#reorganizacija

[1postozagrad]

INCIJATIVA ZA REORGANIZACIJU I SADRŽAJNU NADOGRADNJU PLOHE SAVSKOG MOSTA

Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove

Zagreb, 7. travnja 2024.

Predmet: Reorganizacija i sadržajna nadogradnja pješačke plohe Savskog mosta

Poštovani/a,

       ovime predlažemo dvije incijative za bolju organizaciju i veću kvalitetu javnog prostora Savskog mosta.  

Savski most jedini je zagrebački pješački most preko Save. Most i njegovu zonu, umjesto plana, uvelike su odredile potrebe, a oblikovala improvizacija. Takva je praksa nastavljena i nakon njegove recentne obnove 2022. godine. Naime, nakon obnove, ploha mosta nije dobila mogućnost sjedenja, a organizirana je na način da većina prostora služi biciklistima, dok je manjina namijenjena pješacima - umjesto da je obratno.

Sadašnje rješenje rezultat je pristupa koji uopće nije uvažavao mogućnosti mosta, ali se može lako ispraviti.   

PROMJENA PROFILA BICIKLISTIČKIH STAZA

Predlažemo da se biciklističke staze na Savskom mostu označe na način da zauzimaju jednu (a ne dvije) kolne trake (što je slučaj od obnove mosta). Time bi biciklistički promet preko Savskog mosta bio jednako učinkovit kao i do sad, ali bi jedna bivša kolna traka (istočna)  bila namijenjena pješacima – koji trebaju imati prednosti.

Ovaj prijedlog ni na koji način nikoga ne zakida, već jednostavnom promjenom profila biciklističkih staza nudi bolje kvalitete javnog prostora za sve. Ujedno, boljom organizacijom povećala bi se i sigurnost korisnika mosta.       

Predlažemo da se prijedlog realizira odmah, budući da je koristan, a ujedno je tehnički i financijski izrazito nezahtjevan tj. doslovno treba u plohi mosta biciklističke staze označiti samo na zapadnoj kolnoj traci, a na istočnoj te oznake obrisati.

MOGUĆNOST SJEDENJA I ZELENILO

Također, predlažemo da se na plohi mosta postave klupe i zelenilo. Time bi se ponudile bolje boravišne kvalitete javnog prostora. Savski most je atraktivni javni prostor koji je sadašnjim načinom organizacije plohe i upravljnja sveden na bitno manje od onoga što bi sve mogao i trebao biti.  

Klupa može biti svega dvije ili tri, a zelenilo predlažemo da se postavi u teglama i nasumično. Primjerice, neiskorištene atraktivne tegle od kortizena koje stoje odbačene u obližnjem rasadniku na Kajzerici mogle bi biti iskorištene za Savski most.    

Mogućnosti sadržajne nadogradnje plohe mosta su raznolike, a ne moraju iziskivati velika ulaganja, ali trebaju u nekom obliku nuditi mogućnost zaustavljanja i boravka na mostu i to kroz kvalitetni projekt koji nudi sjedenje i zelenilo. Način na koji je to bilo omogućeno prije obnove mosta nije dovoljno dobar i tu očekivanja treba bitno povisiti.  

Dosadašnjim pristupom gradskih službi mogućnosti Savskog mosta bile su zanemarene, pa molimo i očekujemo da se to slijedom ove incijative promijeni.

Na vašem ljubaznom angažmanu unaprijed zahvaljujemo.

S poštovanjem,

1POSTOZAGRAD

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

Više: https://www.facebook.com/1postozagrad

[zanimljivaekonomija]

PAYONEER POSTAJE JAVNO AKCIONARSKO DRUŠTVO U KOMBINACIJI SA FTAC OLYMPUS ACQUISITION CORPORATION

Beograd – 4. februar 2021 - Payoneer Inc., globalna platforma za plaćanje i podršku trgovini koja pomaže rast miliona digitanih firmi širom sveta, i FTAC Olympus Acquisition Corp. (NASDAQ:FTOCU), kompanija koja se bavi preuzimanjima u posebne svrhe, objavile su da su sklopile završni sporazum i plan reorganizacije. Po završetku reorganizacije, novoformirana holding kompanija će biti preimenovana u Payoneer Global Inc. i kombinovana kompanija će poslovati kao Payoneer, američko javno akcionarsko društvo. Prema trenutnim procenama, očekuje se da vrednost ove kompanije dostigne oko 3,3 milijardi dolara.

