#turisti u Crnoj Gori

[zoranphoto]

Kompletno ludilo u Budvi: Pijani Rusi uništavali sve pred sobom, a onda su konobari ‘ubili boga’ u njima

Četvorica Rusa napravila su nezapamćeni kaos u Budvi u Crnoj Gori, javljaju regionalni mediji. Kako pišu srpske Novosti, vidno pijana ekipa prvo se autom vozila po šetalištu u Rafailovićima i umalo udarila čovjeka na motociklu, a onda su se “parkirali” i nastavili s ludovanjem. Svjedoci pohoda su rekli da su, nakon što su bezobrazno blokirali šetalište, demolirali su turističku agenciju, a onda im se na ruti našao obližnji restoran. Tamo je pak ni kriv ni dužan stradao konobar, kojemu su bijesni ruski turisti razbili glavu. Kao da to nije dovoljno, napali su i vlasnika restorana, a onda su na ulicu izašli ostali zaposlenici koji su svim silama pokušali zaustaviti divljake od uništavanja restorana. A onda se, u jednom trenutku, probudio gnjev konobara koji su krenuli u “protunapad” i ruske agresivce brutalno pretukli. Čak su ih mlatili i stolicama po glavi.     Pogledajte djelić potpunog ludila u videu: In #Montenegro, a tourist from #Russia behaved aggressively and defiantly towards the waiters, for which he received a chair on the back. pic.twitter.com/NNO9yhPsKY — NEXTA (@nexta_tv) July 21, 2023 Dnevno.hr Read the full article

[cgvijesti]

Gostiju tri odsto više nego 2019.

Gostiju tri odsto više nego 2019.

Foto: RTCG screenshot Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kaže da je “nakon fantastične predsezone sezona krenula odlično”. O tome, kako navodi, svjedoče i podaci tutističkih organizacija. “Oni govore da imamo blizu 39.000 gostiju, što je 74 odsto više nego u istom periodu prošle godne, a tri procenta više u odnosu na 2019”, kazao je Đurović za Mediabiro. Ministar…

[mentalnahigijena]

VESELI SE SRPSKI RODE: Predsjednik Opštine Budva pozvao turiste iz entiteta BiH - Republika Srpska da dođu u „srpsku zemlju“ Boku Carevićevi snovi o „srpskom svetu“ Pored Vulina, Rakovića, Jokovića, Bato Carević, bivši Crnogorac, koji je po svom priznanju nekada pomagao kampanju za referendum, i bio jedan od šrafova mehanizma koji je Budvu doveo do finansijskog kolapsa i označio je kao prijestonicu korupcije, sada glumi srpskog patriotu. Carević nije nikakav i ničiji patriota. On je samo dokaz stare maksime da je patriotizam utočište za hulje – poručio je Ljubo Filipović iz GI ,,21. maj“ Predsjednik Opštine Budva Marko Carević juče je banjalučkoj televiziji rekao da je Boka Kotorska „srpska zemlja, baš kao i Kosovo“ i pozvao turiste iz entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska da dođu na Crnogorsko primorje. - Mi smo, pogotovo Boka Kotorska, srpska zemlja kao što je Kosovo. To je dominantno srpski narod. Mi smo se 1918. ujedinili sa Srbijom i svako ko ne dolazi na Crnogorsko primorje radi protiv interesa srpskog naroda - rekao je Carević. SANKCIJE - ,,NJET“ Za njega su neprihvatljive sankcije koje je Crna Gora uvela Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. - Svi mi kao srpski narod, i ja, smo bili protiv referenduma. Znate, kad ste mali onda ste podložni uticajima, a u Crnoj Gori je spoljni uticaj dominantan. I predstavnici vlasti za koju smo se mi borili jednostavno bespogovorno slušaju politiku spolja i donose sankcije direktno na svoju štetu. To je meni neprihvatljivo - rekao je Carević. Budvanski biznismen bio je nosilac liste „Marko Bato Carević – Za budućnost Budve“ na izborima u avgustu 2020. godine. Ovu prosrpsku i prorusku koaliciju predvodio je Demokratski front. Carević je blizak Crkvi Srbije, a pominje se u brojnim korupcionaškim aferama u Budvi preko svoje kompanije „Carinvest“. Protiv njega je iniciran i postupak zbog sumnje da je oteo državnu zemlju - odnosno izgradio svoj poljoprivredni kompleks na Krimovici na pola miliona kvadrata državnog zemljišta… ISTORIJSKI FALSIFIKATI Na Carevićevu izjavu oštro je reagovao predsjednik Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije Budva Mihailo Đurović uz konstataciju da je prvi čovjek Budve posegnuo za istorijskim falsifikatima i „po ustaljenom maniru krenuo u novu rundu srbovanja, pošto je uspio Opštinu uvesti u prinudnu upravu“. - Carević nedostatak formalnog obrazovanja pokušava da nadomjesti usmenim, seoskim bajkama. Davanje ovakvih izjava je veoma opasno i štetno i po crnogorske i po budvanske interese - poručio je Đurović. Istakao je da će Carević i ostali slični njemu morati da nauče da su i Budva i Boka crnogorske i ničije drugo, a da je u njima široko svima koji žele dobro ovoj zajednici, ma kako se izjašnjavali i osjećali. - Svi turisti su, takođe, dobrodošli u Budvu i nemamo nikakav razlog da ih dijelimo na poželjne i nepoželjne – rekao je on i naglasio da se nada da će Budva „dobiti odgovornu, ozbiljnu i progresivnu javnu upravu koja će se brinuti o interesu svakog pojedinca, a ne samo pripadnika jednog naroda i vjerske zajednice“. BIZARNI NACIONALIZAM Oglasio se i izvršni koordinator GI „21. maj“, Budvanin Ljubomir Filipović, kolumnista portala CDM, koji je ocijenio kako je Carević „uspio da se legitimiše kao dio plejade bizarnih nacionalističkih likova koji su isplivali iz blata neo-miloševićevske politike objedinjavanja srpskih zemalja“. - Pored Vulina, Rakovića, Jokovića, Bato Carević, bivši Crnogorac, koji je po svom priznanju nekada pomagao kampanju za referendum, i bio jedan od šrafova mehanizma koji je Budvu doveo do finansijskog kolapsa i označio je kao prijestonicu korupcije, sada glumi srpskog patriotu. Carević nije nikakav i ničiji patriota. On je samo dokaz stare maksime da je patriotizam utočište za hulje – poručio je Filipović. Naglasio je da se nada „da su građani Budve prozreli kroz masku 'čovjeka iz naroda' koji donira platu od hiljadu eura dok iz budžeta uzima milione za angažovanje svoje građevinske firme“. Mašine svoje građevinske firme Carević je angažovao 5. septembra prošle godine, kao ispomoć policiji za brutalno razbijanje mirnih građanskih protesta organizovanih zbog nasilne intronizacije mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru. Samo nekoliko dana kasnije, Carević je javno rekao kako nije ponosan zbog akcije u prijestonici. - Dobro znate, a nijesam ponosan zbog svog postupka, da je angažovana mašina koja je probila barikade i uspjela da obezbijedi ustoličenje mitropolita Joanikija – kazao je on. Osim što je Srbin koji sanja o takozvanom „srpskom svijetu“, projektu Beograda i Crkve Srbije o objedinjavanju svih teritorija na kojima žive Srbi, Carević je i veliki zaljubljenik u Rusiju. Proruska i prosrpska budvanska vlast, pod vođstvom Carevića, nije uspjela da se održi, pa će vanredni lokalni izbori biti održani 5. juna.

