#crna gora vijesti

[cgvijesti]

Ovo je radno vrijeme Montefarm apoteka tokom praznika

Ovo je radno vrijeme Montefarm apoteka tokom praznika

Foto: Montefarm Shodno potrebama građana donijeta je odluka o radnom vremenu apoteka Montefarm tokom predstojećih praznika Nove godine i pravoslavnog Božića, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Raspored se, kako se navodi, odnosi na dane 01, 02. i 03. (nedelja, ponedeljak i utorak) kao i 06, 07. i 08. januar (petak, subota i nedjelja). Iz Montefarma su naveli apoteke koje će raditi 01,…

[crnagora]

Jakov Milatović ubjedljivo pobijedio Mila Đukanovića

Kandidat za predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović ubjedljivo je pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazuju preliminarni rezultati. Prema preliminarnim rezultatima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), na osnovu 98 odsto prebrojanih glasova, Milatović je osvojio 60 odsto glasova, a kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović 40 odsto. Izlaznost je,…

[mentalnahigijena]

Pobjeda od 11. novembra objavljuje u nastavcima priču o sumnjivim transakcijama Crnogorske komercijalne banke u vrijeme kada su na njenom čelu bile Milka Ljumović i Bosa Tatar, koje su po prijavi OTP banke osumnjičene za davanje kredita bez pokrića i nanošenje štete banci od sedam miliona eura. Pobjeda objavljuje i podatke kako su se u to vrijeme obogatili članovi njihovih familija, kako su kupovali akcije CKB-a od kredita koje im je ista ta banka davala, potom, otpisivala, te enormne sume novca koje su članovi tih familija dobili na sumnjiv način. "Zašto je sumnjivo enormno bogaćenje porodica o se  piše? Ne zbog toga što su kupii akcije, nego što su iznutra imali sve informacije o tome da će CKB biti privatizovana. Što im je omogućeno da kupe akcije pod povoljnim uslovima, što su raznim mahinacijama, špekulacijama preko svojih medija podizali i obarali akcije i u određenom trenutku kupovali ih od judi koji su se oslanjali na njihove informacije. Dakle, bivše menadžerke CKB su, kako izgleda, iskoristile službeni položaj da članovima svojih familija omoguće kupovinu akcija CKB pod povoljnim uslovima. Jedan od njih je i taj što su dobit banke raspoređivali između sebe, odnosno pretvarali u akcije i tako uvećavali bogatstvo", – rečeno je Pobjedi iz neimenovanog izvora iz CKB-a. Portal Analitika donosi sumirani pregled tekstova koje je Pobjeda objavila do danas, iz razloga što je riječ o temi koja izaziva veliku pažnju javnosti, te o faktima koji do sada nijesu demantovani. Kako se obogatio Miodrag Perović?: Pobjeda podsjeća u prvom nastavku serijala, objavljenom 19. novembra, na Perovićevo gostovanje u emisiji “Načisto”, TV Vijesti od 24. oktobra. Perović je tada kazao da se obogatio tako što je uložio u biznis 56 hiljada eura, da bi se nakon toga ispravio, i kazao da je uložio 60 plus 30 hiljada eura, a da je onda njegova sestra bankarka (Milka Ljumović) taj novac „okrenula 20 puta“. I tako je, navodno, stekao prva dva miliona eura. Dokumenta koja je Pobjedi ustupio jedan izvor iz Perovićeve nekadašnje Crnogorske komercijalne banke (CKB), ukazuju, međutim, na nešto drugačiju matematiku. Najprije je pitanje, tvrdi list - kada je Miodrag Perović navodno uložio novac? S obzirom daje euro ušao u opticaj 1. januara 2002. godine, to se moglo desiti tek nakon toga datuma. Na dan 31. decembra 2002. godine među akcionarima CKB-a nema Miodraga Perovića, već se  pojavljuje  nekoliko državnih kompanija, kao i kompanije porodice Miodraga Perovića, o čemu je Pobjeda pisala u feljtonu o Vijestima objavljenom u proljeće 2010. godine. Perović se kao akcionar pojavljuje 31. decembra 2003. godine i to kao  vlasnik 252 akcije, odnosno 2,52% akcijskog kapitala. Ostale osobe, koje su navedene kao akcionari, članovi su porodice Miodraga Perovića. Milo Perović (sa 1,09% akcija) brat je Miodraga Perovića, Aleksandra Popović (sa 2,38% akcija) kćerka je Milke Ljumović, sestre Miodraga Perovića itd. Riječ je o gotovo istovjetnoj listi osoba koja se pojavljuje u Pobjedinom feljtonu kao suvlasnici velikog broja nekretnina širom Crne Gore i kao suvlasnici fonda Moneta i društva za upravljanje tim fondom. Kako je sestra obrnula pare: Raniji papiri pokazuju da su najveći dio paketa akcija  CKB-a  kontrolisali državni Telekom i kompanija Vektra. Na dan 31. decembra 2001. godine 12,07% akcija kontrolisala je kompanija „10. oktobar“ iz Podgorice. To je kompanija porodice Perović-Ljumović, koja je u bankarski posao ušla osnivanjem Štedno-kreditne organizacije iz koje će kasnije nastati Crnogorska komercijalna banka. U doba kada je banka nastajala, Crna Gora se sve više distancirala od režima Slobodana Miloševića i bila joj je potrebna poslovna banka. Gotovo sva cirkulacija iole značajnih crnogorskih sredstava odvijala se tada kroz CKB; kojom su upravljale Milka Ljumović i Bosa Tatar. Suvlasnici