Menadžerski tim Payoneera će nastaviti da vodi kompaniju. Payoneer podržavaju investicije kompanija TCV, Susquehanna Growth Equity (SGE), Viola Ventures, Wellington Management, Nyca Partners, Temasek i drugih.

Misija Payoneera je da demokratizuje pristup finansijskim uslugama i podstiče rast digitalnih firmi svih veličina iz celog sveta. Payoneer je osnovan sa idejom da tehnologija i internet transformišu trgovinu i omogućavaju svima na svakom mestu da razvijaju i proširuju digitalno poslovanje. U proteklih 15 godina Payoneer je razvio širok ekosistem koji povezuje tržišta, prodavce, frilensere, gig radnike, proizvođače, banke, dobavljače, kupce i druge u jednu integrisanu globalnu platformu. Payoneerova bezbedna, regulisana platforma nudi globalni, viševalutni račun firmama svih veličina koja im omogućava da plaćaju i budu plaćeni na globalnom nivou isto tako lako kao na lokalnom.

Oslanjajući se na relevantan brend koji uvažavaju i kome veruju firme širom sveta, Payoneer je proširio svoje usluge u cilju osnaživanja rasta firmi na globalnom nivou. Payoneer usluge obuhvataju: tržišna plaćanja, B2B izlazne/ulazne račune, trgovačke usluge, obrtni kapital i rizik i usklađenost.

„Tehnologija menja trgovinu na globalnom nivou, uklanja granice i omogućava preduzetnicima iz celog sveta da razvijaju digitalno poslovanje”, izjavio je Skot Galit, generalni direktor Payoneera. „Ovaj nov način poslovanja zahteva globalnu finansijsku platformu napravljenu za digitalno doba. Payoneerova specijalizovana platforma obezbeđuje globalnu povezanost sa lokalizovanim kapacitetima, koja se zasniva na čvrstoj i skalabilnoj infrastrukturi kad je reč o usklađenosti, riziku i regulativi. Izuzetno nam je drago što nam je data ova mogućnost i verujemo da naša vodeća globalna platforma, brend, asortiman proizvoda i mreža stvaraju značajne i održive konkurentske prednosti i da će naša višedimenzionalna strategija rasta dati dobre rezultate u narednim godinama. Isto tako nam je drago što ćemo ući u partnerstvo sa Betsi Koen i FTOC timom i sigurni smo da ćemo kao javna kompanija imati koristi od njihove velike stručnosti.”

„Payoneer predvodi ubrzan globalni prelazak na digitalnu trgovinu u svim sektorima. Njegova inovativna i jedinstvena visokotehnološka platforma koja je u stalnom kontaktu sa korisnicima stavlja Payoneer u epicentar nekih od najznačajnih i trajnih trendova na kojima se zasniva današnja globalna trgovina. Njegova dokazana sposobnost da podstiče sveobuhvatan rast elektronske trgovine kroz digitalizaciju B2B plaćanja, globalnu infrastrukturu rizika i usklađivanja i omogućavanje MSP da ubrzano rastu i da se razvijaju jeste ono po čemu se Payoneer izdvaja. Jako sam srećna zbog ove transakcije koja će ovom talentovanom timu omogućiti da ubrza svoju strategiju rasta i nastavi da demokratizuje pristup globalnoj trgovini”, izjavila je Betsi Z. Koen, predsednica Upravnog odbora FTAC Olympus Acquisition Corp.

