajeva i šire, a s druge strane činile da se na međunarodnoj sceni stidimo ko nas predstavlja“.

Bogićević je, navodi Marić, osoba koja ima istorijski značaj za BiH i njene građane.

[miilionche]

živeČE

[belomnacrno]

OPO3%CIJA

[zoranphoto]

Prve izlazne ankete: HDZ uvjerljivo vodi, potop SDP-a, Domovinski pokret treći, Most i zelena ljevica iznad očekivanja

Prve izlazne ankete: HDZ uvjerljivo vodi, potop SDP-a, Domovinski pokret treći, Most i zelena ljevica iznad očekivanja

Prema izlaznim anketama HDZ je relativni pobjednik ovih izbora. Osvojili su 61 mandat, dok je Restart koalicija predvođena SDP-om osvojila 44 mandata. Treća snaga je Domovinski pokret s osvojenih 16 mandata

Prema izlaznim anketama koje je za RTL televiziju provela agencija Ipsos, HDZ osvaja 61 saborski mandat, Restart koalicija 44, Domovinski pokret 16 saborskih mandata, a Most i Možemo! po osam.

[trojerucica-blr]

#izbori2020 #votersregistration #presidentalelection #predsedniksrbije DABOGDA TI OVI IZBORI PRISJELI I POSLEDNJI BILI DABOGDA:TO TI JA OSOBNO ZELIM U KONTEXTU TVOJE TORTURISANE ZRTVE I DABOGDA TI JE PROKLETO SVE STO MI JE OTETO I SVA NAPREVDA KOJU SI MI NACINIO PROKLET BIO I NA NEBU I NA ZEMLJI VUCICU ALEXANDRE,ZVER ,TI SI IZOBLICENA ZVER. #predsednistvosrbije #vladarepublikesrbije #srpskanaprednastranka #brzejacebolje #justicenotpolitics #justicenotserve https://www.instagram.com/p/B9MWs_eD4I4/?igshid=1pt42vf2kqv8t

[astrologijaonline]

Capo di tutti i capi, odnosno uzurpator vlasti i države Crne Gore, raspisao je danas, u zlo doba kad mu vreme nije, izbore za parlament. Na prvoj slici je karta izbornog dana, a na trećoj su problematične pozicije planeta i snaga planeta. Na četvrtoj slici su godišnja mundana karta, ulazak Sunca u Ovna, i letnjeg kvartala, ulazak Sunca u Raka, koje su po rasporedu uglova gotovo identične. Na petoj slici je karta izbornog dana, spoljna, na godišnjoj mundanoj karti, unutrašnja. Sve karte ukazuju na probleme i sukobe, a sam izborni dan prethodi skoroj Marsovoj retrogradnosti. Krupan sukob je najavljen. Kad se uzmu sutrašnji izbori u Srbiji, na eklipsu, koja najavljuje probleme takođe u septrmbru, vidi se da se isti scenario događaja sprema obojici uzurpatora. U ranijim objavama objasnio sam Marsove i Saturnove revolucije na njihovim planetama, koje najavljuju vrlo nezgodan niz događaja. . ‌#abecedaastrologije #astro #astrologija #astrologijaonline #astrologmihailo #horoskop #mesec #natalnakarta #planete #profesionalniastrolog #radnasebi #svest #tradicionalnaastrologija #univerzum #hermetizam #alhemija #astrologija_recnik_simbola #mapaduse #aspekt #astromedicina #astrosimbolika #horarnaastrologija #elekcionaastrologija #izboricrnagora #izbori2020 #izborisrbija . http://astrologija.online (у месту Dorćol) https://www.instagram.com/p/CBqROTZpALC/?igshid=1hkgdgcgf3sj0

[balkantimes]

Ekskluzivno : Građanski rat ili kriza? Kakav će biti rezultat američkih predsjedničkih izbora?

Ovih dana situacija u Americi je spektakularna. Održani su izbori, i oba kandidata tvrde da su pobjednici; s jedne strane je predsjednik Trump izjavio kako je izborni sistem njegove zemlje korumpiran, te  da su izbori namješteni; s druge strane, i pristaše Bidena i Trumpa su se sukobili na ulicama, a i policija je nahrupila na njih. Približavanjem objave rezultata predsjedničkih izbora, Americi, više nego ikada prije, prijeti izbijanje građanskog rata.

Hafiz Hisamovic

Veliki dio američkog društva zabrinut je zbog mogućnosti izbijanja građanskog rata kao rezultata izbora 2020, i brojne istaknute ličnosti su upozorile na to. Nedavno je časopis „Atlantic“, razmatrajući ideologiju jedne od takvih grupa, pod nazivom „Prisežnici“, objavio: Hiljade njihovih članova pripremaju se za borbe, u slučaju „prijevare na izborima“ na štetu Trumpa.

U Michiganu i Arizoni protestirali su pristaše Donalda Trumpa, od kojih su neki bili i naoružani. Oni su zahtijevali prekid brojanja glasova. Policija u Arizoni je osiguravala centre za prebrojavanje glasova. Protivnici Trumpa također su prosvjedovali.