[zanimljivaekonomija]

Veče Budve u Beogradu

Beograd, 24.3. 2022. - U event centru Promenada u Beton hali, Opština Budva je u saradnji sa Turističkom organizacijom Budva, Hotelskom grupom Budvanska rivijera i Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore sinoć priredila “Veče Budve u Beogradu". Na ovom svečanom koktelu organizatori iz Budve okupili su poslovne partnere, predstavnike turističke privrede Srbije i druge zvaničnike, poznata muzička i glumačka imena i predstavnike medija. Gradonačelnik crnogorske turističke metropole Marko Bato Carević zahvalio se svima na prisustvu i poručio zvanicama iz Beograda da će i u predstojećoj sezoni u Crnoj Gori i Budvi biti dočekani raširenih ruku. "Srce mi je puno i prilika mi je sada da vam se zahvalim za prošlu turističku sezonu, što ste imali razumijevanje za Crnu Goru, za sve globalne probleme s kojima smo se suočavali a koji nisu bili mali. Hvala vam što ste se odazvali našim pozivima, što ste dokazali da sve ono što se dešavalo zadnjih 20 godina nije pokvarilo naše odnose, što se potvrdilo da smo mi bratski narodi, odnosno da smo jedan narod sa jednom kulturom, jednom crkvom i tradicijom i običajima koji su nas vjekovima krasili. Zato želimo da i u predstojećoj sezoni budete naši gosti, jer ćete kao i svih prethodnih sezona biti dočekivani široko otvorenih ruku", rekao je Carević dodajući da na posebnu dobrodošlicu turisti iz Srbije mogu posebno da računaju u Budvi. Pozvao je poslovne ljude da i oni dođu i investiraju u turističku infrastrukturu Budve.

Među prisutnima su sinoć bili, između ostalih, crnogorski ministar održive ekonomije Jakov Milatović, direktor Tiurističke organizacije Beograda Miodrag Popović, direktor Asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić, i dr. U muzičkom programu nastupili su Nebojša Vranjevac i Ane Kokić. Budva će svoju turisitičku ponudu predstaviti i na 43. Međunarodnom sajmu turizma koji se od 24. do 27. marta održava u Beogradu.

[prijedor24]

Koliko vam novca treba za ljetovanje - ovo su cijene u Crnoj Gori

Budžet za letovanje često mesecima ranije planiramo i baš nam je bitno da znamo koliki džeparac da nosimo na putovanje. Mnogo srpskih turista će ovog leta ići u Crnu Goru, pa je važno znati šta da očekujete od puta i budete spremni na to koliko ćete potrošiti. Cene smeštaja na crnogorskom primorju niže su za 10 do 30 odsto u odnosu na prethodne godine. Turisti koji se trenutno nalaze u Crnoj Gori…

[conectotravel-blog]

(via ZAGREB)

Kombi prevoz do Zagreba

– Provereno siguran i brz.

Kombi prevoz  Zagreb

, obavlja se autoputem, a preuzimanje putnika može biti od vrata do vrata ili na mestu po dogovoru.

Kombi prevoz Beograd – Zagreb

, Kombi prevoz Zagreb – Beograd, Kombi prevoz Hrvatska. Kombi prevoz do Zagreba obavljamo svakodnevno i zato smo konstantni i sigurni.

Zašto je Conecto Travel – Kombi prevoz putnika do Zagreba pozdan?

Conecto Travel – Kombi prevoz putnika je povoljan i pouzdan kombi prevoz za Zagreb jer ide svaki dan na relaciji Beograd Zagreb i obrnuto Zagreb Beograd.

Sa koje adrese polazi kombi Conecto Travel – Kombi prevoz putnika?

Polazimo sa adrese iz Beograda koju Vi odaberete, i prevozimo Vas na željenu adresu u Zagrebu našim kombi prevozom. Od Beograda do Zagreba ima 393 km, i cena karte je 35 eura u jednom pravcu.

Osim prelepe obale i mnogobrojnih divnih ostrva, turisti bi svakako trebalo posetiti i Zagreb, prestonicu Hrvatske, politički i kulturni centar zemlje. Najveći broj znamenitosti koje u Zagrebu treba videti, nalazi se u samom centru, tako da se grad može jednostavno obići.

Osim toga, gradski prevoz dobro funkcioniše, pa je moguće lako doći i do udaljenijih tačaka.

Kako je sam centar Zagreba podeljen?

Sam centar podeljen je na dva dela:

Gornji grad i Donji grad.

Kao što se iz imena može zaključiti, Gornji grad se nalazi na uzvišenju i sa Donjim gradom je povezan uspinjačom i šetalištem, sa Trgom Bana Jelačića između njih, strogim centrom grada.

U Gornjem gradu se nalaze i najvažnije turističke atrakcije, među kojima svakako dominira Zagrebačka katedrala, koju okružuje Kaptol, kao i kula Lotrščak, sa prelepim pogledom na Zagreb. Osim njih, trebalo bi posetiti i čuvena kamenita vrata, Banske dvore, kao i crkvu sv. Marka, i crkvu sv. Katarine.

U blizini se nalazi Jezuitski trg, na kome se nalazi fontana „Ribnjak“, identična fontani koja se nalazi na Košutnjaku u Beogradu. A ljubitelji umetnosti ne bi trebalo da zaobiđu atelje Meštrović, koji se nalazi u kući iz 17. veka, u kojoj je Ivan Meštrović živeo i radio. Tu su još i Muzej naivne umjetnosti, kao i veoma interesantan muzej prekinutuh veza. Oni koje interesuje istorija grada ne bi trebalo da propuste Muzej grada.

Donji grad se nalazi južno od Gornjeg grada. Izgrađen je u 19. i prvoj polovini 20.veka. Zapadni deo je dosta urbaniji i izgrađeniji od istočnog. Na rubovima postoje ostaci industrije koji polako nestaju. Ovde se nalazi najveći broj važnih mesta okupljanja, trgovine, institucija i muzeja u Zagrebu, kao što su muzej Mimara, Umjetnički paviljon, Štrosmajerova galerija staroh majstora, Moderna galerija, Arheološki i Etnografski muzej i Hrvatsko narodno kazalište.

A ljubitelji prirode i neobičnih i egzotičnih biljaka, obavezno bi trebalo da posete Botanički vrt. Osim centra grada, nikako ne bi trebalo propustiti ni park Maksimir, sa čuvenim Zoološkim vrtom i stadionom.

Za ljubitelje noćnog provoda, posetiocima je na raspolaganju veliki broj klubova, od kojih su najpoznatiji Boogaloo, Masters, Soundfactory, Hard Place, Opera, Gallery itd.

Polazimo sa adrese iz Beograda koju Vi odaberete, i prevozimo Vas na željenu adresu u Zagrebu našim kombi prevozom. Od Beograda do Zagreba ima 393 km, i cena karte je 35 eura u jednom pravcu.

Conecto Travel – Kombi prevoz putnika prevozi putnika i na ostalim relacijama u Hrvatskoj:

Kombi prevoz putnika do Zagreba

Kombi prevoz putnika do Rijeke

Kombi prevoz putnika do Poreča

Kombi prevoz putnika do Pule

Kombi prevoz putnika do Istre

Kombi prevoz putnika je organizovan po principu “od vrata do vrata” možete naručiti vožnju i dobiti vozilo na kućnu adresu za Beograd.