[balkanin]

SDA: Neće biti teritorijalne reorganizacije u BiH, izbori se moraju održati

SDA: Neće biti teritorijalne reorganizacije u BiH, izbori se moraju održati

SDA je ocijenila neprihvatljivim zaključke HNS-a usvojene na zasjedanju u Mostaru i smatra da oni neće doprinijeti relaksiranju odnosa u Federaciji BiH. Zaključci HNS-a, koji u sebi sadrže i prijetnje o „teritorijalnoj reorganizaciji“, niz proizvoljnih i netačnih ocjena i tumačenja Ustava i zakona, sužavaju prostor za razgovore o ustavnoj reformi i izmjenama izbornog zakonodavstva, navode iz SDA…

[mamboistriano-blog]

https://mamboistriano.com/2017/11/18/reorganizacija-putem-odbacivanja-psiholoskog-smeca/ #milankranjc #reorganizacija #leadership #suggestions #psihoterapija #fizika #managers #leaders #psicotherapy #fisics #psicoterapia #fisica #dynamicleadership #management #psiholoskosavjetovanje #lifecoach #lifecoaching #ascolto #slusanje #radnasebi #switchoff #life #riorganize #riorganizzazione #mamboistriano (na lokaciji Pula, Croatia)

[prijedor24]

OFK BRDO JE PONOS IZ RODNOG KRAJA

Danas u fudbalskoj javnosti manjeg bh. entiteta, široka rasprava. Reorganizacija takmičenja je tema koja brojne klubove dovodi u veliku neizvjesnost i eventualno, niži rang takmičenja. Kakva je situacija na Vedrom polju, nakon što je jučer “pukla” šestica u sred Bosanskog Broda? Tako je mirno da bi bebe mogle spavati jer sve se završilo na najbolji mogući način. Nakon jučerašnjeg rezultata…

[crnagora]

Horoskop za 11 Decembar 2021 - VODOLIJA

Horoskop za 11 Decembar 2021 – VODOLIJA

Uvidjate i sami da vam je potrebna potpuna reorganizacija ove sedmice. Poslovnih obaveza je previše, finansijska situacija je problematična a porodica je nezadovoljna vašim stalnim izgovorima. Ne želite da dajete prazna obećanja jer znate da ne možete da ignorišete nagomilane probleme. Prijao bi vam kraći odmor. Dnevni Horoskop…

[prispru]

В Новгородской области

В Новгородской области пройдет реорганизация министерства http://vybor-naroda.org/lentanovostey/208776-v-novgorodskoj-oblasti-projdet-reorganizacija-ministerstva.html

[1postozagrad]

INCIJATIVA ZA KVATRIĆ

Mjesni odbor Eugen Kvaternik

Vijeće gradske četvrti Maksimir

Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

 Zagreb, 26. kolovoza 2021.

 Predmet: Prijedlozi poboljšanja Kvaternikovog trga

  Poštovani/a,

   ovime predlažemo jednostavna poboljšanja Kvaternikovog trga s ciljem podizanja ambijentalnih i boravišnih kvaliteta javnog prostora tog važnog gradskog trga.

Od kad je preuređen 2007. godine, Kvaternikov trg primjer je neuspješnog oblikovanja javnog prostora. Posljedično, trg ne ispunjava svoj potecijal ugodnog mjesta za boravak te je samim time i slabije posjećen i korišten. Istovremeno, gradska četvrt Maksimir i pripadajući dio grada drugu alternativu nemaju pa je i utoliko važno trg poboljšati kako bi se poboljšala i njegova društvenost, odnosno trg uspješnije ispunjavao svoju ulogu i smisao.  

Iako čitav prostor Kvaternikovog trga traži totalni rezidajn i dobrim dijelom novi program uređenja, a budući da je to u vrijeme obnove nakon potresa i štednje trenutno nerealno očekivati, predlažemo neke od izmjena koje mogu poboljšati javni prostor trga kroz manju prostornu reorganizaciju, promjenu načina upravljanja te sadržajnu nadogradnju.    

Ovo su izmjene koje predlažemo:

1.       Uklanjanje pozornice

Predlažemo da se drvena pozornica smještena na istočnoj strani trga trajno ukloni.