su bili, pokazuju dokumenta, članovi njihovih porodica. Banka je funkcionisala tako što je Telekom kao državna kompanija unijela u banku ogromnu količinu novca. Jedna od šema sticanja vlasništva nad bankama, poznatih u mnogim istočnim zemljama i državama regiona, je ubacivanje novca u banku preko „sestrinskih“ kompanija. Šema funkcioniše na sljedeći način: Banka daje kompaniji kredit, a kompanija koja je dobila kredit gotovinom kupuje akcije banke. Banka zatim kompaniji otpisuje kredit ili pak kompanija odlazi u stečaj, ali su povezana lica u međuvremenu stekla suvlasništvo nad bankom. Moguće je da je ovakva šema postojala u slučaju Miodraga Perovića i njegove porodice. Papiri ukazuju da se njegovo ime ne pojavljuje do kraja 2002. godine, piše Pobjeda. Sa druge strane, list podsjeća da Perović ne odgovara na pitanja novinara: Kada je tačno kupio akcije u banci? Koliko ih je platio? Da li je sačuvao račune? Postoji li bilo kakav dokument o vlasništvu? Milionski krediti vlasnicima Vijesti: “Crnogorska komercijalna banka u vrijeme kada je na njenom čelu bila Milka Ljumović, protiv koje se vodi istraga zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj i davala kredite bez pokrića, odobrila je, mimo zakonske procedure, milionske kredite svojoj braći, kao i osnivačima Vijesti i njihovim suvlasnicima”, navodi Pobjeda. Miodrag Perović, Željko Ivanović, Slavoljub Šćekić i Ljubiša Mitrović su istog dana – 9. oktobra 2007. godine – dobili po milion eura kredita. Kredite su dobili i dva brata Milke Ljumović, Milo i Miodrag Perović. Toliko visoki kredit odobrava se, inače, jedino ukoliko postoji depozit od milion eura, hipoteka od 2-3 miliona ili plata od 15.000 eura. Kako se vidi iz dokumenata u koje je Pobjeda imala uvid, Perović, Ivanović, Šćekić i Mitrović, suvlasnici Vijesti, su istog dana – 9. oktobra 2007. godine – dobili po milion eura kredita, sa rokom otplate od 240 mjeseci i kamatom od 6,9 odsto. Perović je novih 400.000 kredita dobio koji mjesec kasnije – u decembru 2007. godine. Ivanović je tokom 2008. dobio još dva kredita u iznosu od 50 i 60 hiljada, a godinu kasnije – 2009. i kredit od 120.000 eura. Šćekiću je 2009. odobren i kredit od 120.000 eura. “Klijenti kojima je Ljumović dala milionske kredite navodno su položili depozit – dakle milion eura. Ako je to tačno, ko je mogao položiti toliki novac i da li se radi o stvarnom ili fiktivnom depozitu? Ako sredstvo obezbjeđenja nije bio depozit, da li je to bila hipoteka? Po pravilima Centralne banke Crne Gore, zakonski minimum hipoteke koja može da pokrije kredit od milion eura je 1,25% od vrijednosti kredita za likvidna pravna lica, za fizička lica bonitet vraćanja mjesečne rate. U praksi je obično vrijednost založene hipoteke bar 2-3 veća od vrijednosti odobrenog kredita. U konkretnom slučaju, ukoliko sredstvo obezbjeđenja ne predstavlja depozit, onda je u pitanju hipotekarni kredit (čija vrijednost zaloge mora biti bar 2-3 veća od odobrenih kreditnih sredstava). Jer, sasvim sigurno mjesečna zarada novinara nije mogla biti ni hiljadu, a kamoli 15.000 eura, koliko je morala iznositi mjesečna zarada da bi se odobrio kredit od milion eura, za koji je rata bila 7.345,98 eura mjesečno”, piše list. Milka Ljumović i Bosa Tatar kriju recept: U međuvremenu, Ljumović i Tatar, čije je poslovanje predmet istrage Državnog tužilaštva, objavile su zajednički autorski  tekst u Vijestima, objasnile “kako se od 100.000 eura pravi milion“. One su potvrdile da su iza privatnih kompanija, kao što su „10. oktobar“, „Boka komerc“, „Slog“ bili članovi njihovih familija. Oko najvažnijeg detalja o načinu sticanja bogatstva ovih porodica, da su kreditima banke kupovali akcije, a kredite otpisivali, Tatar i Ljumović kažu da jesu koristile kredite, ali za otpise kredita kažu da su to izmišljotine. Nijesu pružile ni materijalne dokaze iz kojih bi se vidjelo da su krediti vraćeni. Objašnjavaju da se to što su one uradile ne zove ,,otpis kredita“, već „ispravka vrijednosti potraživanja“. Pobjeda podsjeća još jednom,  nakon ovog autorskog teksta, da se porodice Ljumović, Perović, Tatar pojavljuju kao akcionari CKB prvi put u izvještaju banke iz decembra 2003. Godinu ranije, takođe u izvještaju CKB, nije bilo njihovih imena u spisku akcionara, nego su to bile firme, a iza pojedinih su, kako se pokazalo 2003, stajali članovi ovih porodica. List pita  - da li su ovim kreditima  korisnici kredita kupili udio u Vijestima od Vac-a, da bi kasnije „preprodali“ kompanijama iz navodno USA i tako vratili kredite? Da li bi odobreni krediti pali na teret OTP, da nije bilo prethodno navedene transakcije? Da li registrovani osnivači stvarni akcionari, ili je to samo na papiru ? Porodici Miodraga Perovića 14 miliona u jednom danu: Važno je napomenuti da mađarski OTP kupuje CKB u avgustu 2006. godine za oko 106 miiona eura. Dvadesetprvog decembra iste godine, na račun Aleksandre