Kombi prevoz organizujemo svakodnevno za Hrvatsku, Beograd-Zagreb i Zagreb-Beograd, Beograd Rijeka,Pula,Umag,Poreč, Opatija,Istra, Slovenija, Beograd-Ljubljana,Maribor,Celje,Novo Mesto, Kopar,Porotoroža,Brezica,Terme Čatež, Crnoj Gori, Herceg Novi,Budva,Igalo, Austrija-Beč, Bratislava, Rumunija-Temišvar dr. E-mail: conectotravel@gmail.com

Kombi vozilo za prevoz putnika kompanije Conecto Travel do željene destinacijemožete da dobijete na kućnu adresu putem ovog sajta www.ConectoTravel.com Pozovite već danas – + 381 628101170

[balkantimes]

Šta Vučić krije kad poziva građane da ljetuju u Srbiji?

Usred epidemije korona virusa Vućić je pokrenuo i učestvovao u kampanji u kojoj se pozivaju braća Kinezi da posjete Srbiju.

Nenad Kulačin 

Od trenutka kada nas je korona zatvorila Srbiju unutar sopstvenih granica, a kasnije kada su građani doživeli da zbog pogoršanja situacije budu nepoželjni ostatku sveta, jesno je bilo da od od ovogodišnjeg letovanja, u pravom smislu te reči, neće biti ništa.

Na stranu to što je neshvatljivo da se o odmoru razmišlja u situaciji kada na stotine sunarodnika na dnevnom nivou oboli od ovog nevidljivog neprijatelja, kada se ne smanjuje broj umrlih i onih koji se za život bore na respiratorima. Bez obzira na to, građani Srbije teško podnose situaciju da će se morske obale ovog leta teško dokopati i svima je odmor u glavi.

Država Srbija je, kao i u ranijim kriznim vremenima, i ovoga puta u ovoj teškoj situaciji videla šansu za razvoj, ovoga puta - turizma. Pošto je jasno da od Bugara neće biti neke vajde, sem možda za novu godinu i neki nastup Lepe Brene i Miroslava Ilića, a ni Kinezima se nešto baš ne prelazi toliki put da bi videli Srbiju, idealno je da sve one novce koje su planirali da potroše u Grčkoj, Turskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj…, građani Srbije to učine u domovini.

Poziv braći Kinezima

“Letujte u Srbiji ove godine, mi smo prelepa zemlja. Ne razumem zašto mi uvek sebe potcenjujemo, zašto ljudi ne odu na Uvac, na Borsko jezero, Kladovo, Lepenski vir, Golubac, Srebrno jezero. Uložićemo veliki novac u plaže na Dunavu. Od Vlasine, Vrdnika, Vrnjačke Banje”, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić građanima Srbije još na početku korona virusa.

Vučić se već pokazao kao, a kako bi bilo drugačije, uspešni turistički delatnik, jer je u sred epidemije korona virusa pokrenuo i učestvovao u kampanji u kojoj se pozivaju braća Kinezi da posete Srbiju. Ono što je veliki problem jeste što predsednik Srbije ne kaže, kada ubeđuje svoje sunarodike da letuju kod sebe, da je domaći turizam skup i to mnogo skuplji od onoga što je prosečna porodica u Srbiji planirala da potroši tokom ovih letnjih meseci.

Letimičan pogled na dva najpopularnija sajta za rezervaciju odmora booking.com i airbnb.com dovodi vas u nedoumicu. Tako, na primer, da bi se osetile čari Kopaonika, jedan lepi i pristojan apartman košta 4.000 evra za polupansion, za dve osobe za 10 dana! Za te pare može se zavrteti globus i slučajno odabrati destinaciju i bez razmišljanja je posetiti. Ako je Kopaonik, ipak, preskup, tu je Guča, gde se za nešto skromniji smeštaj i za samo sedam dana, nudi odmor po ceni od 1.680 do 2.450 evra. Kada je već o Guči reč, pravu pometnju je izazvao oglas za letovanje u hostelu “Guča” po ceni od 1.670 evra. Ogasili su se i vlasnici koji su optužili agenciju. Epilog je da je posle nekoliko dana ovaj oglas obrisan.

Raznovrssna ponuda

Tu, međutim, nije kraj. U Vrdniku je moguće iznajmiti, na nedelju dana, vilu sa bazenom za osam osoba, po sniženoj ceni od 5.520 evra (puna cena je bila 5.608 evra). Ima tu i skromnijih cena, sa skromnijim smeštajem za isti broj dana svega nekoliko evra iznad 1.000.

Kada se ima u vidu da desetodnevni all inclusive odmor u Turskoj ili Egiptu košta od 500 do 1.000 evra po čoveku, sve je jasno. Za Maldive je potrebno izdvojiti oko 1.800 evra po osobi, ali i to je jeftinije od gorepomenutih varijanti. Spominjati omiljenu destinaciju građana Srbije . Grčku, u ovom slučaju je deplasirano, jer pored toplog mora i peskovitih plaža, upravo je cena ta koja opredeljuje veliki broj građana Srbije da letovanje provedu u ovoj zemlji. Doduše, kako kaže Aleksa Šantić, Sunce tuđeg neba neće vas grijat k'o što ovo grije, ali i to ima cenu. U ovom slučaju znatno višu.

Ako ostavimo po strani ove ekstremne ponude, koje su same po sebi presmešne, situacija sa srpskim turiznom je takva da su cene u velikoj meri otišle na gore. Imajući u vidu zakon ponude i potražnje, to možda i nije neočekivano, ali je nerealno da cene “odu” u visinu i do 30 odsto. Ljudi koje izdaju svoje kapacitete na Divčibarama, Tari i u dolini Drine, prezadovoljni su, jer i pored malo viših cena uspeli su da popune termine do početka oktobra.

Ministar turizma u Vladi Srbije Rasim Ljajić je rekao da komunizam više ne postoji i da država ne može da utiče na cene u turizmu. Država zato izdaje vaučere od 5.000 dinara za registrovane objekte i letovanje u njima po čoveku, tako da se “domaće Sunce” i dobroj meri pomaže.

Pad turističke posjete

Bez obzira na sve navedeno, u Srbiji je u junu zabeležen pad od 17 odsto kada su u pitanu domaći turisti. Razlog za to nije samo cenovna politika, već i tradicionalno nepoznavanje turističkih manira. U Srbiji i dan danas postoje objekti, čak i bašte restorana, gde nije moguće dovesti kućne ljubimce. Ljudi se često, pored cena, žale na neljubazno osoblje i na higijenu. Postoje, međutim, svetli primer i to uglavnom kada je reč o domaćinima, naročito u seoskom turizmu, grani koja svake godine beleži rast. Ko god da je bio na odmoru na selu, prezadovoljan je onim što je dobijeno da novac koji je potrošio. Naročito kada je reč o hrani. Ova vrsta turizma veliki bum doživljava na pirotskoj strana Stare Planine koja je sve bogatija smaštajnim kapacitetima i to po ceni koja nigde ne prelazi 2.000 dinara po danu sa obrocima.