Pozornica od uređenja trga 2008. do danas nije bila doslovno nijednom iskorištena za planiranu namjenu, niti za njom ima potrebe. Privremeno organizirani događaji na trgu mogu postavljati privremene pozornice, tj. baš je to bila praksa svih ovih godina,a  što je samo dodatno potvrdilo da za trajnom pozornicom - koja nepotrebno kontinirano uzurpira dio plohe trga - nema potrebe.    

Na mjesto pozornice predlažemo da se pomakne terasa slastičarnice koja sada stoji zapadno od nje i smještena je na način da blokira pješačku komunikaciju.  

2.       Prostorna reorganizacija plohe trga – pomicanje terase slastičarnice

Predlažemo da terasa slastičarnice koja je smještena na središnjoj plohi trga bude pomaknuta na mjesto sadašnje pozornice za koju predlažemo da se trajno ukloni. Ovim zahvatom zakupac terase ne bi bio ni na koji način zakinut, a trg bi prodisao.

Način na koji je terasa smještena sada je izrazito nepovoljan po plohu trga koju nepotrebno dijeli na dva dijela. Terasa pritom blokira i logične pješačke pravce. Sa sjeverne i s istočne strane terase ostavljeni su preuski i nepraktični prolazi za pješake. Pomicanjem terase na krajnji istočni dio središnje plohe trga, sada podijeljena ploha trga bi se objedinila, a logični pješački pravci otvorili.

Nevjerojatno je da je gradska uprava, sve ove godine, izdavala dozvolu za na takav način smještenu terasu, uopće ne vodeći računa o prostornim odnosima na trgu i većini korisnika trga. Molimo da se od strane Vijeća zatraži da se pri budućoj dodjeli dozvola za predmetnu terasu ona uvjetuje pomicanjem na istočnu stranu plohe trga, tj. kako i predlažemo. Terasa također ne bi trebala izgledati kao zatvoreni prostor, pa i bunker, već doprinositi ambijentu trga.      

3.       Povratak punkta za besplatnu pitku vodu

Predlažemo da se na Kvaternikov trg vrati punkt za besplatnu pitku vodu.  

Nevjerojatno je da sastavljači programa za arhtektonsko-urbanistički natječaj za rješenje trga nisu prepoznali, a time ni uvjetovali punkt s besplatnom pitkom vodom koji na Kvaternikovom trgu ima stoljetni kontinuitet i predstavlja stvarnu potrebu grada. Umjesto toga, Kvaternikov trg dobio je fontanu bez mogućnosti izdvojene konzumacije besplatne pitke vode. (Zbog lošeg projekta fontana uvijek djeluje prljavo.) Vodovodne instalacije na trgu postoje. 

Besplatna pitka voda u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i civilizacijski standard, a u konkretnom slučaju Kvatrenikovog trga je i dio zagrebačke urbane tradicije.

4.       Ozelenjavanje

Predlažemo da se razmotri privremeno ozelenjavanje trga zelenilom (stabla i grmašice) u teglama.

Zelenilo u teglama podružnice Zrinjevac Zagrebačkog holdinga koristi se za ozelenjavanje javnih prostora za niz manifestacija. Po tome, ili nekom drugom modelu, mogao bi se ozelenit i Kvaternikov trg.

Znatno ozelenjavanje trga vidimo kao jednu od najvažijih točaka, a za taj tip intervencije potrebno je osmisliti projekt za privremeno rješenje za što stručni i plaćeni kapaciteti u gradskoj upravi postoje.    

5.       Bolje mogućnosti sjedenja

Predlažemo da se na trgu značajno podigne mogućnost sjedenja na klupama.

Postojeći elementi na središnjoj plohi trga, a koji služe kao klupe, izrazito su loše projektirani i kao takvi nepraktični. Npr. preniski su pa starije osobe teže mogu sjesti i ustati; nemaju naslona i okrenuti su samo na jednu stranu trga.    

Predlažemo da s ozelenjavanjem središnje plohe trga, to prati i postavljanje dodatnih klupa ili prilagođavanje postojećih elemenata, što je sve potrebno predvidjeti novim projektom privremenog preuređenja.  

