#ambalaža

[zanimljivaekonomija]

Ambipak konferencija 2022 održana u Privrednoj komori Srbije 4. oktobra

Sa ciljem da istakne ambalažu kao deo rešenja za očuivanje životne sredine, i ukaže na ista, u organizaciji portala Ambipak magazin, uz institucionalnu podršku Privredne komore Srbije – Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala i Centra za cirkularnu ekonomiju, u Privrednoj komori Srbije, juče je održana druga po redu Ambipak konferencija „Ambalaža po meri prirode i održivog razvoja“. Depozitni sistem, odgovornost društva, privrede i sistema, tehnologije za proizvodnju plastične ambalaže, komostabilna ambalaža, samo su neke od tema o kojima se razgovaralo na konferenciji koja je privukla veliki broj učesnika kao i posetilaca, a gosti iz inostranstva dali su dodatni kredibilitet događaju. I Irena Lalić, osnivač i urednica portala Ambipak magazine, na početku skupa iskazala je zadovoljstvo zbog interesovanja koje su za teme konferencije iskazale brojne kompanije, posebno se zahvalivši inostranim učesnicima. U uvodom delu konferencije, prisutnima su se obratili i Mirjana Balog Kormanjoš, viša savetnica u Udruženju za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala Privredne komore Srbije, i Siniša Mitrović, direktor Centra za Cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije. Mirjana Balog je istakla da se „preko 60% proizvoda pakuje u plastičnu ambalažu, koja kao i svaka druga ambalaža, velikim delom završi u otpadu, istakavši da je veliki izazov napraviti ambalažu koja je „po meri prirode“.

Prvi deo konferencije bio je posvećen predstavljanju najnovijih svetskih postignuća u kompostabilnoj i biorazgradivoj ambalaži, a priliku da započnu programski deo imali su predstavnici globalne kompanije Futamura, osnovane u Japanu. Iz Londona se prisutnima obratila Amaia Cowan, menadžerka razvoja za Evropu, Srednji Istok i Afriku koja je ukratko predstavila Futamuru kao i konkretne primere primene kompostabilne ambalaže. Wolfgang Zimmerer, predstavnik kompanije za Evropu, istakao je da Futamura već sarađuje sa kompanijama iz Srbije (Maropack), ali da se proizvodi uglavnom distribuiraju dalje, van Srbije, nadajući se da će postepeno i naše tržište biti u mogućnosti da primenjuje najsavremenije ambalažne materijale iz Futamura asortimana.

Direktor razvoja Smurfit Kappa Avala Ada, Nikola Marinković, predstavio je najnovija ambalažna rešenja iz ove grupacije, nastala u beogradskoj fabrici, koja smanjuju količinu upotrebljenog materijala. Jovana Grozdanović, ispred niške kompanije Cartoflex, ukazala je na potrebu da se podigne svest kompletnog društva o reciklaži i ekologiji i tom prilikom predstavila potencijal  kartonskog saća u izradi ambalaže i zaštiti proizvoda od oštećenja.

Predrag Todorović, mandžer razvoja za brend Frosch za naš region, izneo je kratki case stady ovog brenda, koji svoj koncept zasniva na ekološkom principu i cirkularnosti.

Erik Hrvatin, predstavnik kompanije Novamont, koja sa italijanskim komunalnim preduzećem učestvuje u izgradnji kompostane u Gornjem Milanovcu izjavio je u kratkom intervjuu da je ovaj projekat trenutno u fazi čekanja sredstava za početak izgradnje.

Drugi deo konferencije bio je posveće temama odgovornosti za očuvanje životne sredine i upravljanje ambalažnog otpada, čemu su bili posvećena tri panela i samostalne prezentacije Ane Vovk, ispred Coca-Cola HBC i Doinite Mihai, predstavnice norveške kompanije Tomra System, proizvođača reciklomata za povrat ambalaže. „Svaki resurs se računa i može biti ponovo iskorišćen“ – poruka je prezentacije Doinite Mihai. Ana Vovk je istakla da multifunkcionalni tim Coca-Cole radi na kreiranju ambalaže koja smanjuje smanjuje upotrebu ambalažnih materijala i zameni postojećih održivijim materijalima, izdvojiviši bio-based pakovanje koje smanjuje emisiju CO2.