Bilo kako bilo, teško da će domaći turisti podići ovu privrednu granu u Srbiji. Zemlja poput Srbije ima mnogo toga da ponudi kada je reč o odmoru, ali ono što je u ovom trenutku najpotrebnije nisu ni novci, ni subvencije, već znanje, pamet i realne cene. Bez toga se ne može ići dalje, a naročito ne u situaciji kada je ceo svet postao žrtva nevidljivog protivnika. Jednoga dana i koronavirus će prestati da bude pretnja normalnom životu, otvoriće se granice, a Srbija će i dalje kao glavni argument za svoj turizam imati  - Sunce užeg neba.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor

[mndptv]

Divlja lepota:Skrivene plaže i pećine Crne Gore (VIDEO)

* 20.08.2019. | 17:23  >  18:11 7 0 Spasioci su na licu mesta pokušali da reanimiraju mladića i on je brodom odmah prebačen do Starog grada, prenose... * 20.08.2019. | 12:09 11 0 Budvanska policija uhapsila je Novljanina R. B. (33) i M. M. (28) iz Sremske Kamenice, osumnjičene da su u protekle... * 20.08.2019. | 07:55 0 0 Jedan ronilac teže je povređen u akvatorijumu zaliva Trašte, u blizini ulaza u marinu Luštica Bay u Krtolima kod... * 19.08.2019. | 16:21 4 0 Majer Laura Sofi Veronika, dvadesetogodišnja državaljanka Nemačke i njena vršnjakinja Agata Paticek iz Poljske,... * 18.08.2019. | 10:16 5 0 Istraživanja pokazuju da više od 50 odsto stanovnika u Crnoj Gori učestvuje u raznim igrama na sreću, dok se aktivno... * 17.08.2019. | 17:07 video 44 0 Tivat je pažnju turista najviše privukao po izgradnji Porto Montenegra. Noćni provod u lokalima ne zaostaje za... * 17.08.2019. | 14:32 100 0 Nakon što je u Herceg Novom izveo pesmu "Tamo daleko", kao i posle pretnji tužbom od strane Ministarstva kulture... * 16.08.2019. | 18:19 video 53 0 Na šta prvo pomislite kada čujete: "Budva"? Leto, provod, gužve, užasan saobraćaj, nekultura, turisti... Posetili... * 14.08.2019. | 22:28 0 0 Zbog kvаrа nа kontаktnoj mreži čekа međunаrodni voz iz Bаrа zа Beogrаd, kаo i četiri lokаlnа putničkа vozа u... * 14.08.2019. | 18:15 video 1 0 Prošlog leta spasili su više od 40 ljudi koji su se zatekli u nevolji na moru, ovog su srećom imali nešto manje... * 12.08.2019. | 21:45 0 0 Jovica Zindović (43) iz Pljevalja je zet narko-bosa Darka Šarića. On će, nakon suđenja u Beogradu zbog posedovanja... * 09.08.2019. | 13:35 4 0 Kod Herceg Novog, u četvrtak je ulovljeno mladunče morskog psa modrulj, vrste koja spada među kritično ugrožene. * 08.08.2019. | 15:26 video 3 0 Posetili smo dom „kralja Skadarskog jezera“, Slavka Malja Markovića. Saznajte sve o njegovom susretu sa čudovištem... * 08.08.2019. | 15:20 2 0 Košarkaška reprezentacija Crne Gore u kolašinskom miru i tišini se sprema za istorijski nastup na Mundobasketu.... * 07.08.2019. | 08:16 8 0 Nekoliko mladih iz Kotora maltretiralo je uličnog psa tako što su mu na silu sipali pivo u usta iz plastične flaše. * 06.08.2019. | 11:27 0 0 U jakoj eksploziji, koja je jutros odjeknula uništen je stan u zgradi preko puta hotela "Šumadija" u Rafailovićima u... * 06.08.2019. | 09:02 17 0 Zatvorenici u Kazneno-popravnom domu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu u Crnoj Gori organizovali su... * 05.08.2019. | 13:20 6 0 Cene stanova, pre svega u Podgorici i na primorju u ovoj godini rastu, uglavnom zbog povećane tražnje stranaca, kažu... * 04.08.2019. | 09:55 video 1 0 Burna noć za spasioce na crnogorskom primorju zbog loših vremenskih uslova, ali i onih koji nisu ispoštovali zabranu... * 03.08.2019. | 13:31 4 0 Jedan od najbolgatijih ljudi na svetu, osnivač Majkrosofta Bil Gejts sa suprugom Melindom i troje dece boravio je... Let's block ads! (Why?)

[znamobaportal]

http://www.znamo.ba/zasto-je-albanija-dozivjela-turisticki-bum-sta-gost-treba-znati-ako-zeli-ljetovati-u-zemlji-orlova/

Zašto je Albanija doživjela turistički bum: Šta gost treba znati ako želi ljetovati u 'zemlji orlova'?

Više od 13.000 bh. turista, prema zvaničnim podacima, je prošle godine posjetilo ovu zemlju, a vjerovatno je broj i veći. Tako je i ove godine, jer smo prilikom putovanja primijetili dosta vozila s bh. regitarskim oznakama, autobus u iz Doboj Istoka je parkiran u centru Drača, a na ulicama se mogu vidjeti naši zemljaci

Za početak, ostavimo predrasude. Mi koji smo odrastali uz priče o vojnicima Enver Hodže u „zakrivljenim opancima“ i vjerovali da „neprijatelj nikada ne spava“ (pa tako valjda i Albanci), prije svega moramo prihvatiti da je Albanija danas država koja se snažno razvija, napreduje, ulaže, čiji ljudi svoju zemlju žele vidjeti boljom i prosperitetnijom, piše INS.

To više nije zemlja orlova, Enverovih Sigurimija i bunkera već zemlja koja će vrlo skoro sigurno napraviti snažnije iskorake na Balkanu.

Dovoljno je ilustrativna činjenica da je Albanija u 2016. od turizma zaradila više od 1,16 milijardi eura ili 15 posto više nego u istom periodu prošle godine. Prihodi u trećem kvartalu, od jula do septembra, dakle, u jeku turističke sezone, dostigli su 521 milion eura i za 25 posto su veći nego u istom prošlogodišnjem periodu. Dakle, ova zemlja u posljednjih nekoliko godina razvija se ubrzanim tempom.

U ovoj balkanskoj zemlji u kojoj živi oko tri miliona ljudi smjestila se obala dva mora, Jadranskog i Jonskog, kulturno naslijeđe je veliko, a sve više pažnje posvećuje se zimskom turizmu, posjetama religijskim i historijskim znamenitostima.

Jedna od stvari koja Albaniju čini privlačnom destinacijom jeste i činjenica da je od zemalja Evrope udaljena sat do tri sata leta, nudeći raznolike mogućnosti za kvalitetan odmor. Relativno blizu je i za bh. turiste, a iz Sarajeva automobilom možete doći za nekih 8 do 10 sati intenzivne vožnje, ali ugodnije je putovati uz, primjerice, pauze u Crnoj Gori.

Albanci su ljubazan narod. Građane naše zemlje posebno će oduševiti mentalitet ljudi i kultura Albanije, jer se mnogo ne razlikuje od BiH.

Više od 13.000 bh. turista, prema zvaničnim podacima, je prošle godine posjetilo ovu zemlju, a vjerovatno je broj i veći. Tako je i ove godine, jer smo prilikom putovanja primijetili dosta vozila s bh. regitarskim oznakama, autobus u iz Doboj Istoka je parkiran u centru Drača, a na ulicama se mogu vidjeti naši zemljaci. I turističke agencije ove godine su više angažirane na promociji Albanije.

Turisti iz BiH ovdje mogu ljetovati dobro i relativno jeftino. Zvanična valuta je lek (1 evro = 139 leka), ali u svim prodavnicama, kafićima i restoranima primaju i eure.

Primjerice, u prosjeku za sedmodnevni odmor za dvije osobe u Sarandi, na jugu Albanije, potrebno je izdvojiti oko 350 eura (oko 684), uključujući prevoz, smještaj i hranu.

Slični podaci su i za Drač (Duress), koji je sjevernije na Jadranskoj obali. Primjerice, u njemu prosječna porodica s jednim djetetom, u veoma pristojnom hotelu, može da ljetuje za 330 (645 KM) eura za pet dana, uz doručak. Hoteli su uglavnom novi, a dodatni kapaciteti se grade.