6.       Povratak javnog WC-a

Kvaternikov trg je imao javni WC od 1908. godne. S preuređenjem trga 2007. godine WC više na središnjoj plohi trga ne postoji, iako je objekt koji je izgrađen za javni WC srušen pa potom rekonstruiran, ali bez da je u njemu javni WC.  

Time je trg zakinut za javnozdravstveni standard koji je imao desetljećima i predstavljao stvarnu potrebu grada.

Predlažemo da se u perspektivi, bilo vraćanjem javnog WC tamo gdje i bio (objekt, dakle, postoji) ili s budućim arhitektonsko-urbanističkim natječajem za uređenje trga svakako predvidi da trg ima i javni WC.

_

Ove izmjene predlagali smo i ranije, no nisu dovele do nikakvih promjena na trgu. Jedan od argumenta gradske uprave pritom je bio da je trg autorsko rješenje koje se ne može narušavati. Taj argument dijelom stoji, no budući da se radi o neuspješnom projektu koji već 14 godina zakida grad i građane, smatramo da su predložene izmjene potrebne i moguće i to kao prijelazno rješenje do novoga arhitektonsko-urbanističkog natječaja za uređenje tog važnog gradskog trga. Pritom, upravo predložene izmjene mogu poslužiti i za testiranje programa budućeg natječaja tj. potreba trga. Kvaternikov trg ne bi trebao biti talac lošeg projekta i Grad ne bi trebao zakidati sam sebe za mogućnost ispravljanja pogreške i mogućnosti poboljšanja.  

Molimo da se ovi prijedlozi razmotre i po mogućnosti izvedu, bilo na način kako smo predložili ili kroz neko bolje rješenje.  

Na vašem ljubaznom angažmanu na poboljšanju Zagreba unaprijed zahvaljujemo.        

S poštovanjem,  

1POSTOZAGRAD

1POSTOZAGRAD je građanska platforma usmjerena na poboljšanja grada i javna dobra. 1POSTOZAGRAD nije udruga, nema proračun niti raspolaže ikakvim sredstvima. Sav angažman na poboljšanjima Zagreba provodi se isključivo kroz počasni rad tj. volonterski.

https://www.facebook.com/1postozagrad/

[zanimljivaekonomija]

Profesije budućnosti

/saopštenje za medije - Eurocomm-PR Beograd Predstavništvo Grada Beča/

Digitalizacija, automatizacija, globalizacija – kako će izgledati tržište rada u budućnosti? Bečki naučnik Rajnhold Pop predstavio je nekoliko prognoza. „Digitalizacija je neosporno veoma važan trend. Ali kod digitalizacije u oblasti rada nije reč o radikalnoj smeni, već o razvoju koji se događa već više decenija i koji će se nastaviti veoma dinamično i u budućnosti.

Reorganizacija umesto smanjenje

Zbog prognoziranih posledica digitalizacije mnogi se plaše za svoj posao. Ipak, strah nije opravdan, objašnjava Pop. „Tokom istorije rada mašine i tehnički aparati nisu ljudima samo uzeli posao, već su im pre svega uzeli onaj dosadni deo posla. „Ono o čemu bi trebalo govoriti je reorganizacija tržišta rada.“ I u budućnosti će neke profesije nestati a neke nove će se pojaviti. Poslovi i profesije budućnosti nastaju u oblasti novih tehnologija koje čovek treba da kreira, servisira, predstavi i prodaje. Takođe će se pojaviti i nove profesije u uslužnim delatnostima, jer nove želje stvaraju nova tržišta.

Šta će doći, šta će nestati, a šta će ostati?