Učesnici panela „Kako inovativne tehnologije i mašine u industriji plastične ambalaže podržavaju cirkularnu ekonomiju?“ objasnili su kako „pamente mašine“ za proizvodnju u skladu sa razvojem tehnologija i nauke  u sinergiji sa proizvođačima mogu da doprinesu održivosti, ekologiji i cirkularnosti ambalaže. Plastiku nikaka nećemo izbaciti iz upotrebe i jedini način je da smnjimo njenu upotrebu i što više recikliramo – poruka je prof. dr Branke Pilić sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta Novi Sad. Bojana Perić, direktor jednog od najvećih nacionalnih operatera ambalažnoig otpada Ekostar Pak istakla je da je potrebno da država i privreda imaju isti cilj  da zajednički rade na uspostavljanju sistema za pre svega, primarnu selekciju ambalažnoag otpada kao i reciklažu. „Potrebno je i da građani imaju dostupnost infrastrukturi za reciklažu i odlaganje ambalažnog otpada“, rekla je Milica Milanović iz kompanije Nestle Srbija. Na panelu „Planeta nas poziva na odgovornost“ učestvovali su i Nikola Marinković Smurfit Kappa, i Jelena Petljanski Kiš, Ball Packagaing Europe i Siniša Mitrović kao moderator.

Depozitni sistem u Srbiji mogao bi biti uveden u najranije 2025. godine – zaključak je panela „Depozitni sistem kao instrument za održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju“. Najbolji model primene depozitnog sistema je  da kupac vraća ambalažu tamo gde je i kupio proizvod –  istakla je Donita Mihai, potpredsednicu javnih poslova za Južnu i Istočnu Evropu norveške kompanije Tomra Systems, dok je Klara Halova iz kompanije Mattoni 1873, napomenula da su eko-dizajn i sistem prikupljanja ambalaže najvažniji u procesu reciklaže PET ambalaže za piće.

Konferencija je završena panelom „Šta je novo u Srbiji?“ na kojem su inovacije koje spremaju srpske startu ap kompanije predstavili Marina Cvijanović, direktor Eko Bio Investa i Nikola Stanojević, White Lemur (Biosporin), a učestvovali su i Milan Grozdanović, dir, Cartoflex, Niš, i Gordana Vraštanović-Pavićević, spec. sanitarne hemije, koja ja ukaza na potencijalne probleme kada se radi o upotrebi novih materijala kao i recikliranih kada se radi o njihovom kontaktu sa hranom i otvorila put novim temama za naredne događaje.

Izvor: ambalazaipakovanje.com

Fotografije: Momčilo Karan

[silvergrapefruits]

Ambalaža dječjeg pribora za jelo iz asortimana karlovačke tvornice Kordun, 1970-e. https://leksikonyumitologije.tumblr.com/post/674482675281723392/pribo

[alkeprstenovizagolubove]

Sve po standardu 😉 : imenične i društvene alkice, odgovarajuca ambalaža i fiskalni račun! 064 045 2021, Milica www.alkezagolubove.rs #srpskivisokoletaci #srpskivisokoletac #srpskivisokoletač #golubarskatorta #alkezagolubove #karikezagolubove #karikezagolubove #prstenovizagolubove #prstenovizagoluboven #golubovi #golubovi❤️🕊 https://www.instagram.com/p/CmUuWBUI0ZWkDWkOKO3mNzjo0o6CUw79OXl31o0/?igshid=NGJjMDIxMWI=

[lookerweekly]

JYSK je tržištu predstavio novu vrstu ambalaže za posteljinu i čaršave. Reč je o prelasku iz plastičnih kesa na papirne trake sa sertifikatom FSCTM. Ovom odlukom, koja predstavlja još jednu akciju sa ciljem održivog razvoja, JYSK će svake godine ukloniti 27 miliona plastičnih kesa.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/najavljujem0/nova-vrsta-jysk-ambalaze-zamenice-27-miliona-plasticnih-kesa-godisnje/

[cafeveliki]

Sve je spremno! Ostaje samo da naručite klopu! Vi se čekate! 👍😉❤️ 021553420 ili 0691835454 https://cafeveliki.com . . . #cafeveliki #cafevelikinovisad #dostava #dostavanakucnuadresu #dostavahrane #dostavanovisad #delivery #safe #staysafe #clean #deliverypackaging #ambalaza #ambalaža https://www.instagram.com/p/CIivfLOJ_tu/?igshid=1tprc6zhzfqw1

[pavlebasic]

Najinteresantniji modeli održivog poslovanja u 2020.