Popović, kćerke Milke Ljumović, isplaćeno je oko 16,5 miliona eura, od čega je ona istoga dana 14 miliona proslijedila članovima njene porodice, majci, ćerki, mužu, bratu, ujacima, te Bosi Tatar i  njenim dvijema ćerkama. Kao svrha doznake Aleksandri Popović naznačeno je „Saldiranje trgovine hartijama od vrijednosti“. Na račun Aleksandre Popović, kćerke Milke Ljumović, tadašnje direktorke Crnogorske komercijalne banke i sestrične Miodraga Perovića, isplaćen je transakcijom broj 510000000101799697 preko „Monte Adria Brokera“ iznos od 16.599.546,17 eura. Sa računa Aleksandre Popović pomenuti iznos je odmah, dakle istog dana, prebačen na račune privatnih lica. Od 16,5 miliona članovima porodice isplaćeno je više od 80 odsto, odnosno 13.931.032,26 eura. Riječ je o novcu od prodaje akcija banke, akcija do kojih je porodica došla sumnjivim putem – bilo kroz kredite koji su im otpisivani, bilo kroz fiktivne ugovore o poklonima i preuzimanju bez nadoknade (o čemu će biti riječi u narednim nastavcima). Prema tabeli koju je Pobjeda objavila, a koju prenosimo, vidi se da su najaviše sume od deset nabrojanih lica, od po oko 2,5 miliona eura, prebačeni na račune brata Aleksandre Popović, sina Milke Ljumović, Borisa Ljumovića, ćerke Bose Tatar, Ivane, te same Aleksandre Popović. Oko milion i dvjesta hiljada uplaćeno je na račun maloljetne Popovićkine ćerke, pa ispada da su, uključujući oko 350 hiljada eura uplaćenih na račun muža Aleksandrinog, Matijaža Popovića, Popovići toga dana inkasirali 4.815.000 eura! Braća Perovići dobili su po nešto više od milion: Miodrag 1.777.000, a Milo 1.071.000 eura. Nadležni ćute: Pobjeda piše da nije dobila komentar enormnih isplata niti od jedne institucije kojoj se redakcija obratila. “Odgovore smo tražili od Centralne banke Crne Gore kao regulatora koji kontroliše finansijske institucije, zatim od Komisije za hartije od vrijednosti, koja kontroliše tržište kapitala, kao i Centralne depozitarne agencije (CDA) koja registruje trgovinu akcijama. Doduše, CDA je odgovorila da se informacije iz Agencije ,,mogu dobiti samo u skladu sa Pravilima o  pravu na  dobijanje  informacija o akcijama upisanim u centralni registar Centralne depozitarne agencije (“Sl. list RCG”, br. 10/02)“, te da CDA posluje u skladu sa Zakonom o hartijama od vrijednosti… te da se ,,svi poslovi i transakcije u CDA obavljaju krajnje profesionalno i savjesno. Nismo dobili ni odgovor Vrhovnog državnog tužilaštva u kojoj je fazi istraga i kada će biti završeno vještačenje o sumnjivim transakcijama zbog kojih se protiv Milke Ljumović i još pet menadžera CKB, po prijavi OTP banke, vodi istraga." Do akcija vanberzanskim putem,  po principu - ja tebi – ti meni: Podaci do kojih je došla Pobjeda pokazuju da porodica nije kupovala akcije na berzi, odnosno na tržištu, već da je do ogromne većine akcija – čak 92 odsto – došla tako što su im akcije „poklonjene“ ili ih je neko „prenio“ na članove familije Perović – Ljumović. Posebno je interesantno da su glavni akteri priče o akcionarima CKB, profesor Miodrag Perović, kao i dvije osobe koje su davale iskaz u Tužilaštvu o poslovanju Banke, njegova sestra Milka Ljumović i Bosa Tatar kupile nula akcija, odnosno ni jednu jedinu. Do svih akcija koje su im donijele milione došli su, dakle, tzv. vanberzanskim putem. Svi ovi podaci nalaze se u Centralnoj depozitarnoj agenciji Crne Gore i mogu lako biti provjereni. Naravno, pod uslovom da CDA odgovori Pobjedi je li ovo tačno. Prema podacima u koje je Pobjeda imala uvid, navedena povezana lica iz porodice Perović – Ljumović akcije su stekla između 2002. i 2006. godine. Samo na osnovu akcija stečenih poklanjanjem među članovima porodice i njihovim firmama, koje su prethodno dobile kredite od banaka, izvršene su transakcije broja akcija vrijednih na dan prodaje mađarskoj OTP banci više od šest i po miliona eura (6.780.810 eura). Do te brojke dolazi se lako imajući u vidu javno dostupan podatak da je jedna akcija Crnogorske komercijalne banke na dan prodaje mađarskoj OTP banci vrijedila 2.959,76 eura. Finansijsko vještačenje u predmetu protiv bivših odgovornih lica u CKB nije okončano. Konkretne činjenice i podatke iz postupka istrage ne mogu saopštiti – kazala je tužiteljka Đurđina Ivanović Pobjedi. Dokumentacija o poslovanju CKB u periodu od 2005. do 2009. godine poslata je 1. novembra na vještačenje Ljumović i još pet menadžera osumnjičeno je za zloupotrebu službenog položaja i davanje kredita bez valjanog pokrića, čime su nanijeli štetu veću od 7.000.000 eura. Istragu je inicirala mađarska OTP grupa u čijem je vlasništvu CKB. Banka je 31. avgusta podnijela spise sa sumnjivim kreditnim predmetima, koje su odobrili bivši menadžeri u periodu od 2005. do 2009. godine. U današnjem broju, Pobjeda je navela izjavu zamjenika vrhovnog državnog tužioca Veselina Vučkovića, koji je kazao da VDT provjerava podatke o CKB-u koje objavljuje Pobjeda.