Sve profesije u vezi sa tehnikom i informacionim tehnologijama (IT) će u budućnosti imati veliku potražnju. IT se pojavljuje uvek u odnosu sa nečim drugim, npr. medicinom, turizmom, trgovinom, komunikacijama. Trgovina, prodaja, gastronomija i turizam će se kroz IT promeniti. Veću ulogu će dobiti onlajn-prodaja i onlajn-marketing. Ali zbog toga neće nestati klasična trgovina. Digitalizacija predstavlja motor za biotehnologije i medicinske tehnologije. Takođe u oblasti istraživanja i razvoja otvoriće se nova radna mesta. Usled promene klime na značaju dobijaju poslovi koji se tehnološki ili uslužno bave ekološkim pitanjima. Za zanat se često kaže da će nestati, ali nikako potpuno. „Upravo u velikim centrima zanati imaju važnu ulogu. Ipak mnoge izazove budućnosti digitalizacija neće moći rešiti. Nijedna mašina ne može da pronađe kreativna rešenja ili oseća empatiju. Tako će profesije koje zahtevaju takve kompetencije u budućnosti imati potražnju za čovekom. Velika potražnja će biti za negovateljima i socijalnim uslugama kao i obrazovnim kadrovima. Reorganizacija znači stalno obrazovanje“, ističe Pop. Profesije budućnosti zahtevaju intenzivno učenje, jer su poslovi kompleksniji nego ranije i dosta su povezani sa tehnologijom. Na primer, zaposleni koji rade na obradi metala moraju savladati način rada visoko modernih mašina.

Kada mladi traže savet za koju branšu da se odluče, onda su to svakako nove tehnologije, tehnička hemija ili fizika, savetuje Pop. „Ipak, ne bi trebalo odvraćati ih od njihovih odluka. Ako neko želi da se kvalifikuje za određeni posao, trebalo bi ga podržati. U budućnosti se više niko neće od završetka školovanja do penzije baviti samo jednim poslom“, zaključuje Pop.

Evo nekih od profesija budućnosti:

-       Atmosferski fizičar - istražuje npr. gde je u gradu najveća koncentracija toplote i šta se protiv toga može učiniti

-       IT-Security

-       Kreator kompjuterskih igara

-       Biomedicinski analitičar

-       Molekularni biolog

-       Bioinformatičar

-       Mejker – oni koji vole da kreiraju, budu inovatori

Fotografije:

 Foto1 - © PID/Christian Fürthner

Foto2 - © VHS Mariahilf Franz Svoboda

Foto3 - © MedUni Wien

[zasvepare]

Crveni atom • slovenačka ekspresionistička poezija • izbor Franc Zadravec • Matica srpska 1987 

Gile 

10 dinara (dao 100)

Pre nego što ispripovedam šta se sve izdogađalo sa Jovicom ― a izdogađalo se, bogme, i još se događa, i to, videćete, krajnje nepredvidivo ―  dugujem vam jedan prethodni susret sa Giletom koji bi mogao poslužiti kao njegov ekonomsko-socijalni portret, kako biste u punoj meri razumeli narednu epizodu. 

Gileta sam prvi put sreo pre više godina. Imao je stalnu tezgu bliže Njegoševoj, veliki izbor knjiga, i na pijaci je bio redovnije. Sem Dudine i Maričine tezge, koja je bila tik uz prodavačicu sijalica, uz Njegoševu, njegova je bila druga po izboru naslova. U poslednjih godinu dana zato, kada je Kalenić renoviran, pa se većina prodavaca polovne robe, stisla uz Višku ulicu, Gileta sam slabo viđao, a i kad ga je bilo, tezga mu je bila poluprazna, razdeljivao je sve što stigne i brzo odlazio. U tom trenutku, kad je izgubio stalnu tezgu, čini mi se, baš onda kad sam kupio Brinkmana i neke druge knjige iz biblioteke jednog crnogorskog pisca, Gile i ja smo se upoznali, to jest, prišio mi je nadimak po uglavnom mrskom, a meni omiljenom književnom rodu. Moje poznanstvo, doduše, nije ga naročito usrećilo: kad god bismo se sretali, bio je na različitim tezgama, uvek u žurbi da se reši knjiga, ponašanje koje je slutilo jedino na bedu. 

I tako, početkom marta, nešto pre otkrića Rošulja, Danice i Makovića, sreo sam Gileta u “cvetnom pojasu”. Vukao je putnu torbu i brzo me izvukao iz špalira koji se guzio između pustog pojasa i pretrpanog buvljačkog dela  ― reorganizacija koja miriše samo na jedno, ali o tome, takođe, kasnije...  Pređosmo na jednu od slobodnih tezgi ka zelenoj pijaci.