Cijene hrane su prihvatljive. U hotelu se može jesti za 7-8 eura (oko 15 KM) po osobi. U okolnim restoranima i ašćinicama cijene su i niže. Cijena, primjerice, kafe na plaži je oko 80 albanskih leka ili oko 1,2 KM, supa je 250 leka (oko 3,5 KM), a solidno glavno jelo se može dobiti za otprilike 750 leka ili 12 KM.

Cijene hrane u supermarketima je povoljna. Tako koka-kola u limenci košta oko 60 do 100 leka, flaširana voda od 1,5 litara 50, hljeb 60… Ukoliko rezervirate mjesto u hotelu, ležaljke su besplatne, a hoteli uz obalu imaju svoje plaže.

Halal hrana je dostupna u restoranima koje drže Albanci s Kosova ili Makedonije. Prepoznat ćete ih po nazivima Priština, Prizren, Gostivar, Tetovo… Mnogo restorana koristi samo halal hranu, poštujući svoje goste koji se isključivo tako hrane. Cijene voća, sladoleda i slatkiša su približne sarajevskim, što je, obzirom da se radi o morskoj obali, sasvim prihvatljivo.

Da bi se u Albaniji lakše snašli, evo i nekoliko važnih napomena:

Kakav je put i smještaj u Albaniji?

Albanski putevi su novi, ali su nerijetko neobilježeni, pa je potrebno oprezno voziti, a naročito treba paziti na albanske vozače koje puna linija, vozila iz suprotnog smjera i druga ograničenja ne sprječavaju da pretiču i voze neprimjerenom brzinom.

U gradovima imate utisak da će se u svakom trenutku neko baciti na vaše vozilo. Biciklisti, pješaci, svako ide svojim putem, a vama je u nekim gradoivma, poput Skadra, potrebno mnogo živaca za vožnju. Signalizacija je loša. Žmigavci, semafori i pješački prelazi postoje, ali se uglavnom ne koriste.

No, s druge strane, izgrađeno je više od 100 kilometara autoputa, pa se prilično brzo možete doći do Drača i Valone. Pošto je saobraćajna signalizacija u gradovima veoma loša, ne pomišljajte da vozite bez sistema za navigaciju.

Naročito treba biti oprezan tokom vožnje u kružnim tokovima koji uopće nisu označeni, a njima se, također, kreću pešaci, biciklisti, motorna vozila, zaprežna kola i svi drugi mogući učesnici u saobraćaju.

Pješčane plaže

Uprkos putevima, postoji puno razloga je mnogo da ove godine posjetite Albaniju. Ovdje postoje predivne pješčane plaže, pristupačne cijene i ne putujete dugo. More je divno.

U Sarandi, primjerice, postoje dvije javne plaže, ali zbog blizine luke i nije neki užitak za plivanje i odmaranje. Zato su obje gradske plaže uglavnom poluprazne. Međutim, u blizini se nalaze predivna mala turistička mjesta s predivnim pješčanim plažama, kao što su Ksamil, Manastir, Himare… Cijene smještaja u ovim mjestima su malo veće, ali ništa posebno u odnosu na prirodne ljepote koje nude, pisao je ranije srbijanski Telegraf.

Divni gradovi

Oni koji su se naslušali priča o Enver Hdoži i zaostaloj Albaniji sigurno će biti veoma iznenađeni kada upoznaju predivne gradove Drač, Skadar, Valonu, Saranadu…Moderni objekti, lijepo uređene šetnice, kulturno-historijski objekti, sigurno će vas oduševiti.

Ko su posjetioci?

Kao što je očekivano, posjetioci s Kosova čine veliki dio turista. Također, ima sve više posjetilaca iz Makedonije, Crne Gore, Grčke… No, ove godine smo primijetili i turiste iz Holandije, Hrvatske, Češke, pa i Njemačke. Broj turista iz BiH nije na samom vrhu liste, ali, kako kažu u Albaniji, iz godine u godinu raste.

Cijene goriva

Za jedan litar dizela je potrebno u prosjeku izdvojiti oko 185 leka (1,33 eura).

Cijene u restoranima

Cijene u restoranima su pristojne i u glavnoj turističkoj ulici/šetalištu uz plažu možete dobiti večeru za najviše 10 eura po osobi.

Hodžini bunkeri kao turistička atrakcija

Prije 40 godina, komunistički diktator Enver Hodža naredio je izgradnju više od 750.000 bunkera po cijeloj Albaniji. Nakon kolapsa komunističkog režima, napušteni bunkeri na jadranskoj obali opet se vraćaju u funkciju. Ovog puta njihova namjena nije da strance drže daleko od albanske obale, nego da ih privlače.

Razloga je mnogo da ove godine posjetite Albaniju. Imaju predivne pješčane plaže, pristupačne cijene i ne putujete mnogo. Pa zašto ne biste vidjeli Albaniju iz drugog ugla i sebi već sad isplanirali ljetovanje?

[zoranphoto]

Nijemci izračunali: Hrvatska skuplja od Turske, Grčke, Portugala i Španjolske!

Mnogi Nijemci najradije ljetuju u – Njemačkoj. No, godišnji odmor u inozemstvu je u pravilu jeftiniji. Posebice u Albaniji ili Turskoj. Hrvatska je jeftinija od Njemačke, ali je skuplja od Grčke ili Španjolske, piše Deutsche Welle     Godišnji odmor na jugu Europe je za Nijemce uglavnom jeftiniji nego ljetovanje u domovini. Ponekad i znatno jeftiniji. To pokazuju novi podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) koji je usporedio troškove gastronomskih usluga i hotelskih smještaja u europskim zemljama.   Porast troškova energije i hrane utječe na smanjenje raspoloživog budžeta brojnih ljudi u Njemačkoj za turistička putovanja, naglašavaju njemački statističari. „No, posebice u južnoeuropskim ili turističkim zemljama jugoistoka Europe je razina cijena gastronomskih ili hotelskih usluga znatno niža nego u Njemačkoj“, dodaje Destatis. Turska: 56% jeftinija od Njemačke Razina cijena u Turskoj i Albaniji je bila najniža među državama koje je „pročešljao“ Savezni ured za statistiku. U obje te zemlje su cijene turističkih usluga bila za 56% manje nego u Njemačkoj. U Portugalu i na Malti troškovi jela u restoranima i noćenja u hotelima su za njemačke turiste bili 28% niži nego kod kuće, piše Deutsche Welle. U Španjolskoj, Poljskoj i Češkoj se za iste te usluge u ožujku ove godine (mjesec u kojem je Destatis analizirao cijene) plaćalo u prosjeku 18% manje nego u Njemačkoj. U Hrvatskoj i na Cipru – 17% manje. U Grčkoj je ušteda iznosila čak 21%. A još povoljnije su cijene bile u Crnoj Gori i Rumunjskoj – gdje se za hotelski smještaj i odlazak u restoran moglo proći 46% jeftinije nego u Njemačkoj. Hrvatska je, sudeći po navodima Destatisa, skuplja zemlja za turiste od svojih južnoeuropskih konkurenata Turske, Grčke, Portugala i (minimalno) od Španjolske. Što se tiče zemalja na jugu Europe, od svih u kojima je Destatis analizirao cijene najskuplja je bila Italija. Ali i na Apeninskom poluotoku je, tvrde njemački statističari, razina cijena u hotelima ili restoranima u istraženom razdoblju bila pet posto niža nego u Njemačkoj. Švicarska: 61% skuplja od Njemačke Za građane Savezne Republike je odmor na sjeveru Europe ili u nekim susjednim zemljama skuplji od ljetovanja u Njemačkoj. Od svih istraženih zemalja, u ožujku je najskuplja bila Švicarska. Tamo se za istu uslugu (restoran ili noćenje u hotelu) moralo platiti 61% više nego u Njemačkoj. Skuplje su i među Nijemcima popularne turističke destinacije poput Danske ili Norveške – i to za više od 40%.     Finska je nešto malo manje skupa, ali i dalje znatno skuplja od Njemačke: tamo su hotelska noćenja i gastronomske usluge u ožujku ove godine bili za 25% skuplji nego u Saveznoj Republici. U Irskoj su turisti morali platiti 21% više, odmor u Švedskoj je bio 17% skuplji nego u Njemačkoj, a u Austriji 15%. U susjednoj Francuskoj, jednoj od najomiljenijih njemačkih turističkih destinacija, u ožujku se za hotelske smještaje i posjete restoranima morali platiti osam posto više nego u Njemačkoj, objavio je Destatis. Nijemci ne štede na odmoru Iako su posljednjih mjeseci troškovi života znatno porasli i u Njemačkoj, a stopa inflacije dosegla rekordnu razinu od ujedinjenja, te usprkos nesigurnostima vezanima zu daljnji tijek rata u Ukrajini, većina njemačkih turista u ovoj ljetnoj sezoni želi konačno (ponovno) uživati na odmoru bez puno briga. Po podacima koji su objavljivani proteklih mjeseci, turistička branša očekuje nastavak pozitivnog trenda iz prošle godine, u kojoj je volumen turističkih aranžmana dosegao razinu iz godine prije pandemije koronavirusa. Od studenog 2021. do konca listopada 2022., udvostručeni su izdaci za putovanja (s 28,8 na 58,6 milijardi eura), potvrdilo je Udruženje njemačkih turoperatora (DRV). Posebno snažan rast u tom je razdoblju uočen u sektoru takozvanih “paušalnih aranžmana”. U veljači ove godine je objavljena „Njemačka turistička analiza“, odnosno rezultati ankete među 3.000 osoba starijih od 18 godina – šest od deset ispitanika je reklo kako u ovoj sezoni planira turističko putovanje. „Top 5 turističkih destinacija u glavnom valu tijekom ljeta će biti Turska, Španjolska, Grčka, Egipat i Portugal“, prognoziraju predstavnici DRV-a. Tportal.hr   Read the full article