[zoranphoto]

Crnogorci obaraju rekord u ljenčarenju. Ove godine su promijenili pravila

Tradicionalno natjecanje u izležavanju, po kojem je Crna Gora jedinstvena u Europi, počelo je u subotu u etno selu “Montenegro” nedaleko od Nikšića     Neobično natjecanje organizira se jedanaestu godinu za redom, a rekord od 117 sati ležanja ove godine probat će oboriti devet konkurenata iz Podgorice, Danilovgrada i Beograda. Dozvoljeno im je jelo i piće, čitanje knjiga, laptop, telefon, odnosno sve osim ustajanja. Od prošle godine promijenjena su pravila pa natjecatelji, koji leže pod krošnjom stoljetnjeg javora, imaju mogućnost svakih osam sati otići u zahod. Ovogodišnje izdanje posebno je i po tome što su pojedini igrači odlučili prileći s članovima obitelji, pa je Žarko Pejanović iz Podgorice došao sa suprugom i sestrom, prenosi portal Vijesti .     "U Podgorici je vruće, nisam bas najbolje spavao danima, pa dođoh da se naspavam. Ovdje je odlično“, rekao je Žarko. Pobjednik će dobiti 350 eura, rafting, vikend u etno selu, ručak za dvoje u restoranu u Podgorici i još dosta nagrada od sponzora. Za Crnogorce se vezuje lijenost kao posebna karakteristika koja ih prati u brojnim šalama. Tportal.hr Photo by ROMAN ODINTSOV Read the full article

[crnegorevijesti]

Pratite sve vijesti iz Crne Gore na jednom mjestu. Samo jedan klik za vijesti! Najbolji portal za vesti. Kliknite sada!

[bhinfoportal]

Crnogorski ministar: Priznat ću genocid u Srebrenici kad se nedvosmisleno utvrdi

Crnogorski ministar: Priznat ću genocid u Srebrenici kad se nedvosmisleno utvrdi

https://ba.n1info.com/wp-content/uploads/2021/03/GetOriginalImageById.jpg

[bratstru]

Na talasima rejva

Još 2014. najavio sam elektronski bum i jačanje rejv pokreta u Crnoj Gori. Od DIY žurki na tajnim lokacijama i zavisnosti od jedne diskoteke đe se dešavala većina događaja tada, danas smo došli do toga da preko ljeta ne znaš đe ćeš prije, da Glavni grad organizuje elektronske žurke, a najveći festival u zemlji baziran je na tom zvuku. U međuvremenu, jedna od najaktivnijih muzičkih scena i jedan od najmasovnijih omladinskih urbanih pokreta kod nas bili su uglavnom ignorisani od medija i svedeni na šture najave žurki i poneki intervju, čast vrlo rijetkim izuzecima. Predrasude su i dalje jake, ali borba za vidljivost se nastavlja. Uglavnom, znate đe možete i moćićete da nađete prave informacije i realnu priču. Naravno, uvijek može i biće bolje.

https://www.vijesti.me/zabava/muzika/novi-talas-dj-eva-i-producenata-u-crnoj-gori?fbclid=IwAR2J377VEUlYmEUssVEDGXefqyVrirNqJ0ZlGkFtQDyhpa67Q7YqIOUhpHM

https://www.vijesti.me/zabava/muzika/zurke-elektronske-muzike-krecu-vec-u-februaru?fbclid=IwAR3usVinqC-Cd34v7Cgl1wiXSgQ9iRvdoeu2TGCww41zmB4owdds5SJbWP0

[prijedor24]

Detalji mjera u CG: Preko granice bezuslovno, u njihove kafane ne

Državljani BiH još mogu ući u Crnu Goru bezuslovno, što znači da im pri ulasku nije potreban nijedan dokaz da nisu zaraženi virusom korona, ali će novim mjerama, prilikom ulaska u ugostiteljske objekte u ovoj zemlji morati da imaju jedan od kovid dokumenata. Naime, vijesti da Crna Gora uvodi nacionalnu digitalnu kovid potvrdu te nove mjere u ovoj zemlji zbunile su brojne građane BiH, kojima je…

[balkantimes]

Bosni sadaka, Srbiji i Crnoj Gori investicije

Na odluku vlade UAE da se i Bosni nešto pošalje mogle su da utiču vijesti o nezadovoljstvu u Sarajevu, zbrka koja je nastala s prvom isporukom, ali i saznanje da je Katar poslao pomoć BiH