― Imaš šta novo, upitah ga.

Umesto odgovora, podaduo od nespavanja, znojav od tegljenja, izuzetno nervozan, Gile je otvorio torbu i počeo da ređa knjige po tezgi, sve vreme pogledajući levo-desno. Razmicao sam ih: većinu sam već video u njegovom podrumu, ali znao sam da ću ih sigurno razgledati još neki put... Jer dok ih ne proda, Gile me, kao nekog ko je zainteresovan za knjige koje inače ne idu, neće pustiti. Tačno znam da bi najviše voleo kad bih, kao što sam negde jesenas, uzeo celu tu torbekanju i odneo je, pa i za džabe bi mi je dao. I otud žurba. Ali imam strpljenja. Kako razgledam grupu od desetak knjiga, Gile ih spakuje. 

Pored tezge se nacrta činovnik JKP. 

― Prodaješ ovo?  ― upita Gileta podsmešljivo.  ― Ma jok, dečko samo da razgleda, odbrusi Gile ne gledajući ga, očekujući da samo prođe. Ali ovaj se nakačio.  ―  Ma da, da razgleda, kako da ne, čisto da vidi šta imaš, pa je l te, ako mu zatreba, da pozajmi? Ti si član biblioteke? ― i pogleda me upitno.  Ja oćutah, ali Gile se ne uzdrža i napravi nestrpljiv pokret rukom, i izusti nešto u stilu “Ma ajde”, “Ma prođi”. To naljuti službenika.  ―  Vidi ti njega “ma prođi”. Mogao bih sad da ti napišem kaznu...  ―  i nastavi u tom stilu da zvoca dok sam ja ćutke razgledao, pogledajući ga ispod oka, a Gile, zadržavši jezik za zubima, samo se donekle ubrzao u vađenju i pakovanju knjiga. Službenik produži tamo gde je Gile hteo da ga otera. 

Budite sigurni da je prodavac propao kada ga uhvatite kako se seli s tezge na tezgu, moljakajući one koji su je već unajmili da izloži svoju robu na pola sata. Kada je zakupac neumoljiv, onda mu ostave robu koja se na njegovoj tezgi prodaje, uglavnom, uz odgovarajući procenat. Ali među pijačnim prodavcima kolegijalnost je retkost. Odnosi među njima gori su od odnosa među prosjacima i svih suparnika koji dele isti trotoar i resor.  

Izdvojih, dakle, ovu knjižicu iz edicije “Slovenačka književnost” i još jednu, Kalvinovu Markovaldo iz edicije “Raspust”. Gile reče: 

― 20 dinara. ― Dvadeset dinara ukupno? 

Da. Otrčah da rasitnim. Ne u menjačnicu, jer na sve tri u okolini piše: “ne rasitnjavamo”, nego u pekaru, prvu u Njegoševoj, pored srednjeg ulaza: kod pekarke sa mesnatim prstima (kako bi rekao Rikardo) uvek kupim neku “slatku korpicu” za pedeset dinara i nikada mi se ne mršti na petstodinarku. Razmišljam usput: dvadeset dinara za netaknutu knjigu u tvrdom povezu, čija je izrada koštala bar 10 puta više. Ne, vrednost nije u uloženom radu. Vrednost ― knjige, barem ― jeste u onome što ostane pošto prođe, naravno privremena, iluzija slobodnog tržišta, sav onaj konvoj od dostupnosti, carina i nameta, godišnjih bilansa i plaćanja poreza ― svi ti igrokazi na koje pristajemo jer mislimo da ćemo bez njih poludeti. Pravu vrednost knjiga dobije tek kada postane svojina, izmenja nekoliko sopstvenika, i pošto se ispostavi da je niko neće, još gore, da nikom ne treba. Marksisti i zastupnici “isplativog rada” ― a naročito kolege izdavači koji bi da “žive od svog posla”  ―  neka razmisle o toj anomaliji. 