Najinteresantniji modeli održivog poslovanja u 2020.

Od cipela koje se mogu reciklirati do pametnih uređaja koji smanjuju rasipanje hrane – čovek današnjice polaže nade u inovacije koje će inspirisati preduzetnike i njihove firme da preduzmu smelije održive akcije u 2020-toj i godinama koje će uslediti.

Ne samo da je u mnogim slučajevima ekološki pristup dobar za poslovanje, već će i kompanije koje u svom poslovanju nemaju održive strategije, po…

[leksikonyumitologije]

Ambalaža dječjeg pribora za jelo iz asortimana karlovačke tvornice Kordun, 1970-e. Via Zoran Stošić.

[jelenajt]

Lepa ambalaža ne garantuje kvalitet proizvoda.

[zanimljivaekonomija]

SAJAM ETNO HRANE I PIĆA NA BEOGRADSKOM SAJMU

Danas je na Begradskom sajmu u hali 3 otvoren 16. Sajam etno hrane pića, koji se smatra najstarijom i najkompletnijom smotrom proizvoda i proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope. Sajam je otvorila državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milica Đurđević i tom prilikom podsetila na višegodišnji rast tražnje ali i cena tradicionalnih proizvoda koji su zaštićeni nekom od oznaka geografskog porekla. „Upravo je zaštita geografskog porekla jedan poslovnih motiva ovog sajma. Danas tako zaštićenih proizvoda imamo 48. To je ujedno i motiv za povećanje proizvodnje ove vrste proizvoda, ali i da uključimo što veći broj poljoprivrednih proizvođača u sistem zaštite porekla. To će omogućiti proizvođačima da postignu više cene i više klase proizvoda“, rekla je Đurđević.  Gradski sekretar Sekretarijata za poljoprivredu Beograda Sava Pavičić ukazao je na značaj učešća malih poljoprivrednika na ovom sajmu i tradicionalnu ulogu grada Beograda u njihovoj afirmaciji i promociji. Izlagačima i svima prisutnima se na otvaranju sajma obratio i Slavoljub Arsenijević, podsekretar u Pokrajinskom sekretarijata za privredu i turizam AP Vojvodine, pod čijom je kapom prvi put objedinjen nastup proizvođača tradicionalne hrane iz svih delova Vojvodine. On je pozvao na zajedničko i organizovano predstavljanje malih poljoprivrednih proizvođača, koji udruženim snagama već pokazuju ozbiljne rezultate tamo gde ih ranije nisu imali, počev od proizvodnje mesa, proizvoda od žita pa do vina. Na Sajmu etno hrane i pića ove godine predstavlja se više od 300 proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda – rukom rađenih proizvoda po tradicionalnoj recepturi najčešće od organski gajenih sirovina, ali su tu i novi proizvodi nastali na temeljima tradicije i mašti proizvođača, a izlaže se i ambalaža za pakovanje tradicionalnih proizvoda. Mali proizvođači uglavnom nastupaju na zbirnim štandovima u organizaciji Privredne komore Srbije i njenih regionalnih ogranaka, Zadružnog saveza Srbije i Vojvodine, gradskih uprava i udruženja. Međunarodni karakter manifestaciji daju učesnici iz Republike Srpske, Hrvatske i Grčke. Pokrovitelji Sajma etno hrane i pića su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Grad Beograd. Prijatelj i partner manifestacije je Privredna komora Srbije koja koordinira nastupe regionalnih komora, te motiviše i inicira poslovnu posetu. Sajam traje do nedelje 27. novembra, i radno vreme je od 10 do 19 časova. Cena ulaznice za zainteresovane građane košta 400 dinara, za grupne posete 300 dinara.

Saopštenje Beogradskog sajma ( www.sajam.rs )

Fotografije: Momčilo Karan

[tamic87]

Jeste da ambalaža prodaje proizvod, ali pravo uživanje je u sadržaju.

Tako je i sa ljudima...

Mislite o tome

[mihsignultra]

Kinder Chocolate/Cartoon Network - Kdo ima 21. Kinder čokolada ambalaža? ad (Scretonia, 1997)

Kinder Chocolate is owned by Ferrero.

Cartoon Network is owned by Turner Broadcasting System

[prijedor24]

Plastikom protiv plastične ambalaže?

Puno ih je i trebaju nestati. Čini se da je odzvonilo plastičnim kesama za voće i povrće. Njemački lanac supermarketa REWE je pronašao alternativu – ali isto od plastike.