Trebaće vremena da se posloži sve što se događalo, pisalo i govorilo o pomoći koja je stizala ili nije stizala Bosni i Hercegovini iz arapskih zemalja sa obala Perzijskog zaliva radi ublažavanja stanja u koje je doveo koronavirus. Kada su krajem marta i početkom aprila, dakle u jeku pandemije, stizale vijesti da Ujedinjeni Arapski Emirati šalju pomoć u Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku, u jednom dijelu javnosti BiH su zlurado, u drugom ne bez razloga dočekane komentarima “Eto vam vaših Arapa!”, a u bošnjačkom političkom i duhovnom vođstvu se nije moglo sakriti razočarenje. I pored nastojanja, političari nisu mogli da pruže valjano objašnjenje. Ali jeste vođa Islamske zajednice, Husein ef. Kavazović, koji je rekao da je ta pomoć državama okruženja “vrlo često simbolične prirode”, ali da “utoliko više razumijemo nezadovoljstvo velikog dijela bh. javnosti koja je u ovome vidjela lošu poruku bratskih i prijateljskih Emirata”. Kazavši “politike su politike i njima se ne smije dozvoliti da naruše dobre odnose među narodima”, reisu-l-ulema je napravio jasnu razliku između vlada i naroda. Kako je još rekao da se “u muci poznaju junaci, ali i prijatelji”, meni nije bilo teško da pretpostavim ono što je kao tuzlanski muftija mogao još 1990-ih godina osjetiti i vidjeti ko su pravi prijatelji Bosne i Hercegovine i njenih muslimana.

Regionalne i svjetske podjele i interesi

Bili su to, dakle, prvi dani aprila, a tek krajem maja, kad se pandemija smirivala i kad više nije bilo hitne potrebe za pomoć kojom bi se spriječilo širenje koronavirusa, na aerodrom Sarajevo slijeće avion iz Dubaija s 20 tona respiratora, maski i drugih vidova pomoći. Dobro je poznato šta se sve događalo s tim avionom, kako se u Sarajevu izražavala radost i zahvalnost, ali i kako se u samo dva-tri sata saznalo da pomoć nije upućena BiH nego Crnoj Gori. Tek što je iskazana zahvalnost šeiki Hind bint Maktoum, supruzi premijera UAE i vladara Dubaija - najbogatijeg od sedam emirata, recimo entiteta UAE - na “neočekivanoj velikodušnoj pomoći za građane BiH”, iz ambasade te zemlje u Podgorici je stigla obavijest da se Sarajevski aerodrom koristio samo za istovar robe. Početkom juna stigao je i drugi avion sa pomoći koja je ovaj put upućena samo BiH uz poruku prve dame Dubaija u kojoj se Njena visost “duboko izvinjava povodom zabune koja je nastupila”. Na odluku vlade UAE da se i Bosni nešto pošalje mogle su da utiču vijesti o nezadovoljstvu u Sarajevu, zbrka koja je nastala s prvom isporukom, ali možda još više saznanje da je druga zalivska zemlja Katar poslala pomoć BiH čim je dobila pismo predsjedavajućeg predsjedništva Šefika Džaferovića. Isto pismo otišlo je i na vladu Emirata, ali izgleda da je Crna Gora bila preča. Surevnjivost i rivalstvo UAE i Katara i njihovo svrstavanje u suprotstavljene političke, ideološke i sektaške tabore Srednjeg istoka druga je priča. Oko respiratora i ostalog tereta iz aviona koji su stizali iz Dubaija bilo je, međutim, još svakojakih zgoda. Druga su priča i podjele unutar BiH zbog kojih se ne zna kako raspodijeliti pomoć za suzbijanje epidemije i kad stigne na Sarajevski aerodrom, pa se tamo trpa u hangare i čeka dogovor entiteta i kantona kad možda više neće biti nikome potrebna. Oni Arapi bi nam mogli reći: “Pa eto niste ni vi ništa manje od nas podijeljeni.” Na pitanje zašto su Emirati slali pomoć Srbiji i Crnoj Gori - ono što je otišlo u Hrvatsku, izgleda da je manje nego simbolično - odgovor je više nego jasan. Preko 10 godina između Emirata, Srbije i Crne Gore vršljaju trgovci, sklapaju se veliki poslovi, u Abu Dhabi idu srbijanski predsjednici, Milo Đukanović časti emire i šeike po Budvi. Srbija je dodijelila državljanstvo Muhamedu Dahlanu, desnoj ruci prestolonasljednika Abu Dhabija Bin Zajeda, u zamjenu za kupovinu nekretnina i emiratske investicije po niskim cijenama. Emirati su, kako smatraju vojni izvori, u Srbiju uložili milijarde dolara u razvoj oružja, zauzvrat im je dodijeljeno zemljište za projekat “Beograd na vodi”. U istraživanju mreže Balkan iz 2016. potvrđeno je da su zemlje Istočne Evrope, sa Srbijom na čelu, na Srednji istok izvezle oružja u vrijednosti od milijardu dolara. Još kao premijer, Aleksandar Vučić je govorio o četiri milijarde dolara emiratskih investicija. Emirati su bacili oko i na Crnu Goru, pa su i tamo poslali Dahlana da uloži milione u razvoj turizma.