[cgvijesti]

Ugostitelji: Previše neradnih dana loše za imidž države, turisti zbunjeni

Ugostitelji: Previše neradnih dana loše za imidž države, turisti zbunjeni

Foto: TVCG screenshot Tri dana praznika u Crnoj Gori, sve prodavnice su bile zatvorene od petka. Pored građana, brojni turisti bili su uskraćeni su za trgovinu. Gosti u Budvi bili su zbunjeni, neki nijesu ni upoznati ni s neradnom nedjeljom, a ne sa zatvorenim prodavnicama po tri dana. Ugostitelji apeluju da se pronađe rješenje, jer , kažu, država teško može priuštiti da u sezoni pola radnji…

[mentalnahigijena]

Učinak nove "vlade" te BUM od "paradajz turista"!

Naša destinacija se pretvara u haotično ljetnje vašarište, poprište buke i nesnosne gužve do kolapsa, te nacionalističko muzičko iživljavanje, koje sije podozrenje i strah mirne domaće populacije i turista drugačije kulturološke profilacije. Takav imidž destinacije utiče na odvraćanje evropskih turista od naših ljetovališta i na primorju i u kontinentalnom dijelu naša države - poručuje Ratković

Nakon prošlogodišnjeg ,,zatvaranja“ i straha od pandemije, ljudi su jedva dočekali plažu i ljetovanje i u euforiji grabe šta stignu samo da se smjeste uz obalu i počnu sa kupanjem i sunčanjem. I kao rezultat toga dobili smo turizam iz 90-ih, koji je bio uslovljen sankcijama i stanjem tadašnje kolektivne svijesti. Dobili smo masovni turizam, sa velikim brojem turista i malom potrošnjom. Prestižnih plaža i elitnog turizma više nema i nastupilo je stanje ,,daj šta daš“. Vlasti, međutim poistovjećuju broj turista sa uspjehom sezone, što nikako nije proporcionalno prihodima.

Kako je Pobjedi kazao prof. dr Rade Ratković, dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam ,,ovo je dobrovoljno vraćanje u ,,svijetlu“ prošlost i turizam, kako smo ga tada figurativno nazivali: turizam bez turista, jednonacionalni ili rodovski turizam, vašarski turizam…“

Tržišta

- Nadam se da će to iščeznuti sa ovom kontroverznom sezonom, i da ćemo se, već od naredne godine, početi vraćati na najjača emitivna tržišta Evrope i za par godina povratit pozicije koje smo imali 2019. godine - kazao je Ratković.

On smatra da nijedan turizam na Mediteranu nije ekonomski održiv bez turista sa najjačih emitivnih tržišta kojih ove godine nemamo.

- Ove godine smo suženi na turiste sa osiromašenog tržišta okruženja. Naša destinacija se pretvara u haotično ljetnje vašarište, poprište buke i nesnosne gužve do kolapsa, te nacionalističko muzičko iživljavanje, koje sije podozrenje i strah mirne domaće populacije i turista drugačije kulturološke profilacije. Takav imidž destinacije utiče na odvraćanje evropskih turista od naših ljetovališta i na primorju i u kontinentalnom dijelu naša države - poručuje Ratković.

Navodi da struktura turista za prvih pola godine pokazuje da je u ovoj godini naše najveće tržište Srbija (22,25 odsto), Crna Gora (20,16 odsto), Ukrajina (9,72 odsto), BiH (6,13 odsto), Albanija (5,92 odsto), Rusija (4,42 odsto), a Kosovo je u junu ostvarilo 6,1 odsto od inostranih noćenja dok je u tabeli za pola godine izostavljeno.

- Ovo je jako nepovoljna geografska struktura tržišta, s obzirom da se radi o niskobudžetskim i kratkosezonskim tržištima. U stručnoj javnosti nema dileme da turizam zasnovan na ovim tržištima nije održiv, dok dio laičke javnosti, što je irelevantno, ove rezultate komentariše sa ushićenjem - kazao je Ratković.

Po njegovim riječima ,,širi se iluzija o ovogodišnjem turističkom bumu u Crnoj Gori“.

- U laičkoj javnosti se neutemeljenim procjenama širi ta iluzija. Kao da neko ,,otkriva dobro čuvanu tajnu“ da je formula turističkog uspjeha u dominantnom osloncu na tržište okruženja (Srbija, BiH, Kosovo, Albanija…) i potpunu otvorenost granica, bez obzira na pandemiju. Mi nemamo potpunu i sređenu statistiku u turizmu. Objekti individualnog smještaja, u nedostatku tačne evidencije, se procjenjuju, kao i turistički promet u njima, a objekti kolektivnog smještaja su obuhvaćeni statističkom evidencijom, kao i turistički promet u njima, ali su podaci neažurni (kapaciteti, samo u kolektivnom smještaju, na osnovu snimka iz 2019. godine, a turistički promet sa mjesecom kašnjenja) - poručuje Ratković.

Takvo stanje, po njegovim riječima traje godinama.

- Nemamo informacije i indikatore za upravljanje turizmom, za razliku od drugih turističkih zemalja, posebno Hrvatske koja ima svoj integralni informacioni sistem dnevno ažuran (e visitor) - tvrdi Ratković.

Navodi podatke da je kolektivni smještaj, sa procijenjenim učešćem od oko 10 odsto u ukupnom smještaju najveći davalac ekonomskog impakta na makro ekonomske agregate i ostalu ekonomiju, dok je promet u individualnom smještaju neuhvatljiv i pretežno u sivoj zoni (posebno sekundarno stanovanje).