Klaus Yablonski je već prodao 129 posebnih plastičnih kesica za višestruku upotrebu. On radi u jednoj od 100 REWE-prodavnica, koje su najavile rat malim, običnim plastičnim kesicama za voće. Od oktobra REWE u izabranim…

[slikesmijesne]

Mlijeko u tetrapaku ... di stoji??? #mlijekoutetrapakudistoji #mlijeko #mlijekoutetrapaku #trgovina #dućan #velikesise #bradavice #zgodnažena #sexyžena #seksiriba #sise #seksitelo #ambalaža #sexy #seksislike #humor #šale #vicevi #smiješneslike Smiješne slike i vicevi na humorpicture.com Najbolje smiješne slike s tekstom HumorPicture.com humor šale vicevi na slici

[zoranphoto]

Berba 2022. bit će slađa, kvalitetnija i s više alkohola, ali vinari poručuju: Poskupljenja su neizbježna!

Veseli i raspjevani berači u šestoj brzini, uz koju ukradenu bobicu za osvježenje, te gazde koji od ranog jutra jednim okom prate berbu i radnike, a drugim prešanje, pa i beračku logistiku, odnosno brentaše... Berba grožđa polako se privodi kraju, a malo je reći da su vinogradari i vinari strepili nakon dugotrajne suše     Berba je ove godine u nekim dijelovima Hrvatske počela puno ranije nego inače, ponegdje već sredinom kolovoza. Unatoč očekivanim manjim prinosima zbog dugotrajne suše, vinogradari gotovo jednoglasno poručuju da je grožđe zdravo te da će vino biti i slađe i kvalitetnije, zahvaljujući nedavnoj kiši koja je ublažila gubitke. Šećera u bobicama ima dovoljno i količine kiseline su primjerene. No, s druge strane, nezaobilazan rast troškova zasigurno će utjecati na poskupljenje vina.

Porasli troškovi proizvodnje

I u Istri je berba krenula desetak dana ranije nego prijašnjih godina, a Elvis Visintin, glavni enolog vinarije Capo u istarskoj Općini Brtonigla, očekuje 20 posto manje uroda. Riječ je o maloj istarskoj vinariji sa 7,5 hektara vinograda na tri položaja, a koja godišnje u optimalnim uvjetima proizvede, prema navodima na njihovoj web stranici, 38.000 litara vina. 'Vino će ove godine biti kvalitetnije zato što se skupilo više šećera, a uz to je grožđe dozrijevalo u gotovo pa optimalnim uvjetima jer je prije berbe ipak palo nešto kiše, loza se oporavila i nastavila sazrijevati. Možemo očekivati da će malvazija imati više alkohola nego prijašnjih godina', kaže Visintin. Nezaobilazna tema je poskupljenje vina, a ono je, kaže naš sugovornik, sigurno i nezaobilazno i to ne samog zbog manjeg uroda, što je samo po sebi prirodna pojava, već i zbog povećanja troškova proizvodnje. Znatno je poskupio plavi dizel, skočile su cijene električne energije, poskupjela su gnojiva, pa i ona ekološka, koja koristi vinarija Capo, a i sredstva za zaštitu bilja od bolesti i insekata, kao i etikete te staklena i kartonska ambalaža. 'Produžio se i rok dobave. Danas svjedočimo nečemu što ranije nismo mogli zamisliti – ako želite nabaviti neki repromaterijal, koji bi vam inače stigao za sedam do 10 dana, sada na njega morate čekati i po mjesec i pol, ako uopće dođe. Uz sve to, poskupjela je radna snaga, koju je teško naći, tako da problem više nije samo u cijeni. To nas sve stišće i morat ćemo dići cijene vina. Cijenu formiraju i ponuda i potražnja, a ponuda će ove godine biti manja zbog manjih prinosa. Tek trebamo vidjeti što će biti s potražnjom jer prije svega ovisimo o turističkoj sezoni', kaže Visintin. U vinariji Capo prerađuju grožđe od kojeg prave istarsku malvaziju, chardonnay, pinot sivi, sauvignon bijeli, muškat žuti, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot, a dio je rastao u mladim vinogradima zasađenima ove i prošle godine.