Dahlan je dobio i crnogorsko državljanstvo. Đukanović mu se divi, a vjerovatno je po njegovom savjetu išla pomoć u Beograd i Podgoricu za vrijeme pandemije. Muhamed Dahlan je, da se zna, Palestinac koji je bio Arafatov ministar i šef sigurnosnih tijela Palestinske uprave, ali su se razišli i postali smrtni neprijatelji. Neke arapske zemlje, poput UAE i Saudijske Arabije, uz aminovanje Izraela, u Dahlanu gledaju alternativu palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu. Pa je uz njega možda vezan još jedan detalj konfuzije oko emiratskog Boeinga 747-400 koji je slijetao na Sarajevski aerodrom. Deset dana ranije, kako je obavijestila emiratska državna avikokompanija Etihad Airways, taj isti avion nakrcan respiratorima “izveo je namjenski humanitarni teretni let iz Abu Dhabija u Tel Aviv, kako bi pružio medicinsku robu Palestincima”. Logo aviona bio je maskiran, jer UAE i Izrael nemaju diplomatske odnose. Palestinska vlada iz Ramalaha odbila je da primi taj teret, jer ni oko leta ni pomoći nije bilo nikakve koordinacije s palestinskom upravom. Palestinski izvori, i tamošnji i ovdašnji iz Sarajeva, smatraju velikom vjerovatnoćom da su Emirati tu pomoć preusmjerili prema Sarajevu. Možda teret nije trebalo ni vaditi iz aviona dok nije stigao na Sarajevski aerodrom. Tako i ja nalazim, mnogo višu nego simboličnu, vezu između Palestine i Bosne i Hercegovine. Preko obje se prelamaju regionalne i svjetske podjele i interesi. A o pomoći koju neke arapske zemlje, u ovom slučaju UAE, pružaju BiH i pružale su joj i za vrijeme rata 1990-ih, otišao bih dalje od ipak obazrivog reis-efendije Kavazovića i onog njegovog “u muci se poznaju junaci, ali i prijatelji”, pa rekao da je to sadaka, a ne pomoć. Pomoć su slali arapski narodi, a njihove vlade i vladari, uglavnom sadaku. Bosna se spasila i spasiće se, ali od sadake arapskih vlada i vladara Palestina se neće moći spasiti od aneksije Netanyahuovog Izraela. Dok Izrael anektira komad po komad Palestine, arapske kraljevine, šeikati i emirati podižu najviše nebodere poput Burdž al-Halifa u Dubaiju ili kupuju svjetske sportske šampionate, a za pare uložene u takve projekte mogli su deset puta spasiti Palestinu.

Obećani milioni

A kad se radi o Bosni, često se sjetim kako sam bio uz Aliju Izetbegovića kad ga je, krajem oktobra 1992, lijepo primio i ispričao se s njim predsjednik UAE šeik Zajed bin Sultan al-Nahjan. Šeik Zajed se raspričao o nekom događaju iz života Poslanika Muhameda. Govorio je tiho, polako i dugo, tako da je malo falilo da se ne obavi glavni cilj posjete. Očekivala se, naime, njegova saglasnost da se isplati ranije obećanih pet miliona dolara baš u tom času neophodne pomoći. Kad mu je nekako postalo jasno o čemu se radi, naložio je svom ministru vanjskih poslova da se popodne u pet nađe s Harisom Silajdžićem i riješi to pitanje. Otišli smo dalje prema Pakistanu, ali neobavljena posla. Kasnije sam saznao da je istog tog dana u Dubaiju sjedio stalni predstavnik SDPR-a, jugoslovenske institucije za prodaju naoružanja, i da je šeik Zajed iste te godine, zajedno s velikom svitom, boravio negdje na jugoistoku Azije, na odmoru u koji je utrošeno dvadesetak miliona dolara.

Izvor

[portaltvpljevlja]

Kako protiv lažnih vijesti: Crna Gora sposobna da se izbori sa dezinformacijama - https://tvpljevlja.me/?p=38736&utm_source=SocialAutoPoster&utm_medium=Social&utm_campaign=Tumblr...

[cgvijesti]

Vremenska prognoza za 30. decembar

Vremenska prognoza za 30. decembar

Danas u Crnoj Gori promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa kišom, njačešće slabom. Tokom dana su mogući sunčani periodi, uglavnom na krajnjem sjeveru zemlje, piše na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Ujutru, mjestimično sa maglom, koja se na sjeveru po kotlinama ponegdje može zadržati duže tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, u sjevernim…

[crnagora]

Spajić navodno ima i pasoš Srbije

Nakon što je MUP Srbije prije dva dana saopštio da lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić ima prebivalište i u Beogradu, portal CdM objavljuje fotografiju koja je navodno Spajićev srpski pasoš. Ovu informaciju objavili su i još neki mediji. MUP Srbije se ovim povodom nije zvanično oglasio. CdM objavljuje, navodni pasoš Spajića koji je izdat 22. februara 2019, sa adresom prebivališta Zvezdara,…

[mentalnahigijena]