- Osnov za ocjenu turističke sezone je evidentirani turistički promet u kolektivnom smještaju. Prema podacima Monstata, turistički promet u kolektivnom smještaju u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je oko 36 odsto ostvarenja iz 2019. godine, odnosno 2,15 puta više nego paralelni turistički promet krizne 2020. godine. Nezvanične informacije o naplaćenoj turističkoj taksi zaključno sa 20. julom govore da se ona kreće između 40 do 50 odsto u odnosu na isti period 2019. godine - navodi Ratković dodajući da su to, u nedostatku egzaktne evidencije, realni indikatoru uspjeha dosadašnje turističke sezone.

Prihodi

- Njih treba ocjenjivati kao fizički napredak u kontekstu pandemije, ali, u nedostatku javnih informacija o dinamici realnih prihoda od turizma, možemo procijeniti da će finansijski efekti biti znatno manji od naturalnih, a zbog niskih cijena osnovnih turističkih usluga i niske platežne moći turista. Zabrinjava početak ponovne eskalacije pandemije i njenog uticaja na ponovni pad turizma - ističe Ratković.

On smatra da brojnost turista koju imamo u jeku sezone vjerovatno neće dati očekivane prihode s obzirom na platežne mogućnosti najvećeg broja naših ovogodišnjih turista i niske cijene osnovnih turističkih proizvoda.

DRUGAČIJA KULTUROLOŠKA PROFILACIJA: Turisti čekaju u redu kod objekata za prodaju brze hrane u zaleđu plaže u Čanju (Foto: Stevo Vasiljević)

- Svaki turizam na Mediteranu, bez dominantnog učešča najjačih emitivnih izvora Evrope, nema realne šanse za ekonomsku održivost. To je pokazalo i iskustvo Crne Gore u cijeloj devetoj deceniji prošlog vijeka, kada se turistički promet u periodu 1991. do 2003. kretao od četiri do pet miliona noćenja, a prihodi su se kretali od 100 do 140 miliona eura, uz gubitak od 12 do 17 miliona eura. Situacija nije, u pogledu rentabiliteta, bitno popravljena ni nakon uvođenja ruskog tržišta, kada se turistički promet značajno povećavao, ali nedovoljno da osigiura stepen popunjenosti kolektivnog smještaja preko 100 dana pune zauzetosti, što se odražavalo na permanetne gubitke koji su dostizali i do 35 miliona eura - kazao je Ratković.

Foto: Stevo Vasiljević

Kako tvrdi naš turizam je tek 2019. godine ušao u zonu rentabilnog poslovanja sa dobitkom od oko 11 miliona eura na prihod od 542 miliona eura.

- Glavna determinanta toga uspjeha jeste učešće prometa sa najjačih emitivnih izvora Evrope od 35 odsto (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Skadinavske zemlje, Francuska…), što se pokazalo dobrim i otvorilo nadu da se za koju godinu taj indikator može povećati na 50 odsto i uvesti turizam Crne Gore u stabilno rentabilno poslovanje - mišljenja je prof. Ratković.

OSLOBAĐANJE PLAŽA: Kapija na plaži Miločer (Foto: Stevo Vasiljević)

Nalazimo se u jeku sezone, a naš sagovornik osnovnu grešku sadašnjih vlasti vidi u dugom ignorisanju i tolerisanje eskalacije pandemije.

- To je totalno obeshrabrivalo organizovani i turizam iz najznačajnijih emitivnih zemalja Evrope. Iluzija je da se može održati turizam na bazi prioriteta tržišta iz okruženja i uz potpuno slobodne granice uprkos prijetnji pandemije. To se vraća kao bumerang. Sljedeća greška je nedovoljna podrška i inicijativa organizovanom turizmu, što se produžava do današnjih dana, tako da je realna opasnost da i naredne turističke sezone budemo bez organizovanog turizma iz glavnih emitivnih izvora Evrope - kazao je Ratković dodajući da bi to bila već treća godina našeg odsustva sa organizovanog tržišta Evrope.

Foto: Stevo Vasiljević

- To rađa realnu opasnost da postanemo zaboravljena destinacija za organizovani turizam. Sjetimo se da smo poslije 2003. godine, precjenjujući potencijale ,,bratskog“ ruskog tržišta, okrenuli leđa najjačim emitivnim tržištima Evrope i evropskom organizovanom turizmu. Cijena je bila permanentni decenijski gubici u turizmu i značajniji povratak na ta tržišta tek za deset i više godina. Bojim se da se ta greška ne ponavlja. I, konačno, sistem destinacijskog menadžmenta i integralnog turističkog informacionog sistema nije ni pokrenut u pravcu pozitivnih reformi, a bez toga nema učinkovitog upravljanja turističkom destinacijom - procjenjuje Ratković.

Povratak

A, iduće godine, bi po njegovom mišljenju trebalo puno toga već uraditi, a što se nije ni počelo.

- Već smo trebali biti u završnoj fazi ugovaranja sa turoperatorima, ali nijesam primjetio nikakav integralni program ili politiku u tom smislu. Ostavljanje tog važnog posla samo preduzetnicima, veoma usitnjenim i nepovezanim, teško da može dati dobre rezultate. Sada je vrijeme da se, bar djelimično, pokuša nadoknaditi propuštemo, i uradi program pripreme turističke sezone 2022. te preduzmu organizacione i akcione mjere za njegovo sprovođenje - zaključio je na kraju prof. dr Ratković.

Sve strategije u turizmu istekle, još nemamo novih

Prof. dr Ratković smatra da su nam sve strategije (Master plan razvoja turizma, Strategija razvoja ljudskih resursa, Marketing strategija…) istekle, tako da predstoji njihova inovacija ili izrada novih kao, na primjer, strategije oporavka crnogorskog turizma nakon pandemije.

- Za izradu tih strategija imamo značajne domaće ekspertske resurse, kojima se obično uskraćuje povjerenje, naročito ako imaju višegodišnje ili višedecenijsko iskustvo u turizmu. Domaće znanje u sinergiji sa relevantnim međunarodnim ekspertima je dobitna kombinacija. Jedno bez drugog ne ide - smatra Ratković.

Povlačenje Amana sa Svetog Stefana nije dobra poruka

Povlačenje Amana sa Svetog Stefana, kako smatra Ratković nije dobro za Crnu Goru.

- Lokacija Svetog Stefana je ove godine u naletu domaćeg populizma i to nije dobro za turizam nikako. To se radi iz nekih političkih motiva pod firmom oslobađanja plaža. Nadam se da će se, uprkos svemu, naći optimalno riješenje za sve zainteresovane (zakupodavca, zapošljene, lokalnu zajednicu i, naravno, zakupca i menadžment operatera). Posao je dobar ako su zadovoljne sve strane. Dogovor kuću gradi - poručuje Ratković.

[cgvijesti]

U Crnoj Gori 7,6 hiljada turista

U Crnoj Gori 7,6 hiljada turista

U Crnoj Gori trenutno boravi oko 7,6 hiljada turista, što je 30 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO), Ana Tripković Marković. Ona je agenciji Mediabiro kazala da na Žabljaku boravi 18 odsto više turista u odnosu na uporedni period, dok je u Kolašinu taj broj udvostručen. „Od 18. decembra, kada je zvanično počela…

[prijedor24]

Ljetna sezona se zahuktava: Šta kažu turisti – KAKVE CIJENE su ih dočekale ove godine u Crnoj Gori?