Dok sam se vraćao, vidim Gileta kako razgovara sa jednom ženom s pijace, i po licima bi se moglo reći, ogovaraju službenika JKP. U prolazu mu pružim dvesta dinara, klimnem. On me pogleda umorno i kaže: Zvaću kad bude nešto novo. Znam da neće biti skoro ništa novo, nego da ću se praviti fin, kao da sam zaboravio, pa se nasmejem i za vlažne maramice izdvojim pedesetodinarku. 

SVI POSTOVI: ARHIVA Želite li da primate redovno izveštaje sa zasvepare.tumblr.com? Pošaljite svoj mejl na adresu jurodivi@gmail.com.

[ourdonbass-ru]

От ЦИПсО к киберцентрам НАТО: реорганизация украинских инфовойск Пока экономика Украины разрушается, а киевские власти пытаются продажей земли заткнуть дыры в дефицитном бюджете, в ВСУ дела обстоят не так уж и плохо. Речь идёт не о боевых частях, которые сидят в окопах Донбасса, от безнадёги “закидываясь” синтетическими наркотиками и самогоном. Это “пушечное... #новости #купить #общение #Донецк

[prijedor24]

Rasparčavanje BiH nemoguća misija

Nikakva teritorijalna reorganizacija BiH neće proći, poručuju bošnjački poslanici u parlamentu BiH nakon što je takav prijedlog iznio delegat u Domu naroda BiH Bariša Čolak (HDZ). Čolakova najnovija izjava je, naime, protumačena na način da će njegova stranka u parlamentarnu proceduru dostaviti prijedlog za novo institucionalno i teritorijalno reorganizovanje BiH. Čolaku je, naime, postavljeno…

[crnagora]

VODOLIJA - Dnevni horoskop za 3. Decembar

VODOLIJA – Dnevni horoskop za 3. Decembar

Uvidjate i sami da vam je potrebna potpuna reorganizacija ove sedmice. Poslovnih obaveza je previše, finansijska situacija je problematična a porodica je nezadovoljna vašim stalnim izgovorima. Ne želite da dajete prazna obećanja jer znate da ne možete da ignorišete nagomilane probleme. https://cgportal.me/novogodisnji-horoskop-za-decembar-2021-vodolija/

[prispru]

В Курской области

В Курской области - реорганизация службы скорой помощи http://vybor-naroda.org/lentanovostey/176875-v-kurskoj-oblasti-reorganizacija-sluzhby-skoroj-pomoschi.html

[miestonaujienos]

Infostudija 2019-08-05

#ŠIAULIAI | Sparčiu žingsniu į priekį juda vaikų globos namų ir sutrikusio vystymosi kūdikių namų reorganizacija. Lietuvos plūdinės žvejybos čempionate atkakli dalyvių kova. Du automobilius taranavęs Audi vairuotojas iš įvykio vietos pasišalino. ....

[jollycherryblossomwombat]

Kreće "Državni posao"! Nova destinacija - SuperStar TV

Đorđe Čvarkov, Dragan Torbica i Boškić i dalje će vas zabavljati iz svoje soc-kancelarije, ali će imati novu temu, novi izazov zvani digitalizacija.  Danas, od 18:15 časova na kanalu Superstar TV mts televizije, svakog radnog dana, možete da gledate nove epizode humorističkog serijala "Državni posao". S obzirom na uvođenje savremenih tehnologija u administraciji, reorganizacija u državnoj firmi bila je očekivana, ali da li je omiljeni trojac komičara spreman da prihvati promene i suoči se sa izazovima digitalizacije? POGLEDAJTE NAJAVU Izvor: mts TV Kako da gledate "Državni posao"? Nađete na svojim TV prijemnicima SuperStar TV mts televizije i odgovarajuži kanal - kanal 103 mts TV za Srbiju, Superstar 18 za Crnu Goru i 301 pozicija kanala za Bosnu i Hercegovinu. POGLEDAJTE ŠTA SU NAM REKLI ČVARKOV, TORBICA I BOŠKIĆ Izvor: MONDO Let's block ads! (Why?)