Prvi korak je svrgavanje Mila Đukanovića. Drugi korak je popis stanovništva sljedeće godine, na kojem treba povećati broj Srba i statistički dokazati da Crna Gora nije građanska država, kako kaže njen Ustav, nego srpska država, kako kažu Vučićevi tabloidi, taj istinski "službeni glasnik Republike Srbije". Drugi korak je, dakle, izmjena unutrašnjeg uređenja Crne Gore. Treći korak je izmjena spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore i njeno okretanje od NATO i Europske unije ka Srbiji i Rusiji. Doskok je izmjena državnog statusa Crne Gore i njenih granica: njeno pripajanje Srbiji. Ne bi li ostvario taj cilj, Vučić je mobilisao sve resurse: ne samo Srbije, nego čitavog "srpstva". Najprije je, još u Decembru prošle godine, podigao borbenu gotovost svojih medija i aktivirao huligansko-kriminalne grupe, koje su, između ostalog, napale ambasadu Crne Gore u Beogradu. Redom je mobilisao svoje nacionalne radnike - od isluženog, od ratnohuškačke upotrebe pohabanog Matije Bećkovića, do poletnog, ali brbljivog Aleksandra Rakovića, koji se izlajao da je plan službenog Beograda stvaranje "srpskog sveta", u koji, da prostite, ulazi i Crna Gora i pola Bosne i Hercegovine. Crnogorski mediji izvještavaju o gotovini koja se iz Srbije prebacuje u Crnu Goru, deponuje u Amfilohijeve manastire i odatle distribuira za potrebe opozicione kampanje i kupovine glasova. Amfilohijevi sveštenici koordiniraju rad opozicije, što je dokumentovano i fotografijom sa sastanka najbližeg mitropolitovog saradnika Gojka Perovića sa predsjednikom opozicione URA-e Dritanom Abazovićem i kontroverznim tajkunom Miodragom Perovićem, vlasnikom koncerna "Vijesti", koji je Amfilohijeva udarna propagandna pesnica. Sam Amfilohije pozvao je svoje stado da glasa za opoziciju, a njegovi sveštenici na glasače vladajućih partija bacaju kletve i prijete im prokletstvom. Mobilisani su i kriminalci, recimo pripadnici zloglasnog "škaljarskog klana", koji stoje u prvim redovima crkvenih političkih skupova. Duško Knežević je na svojoj televiziji vodio intervju sa Svetozarom Marovićem. Čovjek koji je pobjegao u London i kojega tužilaštvo optužuje da je ukrao 300 miliona eura pred kamerama je ćaskao sa čovjekom za kojega u tužilaštvu vele da je ukrao 200 miliona eura, čovjekom koji je potpisao da je kriv, pa pobjegao u Beograd. Njih dvojica, sa svojih ukradenih pola milijarde eura, intervju su iskoristili da pruže snažnu podršku SPC-u. Neprocjenjiva, kao irski viski tri puta destilovana bizarnost. Vučić, u stvari, u Crnoj Gori radi ono što je u toj zemlji 1989. godine učinio Slobodan Milošević: izazvao je i koordinirao takozvano događanje naroda. Đukanović je tako došao na vlast. Ode li na isti način sa vlasti, biće to potvrda onoga što je ionako jasno: istorija ima smisla za ironiju, a nije joj stran ni sarkazam. Šta je, dakle, to "istorijsko" na ovim izborima? To što će Đukanović, pobijedi li, poboljšati vlastiti i postaviti novi rekord u dužini vladavine? Jok. Onda to što će, pobijedi li opozicija, to biti prvi put da se u Crnoj Gori desila "demokratska smjena vlasti", jer je riječ o zemlji koja nema to iskustvo? Jok. I to je istinski paradoks ovih izbora. Ko god da pobijedi, Crna Gora će još morati da čeka na svoje prvo iskustvo demokratske tranzicije vlasti. Jer, pobjeda opozicije ne bi bila demokratska smjena vlasti, nego uspjeh, i to istorijski, Vučićeve black op, crne operacije u Crnoj Gori. https://bit.ly/34JxuMe

[crnagorakraljevina]

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/video-sto-se-to-dogada-u-hrvatskom-susjedstvu-jucer-crna-gora-a-danas-srbija-potpuni-kaos-u-skupstini-prvo-letjele-uvrede-a-potom-i-sake/9795472/?fbclid=IwAR2_8IXwOaN2d7Zl0FX9aXRVLCD5Ijqibxs5NI3FAvyc_ZT0AM0EoRgKum4

[weekly-tea]

8.7. - 14.7.2019.

Tema:

Sreća

* 1. psih. stanje potpuna zadovoljstva i smirenosti zasnovano na unutarnjem, duševnom miru i skladu u odnosima prema vanjskom svijetu

2. ukupnost okolnosti ili okolnost koja čemu pogoduje [dobra sreća; loša sreća; imati sreće; neka vam je sa srećom]

3. sretan slučaj [ima sreću]

** Na hrvatskom pod rječju "sreća" podrazumijevamo dvije različite stvari. Jedna je ona koju bi Englezi i Amerikanci nazvali "happiness", a onu drugu bi nazvali "luck" ili "fortune" - onako kako mi koristimo riječ "sreća" kad kažemo "igre na sreću". Ova jezična zanimljivost mi govori da Hrvati smatraju da je sreća stvar sreće, poput dobitka na lutriji. Do nje se ne stiže nekim jasnim putem, ako ti se posreći, onda možda i budeš sretan.

Pitao sam danas ljude što je to sreća. Većina mi je odgovorila da je sreća zdravlje. Najoriginalniji odgovor dobio sam od svog novaka koji mi je objasnio da je sreća stanje uma, najčešće slabo povezano s realnošću i najčešće utemeljeno na nekoj zabludi.