Letnja sezona se polako zahuktava, a cijene smještaja na crnogorskom primorju niže su za 10 do 30 odsto u odnosu na prethodne godine. Turisti koji se trenutno nalaze u Crnoj Gori kažu da još uvijek nema gužvi, ali da su plaže sve punije, a par ležaljki sa suncobranom košta do 10 evra. Cijene u restoranima i kafićima su slične beogradskim, dok su u prodavnicama nešto više. Inače, krajem prošle…

[balkantimes]

Nove žrtve u Sjevernoj Makedoniji, BiH i Srbiji

U Sjevernoj Makedoniji 118, Srbiji 102, BiH 63, na Kosovu 47, u Hrvatskoj 30, u Sloveniji 13, a u Crnoj Gori osam novih slučajeva zaraze.

Broj zaraženih korona virusom u regiji i dalje raste.

U Bosni i Hercegovini novozaražene su 63 osobe, dok je preminulo - jedna osoba iz Doboja i jedna iz Lukavca.

U bh. entitetu Federacija BiH u posljednja 24 sata registrovano je još 37 osoba zaražene korona virusom, a u Republici Srpskoj 26.

Kako javlja Fena, pozivajući se na Zavod za javno zdravstvo FBiH, u protekla 24 sata, u tom entitetu testirano je 1.080 uzoraka, od kojih je 37 bilo pozitivno.

Na području Federacije BiH, novi slučajevi registrirani su u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu Sarajevo.

U entitetu Republika Srpska, u posljednja 24 sata izvršeno je testiranje 311 laboratorijskih uzoraka, a prisustvo virusa potvrđeno je kod 26 osoba.

Još četiri žrtve u Sjevernoj Makedoniji

U posljednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj kod kojeg je potvrđeno prisustvo novog korona virusa. Radi se o muškarcu starije životne dobi iz Doboja sa udruženim oboljenjima, prenijela je Anadolija.

U Sjevernoj Makedoniji je u posljednja 24 sata registrovano 118 novih slučajeva zaraze COVID-om 19, a preminule su četiri osobe, javlja reporterka Al Jazeere Maja Blaževska Evrosimoska.

Od početka epidemije u Sjevernoj Makedoniji je korona virusom zaraženo 5.311 osoba, a preminula je 251 osoba.

Trenutno je u ovoj zemlji aktivno 3.012 slučajeva.

Crna Gora: Novih osam zaraženih

Prema Institutu za javno zdravlje Crne Gore, u toj zemlji je u posljednja 24 sata registrovano novih 11 slučajeva infekcije.

Najviše novozaraženih je u Rožaju (19), Podgorici (16), Baru, Beranama, Ulcinju i Budvi po tri, Bijelo Polje četiri, Cetinju dva i Danilovgradu jedna osoba, prenosi Tanjug.

U Crnoj Gori su trenutno aktivna 54 slučaja korona virusa.

Korona virus se ponovo pojavio u Crnoj Gori nakon što je u toj državi prije izvjesnog vremena proglašen kraj epidemije, a na osnovu zvaničnih rezultata Instituta za javno zdravlje, prema kojima duže od 28 dana nije bilo nijednog slučaja zaraze.

Hrvatska: Virus uvezen iz Srbije i BiH  

U Hrvatskoj je trenutno 30 novooboljelih od korona virusa, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš u utorak, istaknuvši da to ne znači da je epidemiološka situacija značajno pogoršana.

"Prema mojim spoznajama u ovom trenutku imamo 30 novooboljelih u Hrvatskoj. To ukazuje na potrebu da i dalje budemo oprezni, ali ne znači da je epidemiološka situacija u ovom trenutku značajnije pogoršana", rekao je Beroš prilikom posjete splitskom KBC-u, prenijela je Hna.

Reporterka Al Jazeere Tanja Novak javlja da je u Zagrebu otkriveno 12 novih slučajeva zaraze.

Istarski županijski Stožer civilne zaštite saopštio je da su u toj županiji registrovana tri slučaja zaraze korona virusom, te da su svi "uvezeni" u zemlju iz Srbije i Bosne i Hercegovine.  

U jednom slučaju radi se o turisti iz Srbije koji je kontakt sa pozitivnom osobom ostvario u Beogradu, da bi potom boravio na sjeverozapadnom području Istre.

Preostale dvije osobe su iz Pule, a zarazile su se tokom boravka u BiH, na području Živinica, te su hospitalizirane u pulskoj Općoj bolnici.

U Osječko-baranjskoj županiji od sinoć je zabilježeno 12 novih slučajeva zaraze korona virusom, a u županiji su potencijalno dva žarišta, izvijestio je Županijski stožer civilne zaštite.

Srbija: U Užicu umrla jedna osoba

U Srbiji su u posljednja 24 sata, od 6.025 testiranih osoba, 102 bile pozitivne na korona virus, a jedna osoba je preminula.

U Zlatiborskom okrugu u Srbiji potvrđeno je novih šest pozitivnih slučaja, dok je jedan pacijent preminuo, saopštio je užički Zavod za javno zdravlje.

COVID laboratorija "Kraguj" potvrdila je 26 pozitivnih osoba na korona virus, od čega je u šumadijskom okrugu njih 24.

Institut za javno zdravlje saopštio je danas da je u Kragujevcu potvrđeno 17 pozitivnih na korona virus, u Kniću je troje pozitivnih, i po jedna osoba iz Batočine, Velike Plane i Beograda, prenijela je Beta.

U Kliničkom centru u Kragujevcu hospitalizovana su 44 pacijenta, od čega je sedam na respiratorima.

Obavezno korištenje maski u Srbiji

Zavod za javno zdravlje u Novom Pazaru saopštio je da je u prethodna dva dana kod 86 osoba iz tog grada i Tutina potvrđeno prisustvo korona virusa.

Ukupan broj inficiranih u Novom Pazaru sada je 309, dok ih je u Tutinu 89.

Najveći porast broja novih slučajeva od početka epidemije zabilježen je u nedjelju - 52, dok su jučer u Novom Pazaru potvrđena 24 nova slučaja.

Od danas je u Srbiji obavezno korišćenje zaštitnih maski u gradskom i međugradskom prevozu i putnicima koji ne nose maske neće biti dopušten ulaz u prevozna sredstva, saopštio je Krizni štab za zaštitu zdravlja stanovništva od COVID-a 19 nakon sjednice, javila je Anadolija.

Krizni štab je uputio preporuku svim građanima da u svim zatvorenim prostorima nose maske, sa posebnim akcentom na pošte, banke, javne institucije kao i prodavnice i tržne centre.

Kosovo: Testirano 314 uzoraka

Nacionalni institut javnog zdravlja Kosova sinoć je saopštio da je na Kosovu registrovano 47 novih slučajeva infekcije korona virusom.

Prema izvještaju Instituta, u ponedjeljak je testirano 314 uzoraka uzetih s Infektivne klinike i terena, od kojih je 47 bilo pozivitno.

Iz Instituta navode da su u ponedjeljak izliječena 22 pacijenta, dok je ukupan broj oporavljenih 1.069.

Na Kosovu je do sada od korona virusa preminulo 37 osoba.

Slovenija: Najviše oboljelih od 24. aprila

U Sloveniji je u posljednja 24 sata zabilježeno novih 13 slučajeva korona virusa, što je najveći broj oboljelih u jednom danu od 24. aprila.

Za sada se, od ukupnog broja trenutno aktivnih slučajeva, njih pet nalazi u bolnici, od kojih je jedan pacijent na odjeljenju intenzivne njege, prenio je Tanjug, pozivajući se na STA.

U Sloveniji su do sada od korona virusa oboljele 1.534 osobe, a preminulo ih je 109.

Izvor