Prije ovoga su mediji i stručnjaci više puta upozoravali da je Trump opasan bilo da pobijedi ili izgubi, i s obzirom na njegov narcisoidni karakter, u slučaju da doživi poraz, on ga neće prihvatiti i zemlju će dovesti na rub ponora. Televizije CBS, CNN i Fox News su u vezi s tim izvijestile: „Donald Trump nema nikakav program za prihvaćanje poraza na predsjedničkim izborima 2020, čak i ako Joe Biden, demokratski kandidat, bude pobjednik ove kampanje.“          

Američki think-tankovi vjeruju kako američki predsjednički izbori 2020. mogu potaknuti val nemira u toj zemlji. Michael Jenkins, viši savjetnik direktora korporacije RAND, u članku o početku građanskog rata u Americi piše: „Amerika je duboko uključena u spor. Politički sistem zemlje je polariziran, dok su priče o teoriji zavjere ušle u glavni tok američkog političkog diskursa.“  

 Kao što su predvidjeli neki stručnjaci, ovi američki predsjednički izbori uveli su tu zemlju u vrtlog i ne čini se da će njegove posljedice napustiti tu zemlju tako skoro. Zemlja koja sebe smatra uzorom globalne demokratije ušla je u fazu političke, sigurnosne i socijalne nestabilnosti. Rezultati dosad govore o Bidenovoj pobjedi, ali Trump i njegov tim nisu prihvatili rezultat, dok je sitaucija u mnogim gradovima u toj zemlji vrlo napeta.

List USA Today  je također objavio da je veliki broj građana iz straha od izbijanja nasilja krenuo u luđačku kupovinu oružja, konzervi, toaletnog papira i drugih životnih potrepština. Ljudi su također, plašeći se da će, zbog podrške jednom od kandidata, postati meta  pobune i haosa, uklonili izborne naljepnice i plakate s vrata svojih domova.

Istovremeno s početkom prebrojavanja glasova, oba su kandidata objavila pobjedu; Trump je odlučno i sigurno proglasio izbornu pobjedu. On je rekao kako bi bilo kakav drugi rezultat značio izbornu prijevaru, a ako bude potrebno, slučaj će predati Vrhovnom sudu. Razotkrivanjem znakova Trumpovog poraza, kao što se i očekivalo, on je u jednom govoru, kojeg su američke televizijske mreže cenzurirale, otvoreno izjavio da ne priznaje rezultate izbora, te da Vrhovni sud treba odlučiti o sudbini izbora. „Ako se prebroje legalni glasovi, lako ću pobijediti. Ako se budu brojali ilegalni glasovi, izbore će ukrasti. U saveznim državama sam pobjeđivao s lijepom razlikom, ali sam na čudesan i potajan način izgubio prednost. Izborne promatrače nisu pustili u centre za prebrojavanje glasova. Žele ukrasti izbore. Nećemo im dozvoliti. Nema razlike ko će pobijediti, ali ne smijemo dozvoliti da se to dogodi Americi.“

Rezultati jedne zajedničke ankete Instituta „Iogav“ i časopisa „Economist“ pokazuju da 75 posto stanovnika SAD-a vjeruje da će   se, u slučaju pobjede Trumpa na izborima, pokrenuti masovne demonstracije širom Amerike. 72 posto ih vjeruje da će, u slučaju pobjede Trumpa, Amerika svjedočiti nemirima i haosu. Ova statistika je puno veća među demokratima. 85 posto pristaša Demokratske stranke je izjavilo da će, u slučaju pobjede Trumpa na izborima, Amerika svjedočiti nemirima i haosu. Ova zabrinutost je porasla posebno s obzirom na  provokativne govore Donalda Trumpa tokom predizborne kampanje.

  Ekskluzivno balkantimes

[luftika-rs]

Fotografije iz tabloida svedočile su o ogromnim gužvama u prostorijama SNS-a tokom 4. i 5. marta – danima nakon što je otkriven prvi slučaj korona virusa, koji je još uvek bio nepoznat javnosti #luftika #koronavirus #izbori2020 #srbija https://bit.ly/2xeZOr8

[hotnicole]

🤔🤔🤔🤔🤔🤔🤔🤔🤔🤔🤔🤔🤔🤔 . . . . . . . . . . #smeh #smesno #zabava #smehdosuza #srbija #balkan #humor #vicevi #hrvatska #smesneslike #bosna #zezanje #smijeh #mimovi #smehom #protiv #stresa #ludilo #smijesno #zadruga #beograd #a #ina #haha #memes #no #parovi #sprdnja #smijehdosuza #izbori2020 https://www.instagram.com/p/B9WiQhIJMPj/?igshid=19zovfgfqwkky

[senatme]

Birački spisak: Regularnost će kontrolisati MUP i civilni sektor

Birački spisak: Regularnost će kontrolisati MUP i civilni sektor #izbori2020 #izboriCG

Birački spisak: Regularnost će kontrolisati MUP i civilni sektor

Birački spisak: Regularnost će kontrolisati MUP i civilni sektor

„Ministarstvo unutrašnjih poslova je snažno posvećeno unapređenju transparentnosti u sprovođenju kontrole biračkog spiska. Rukovodeći se time, predložio sam uvođenje novog mehanizma koji bi značajno unaprijedio kontrolu biračkog spiska i usmjerio nas ka ključnom cilju…