Kahneman i Deaton kažu da se emocionalna blagodat povećava s logaritmom prihoda, ali samo do godišnje plaće od oko 75000 $. Nakon toga se osjećaj zadovoljstva saturira i ne isplati vam se više zarađivati i mučiti se jer će vam emocionalno stanje biti manje-više isto.

Može li biti sreće među siromašnima? Naravno da može, inače religije ne bi imale nikakvog smisla.

*** Što je to sreća? Ovaj osjećaj zapravo nije lako definirati, štoviše definicija sreće jedan je od najvećih psihologijskih problema.

Jedna definicija je da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće (tuge). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća.

Potraga za srećom temeljni je čovjekov cilj i vođeni tom činjenicom Ujedinjeni narodi prije sedam godina (2012. godine) proglasili su 20. ožujka Međunarodnim danom sreće.

*** Želite li otići na najsretnije mjesto na svijetu - otiđite u Dansku. Naime, Danska se već godinama nalazi na vrhu ljestvice najsretnijih zemalja na svijetu u kojoj žive najsretnije žene na svijetu. Mudre Dankinje podijelile su 5 savjeta za sretan život koje je lako slijediti:

1. Uživajte u malim stvarima

2. Prigrlite kišne dane

3. Jedite konkretnu hranu

4. Stvorite sretan i ugodan dom

5. Odlučite koji su vam ljudi prioritet

Osvrnimo se spomenuti i za primjer najčešće korišteni Indeks sreće.

**** Prema godišnjem istraživanju za 2019. godinu (The World Happiness Report), u obzir je uzeto 156 zemalja, a razina sreće određena je na temelju faktora poput društvene potpore, očekivanog trajanje života, odsustva korupcije i sl.

Finska je najsretnija zemlja na svijetu drugu godinu zaredom, a na listi predvodi top deset kojim uglavnom dominiraju nordijske zemlje.

U Top 10 slijede: Danska, Norveška, Island, Nizozemska, Švicarska, Švedska, Novi Zeland, Kanada i Austrija.

Dok u Top 10 suprotne liste, najnesretnije države spadaju: Haiti, Bocvana, Sirija, Malavi, Jemen, Ruanda, Tanzanija, Afganistan, Srednjoafrička Republika i Južni Sudan.

Hrvatska se našla na 75. mjestu što je u odnosu na prošlu godinu, kad smo bili na 82. mjestu, pomak nabolje. Ako se uspoređujemo sa susjednim državama, bolje od Hrvatske stoje Crna Gora (73.), Srbija (70.), Mađarska (62.), Kosovo (46.), Slovenija (44.), Italija (36.) i Austrija (10.). Lošije od Hrvatske stoji Bosna i Hercegovina (78.), Makedonija (84.), Bugarska (97.) i Albanija (107.).

SAD je u odnosu na prošlu godinu pao za jedno mjesto i sad je na 19., a Hrvatima omiljena Irska nalazi se na visokom 16. mjestu najsretnijih zemalja svijeta.

''Sreća je proces i put, a ne cilj, ona je zbivanje, a ne krajnji ishod.''

Korišteni izvori i detaljnije:

* http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1xuWBY%3D

** http://www.antoniosiber.org/sto_je_sreca.html

*** https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/poruke-za-medjunarodni-dan-srece---470434.html

**** https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/objavljeno-godisnje-izvjesce-ovo-su-najsretnije-zemlje-na-svijetu-hrvatska-se-malo-pomaknula-nabolje-no-cetiri-zemlje-bivse-sfrj-su-ispred-nas/8557985/

Zanimljivi članci:

Znamo li uopće što je sreća i tražimo li je na pogrešnim mjestima? (https://zivim.gloria.hr/rastem/znamo-li-uopce-sto-je-sreca-i-trazimo-li-je-na-pogresnim-mjestima/8619296/)

Sreća je stvar izbora, a ne životnih okolnosti (http://ordinacija.vecernji.hr/budi-sretan/upoznaj-sebe/sreca-je-stvar-izbora-a-ne-zivotnih-okolnosti/)

Godišnje izvješće o sreći (https://worldhappiness.report/)

Kako biti sretan? Evo što znanost kaže o postizanju temeljnog cilja svakog čovjeka(https://net.hr/magazin/kako-biti-sretan-evo-sto-znanost-kaze-o-postizanju-temeljnog-cilja-svakog-covjeka/)

Mudre izreke - o sreći, veselju i radosti (http://www.antonija-horvatek.from.hr/duh-kut/izreke-teme/sreca-veselje-radost.htm)

Knjiga:

Od ovotjednih posudbi, za široki puk izdvajam knjigu koju sam čitala i ljeto 2015. godine; tad sam čitala i knjigu ''Opaki serijski ubojice (U umovima čudovišta)'' iste autorice.

Charlotte Greig: Veleumovi kriminala (Zli geniji podzemlja

''Kriminalci nas očaravaju. Ta očaranost ima ponekad razloge u strahu - kada mislimo na monstruozne ubojice i vrebajuće pedofile. Ona je ponekad pomiješana sa zadivljenošću (primjer Robin Hood). Ponekad ne možemo ne biti impresionirani golom energijom i domišljatošću kriminalnog uma. U knjizi je prikazano pedeset najbezobzirnijih, najlukavijih i najučinkovitijih kriminalaca svih vremena.''

Fotka:

Moji najdraži modeli nisu ni ovaj tjedan razočarali.