Visintin nam, naime, pojašnjava da su morali obnoviti stare vinograde oboljele od zlatne žutice, najopasnije bolesti vinove loze u Europi. Iskoristili su stoga sredstva iz programa Ministarstva poljoprivrede za obnovu vinograda kako bi raskrčili stare i zasadili mlade nasade. Vinogradari očekuju da će poskupjeti i grožđe, a neki vinari kupovat će ga zbog ovogodišnjeg manjeg uroda i poskupljenja repromaterijala. Tako bi za kilogram grožđa trebalo izdvojiti od četiri do osam kuna, što je dvije kune skuplje nego prijašnjih godina.

Smanjenje prinosa za 15-25 posto

U Slavoniji, točnije u feričanačkim vinogradima vinarije Enosophia, u kojima je berba krenula znatno ranije nego inače, suša je pridonijela bržem dozrijevanju i nešto slabijim prinosima. Zbog toga se može očekivati viša kvaliteta pojedinih vina. Vinovu lozu inače uzgajaju na 165 hektara vinograda na osam lokaliteta, a lani su ubrali 850 tona grožđa. No ove godine situacija je nešto drugačija. Prema dosadašnjim saznanjima i okvirnoj procjeni, očekuje se smanjenje prinosa za 15 do 25 posto na pojedinim položajima. Specifičnost berbe u feričanačkom vinogorju je ta da se velika većina grožđa i dalje bere ručno, bez obzira na karakteristike sorti, a način branja bobica utječe i na kakvoću proizvedenog vina. Glavni enolog Martin Kovačević ustvrdio je da 'ovogodišnja berba neće utjecati na kvalitetu jer se grožđe bere u optimalnim parametrima za pojedini proizvod'. 'Berba je ranija jedino što se tiče vremenskog perioda na koji smo navikli, ali grožđe je spremno, odnosno tehnološki zrelo', rekao je Kovačević, dodajući da su podrumi spremni te da su u vinariji zadovoljni time kako je krenula prerada. Berbu su započeli sortom chardonnay za bazu za pjenušac, nastavili pinotom crnim te frankovkom. Već godinama u berbu uključuju mnoge mlade berače i nezaposlene s područja istočne Slavonije koji su u potrazi za sezonskim poslom, pa tako nemaju problema s radnom snagom. Pojedini berač ubere između 500 i 1000 kilograma, a budući da će berba u Feričancima trajati oko 25 radnih dana, iz vinarije ističu da se pretežito sušna godina neće znatno odraziti na poslovanje. Kažu i da postoji mogućnost korekcija cijena određenih kategorija vina. 'Zbog povećanja cijena repromaterijala i same proizvodnje pratit ćemo situaciju na tržištu vina i reagirati prema potrebi', kažu nam iz Enosophije.

Najviši stupanj predikatnih vina

U pitoresknom mjestu Rusnica u Općini Hum na Sutli u Zagorju svi su čuli za vinariju Bodren Borisa Drenškog, čija su vrhunska predikatna vina dobitnici domaćih i svjetskih priznanja. Na četiri hektara vinograda s 25.000 trsova, Bodren se diči raznim sortama, od bijelog i sivog pinota te chardonnaya do rajnskog rizlinga, sauvignona bijelog, rizvanca i traminca. Premda su godinama prije obitelji Drenški vremenski uvjeti išli na ruku, posljednjih godina nema ledene berbe, za koju temperatura mora iznositi minimalno -7 stupnjeva Celzijevih te takva treba ostati sve do kraja berbe i naposljetku prerade. 'Nasadi su nam se povećali, sad imamo redovne berbe kao i drugi vinogradari, dio smo već i pobrali. Trenutno ciljano kombiniramo berbu za tip vina; imamo ono suho i slatko niže kategorije. Manji dio ostavljamo za predikatne berbe. Ako ne bude mogućnosti za ledenu berbu i minusi ne budu niži od sedam stupnjeva, imamo varijantu ledene berbe prosušenih bobica, kad voda dehidrira zbog jakog vjetra i takve bobice grozda izgledaju kao 'cvebe', odnosno grožđice. U kemijskom sastavu to je gotovo isto kao ledeno vino, odnosno kad se to preša, ostaju veliki ostaci sladora pa je za mnoge ta kategorija čak bolja od ledenih vina', ističe Drenški, čija se berba prosušenih bobica pokazala kao odlična alternativa jer je naposljetku riječ o najvišem stupnju predikatnih vina. No i sam je, kaže, svjestan neizvjesnih vremena za vinogradare i vinare, iako on ima, dodaje, manje količine. Međutim kad proširi nasade i poveća proizvodnju, zna da će ti troškovi dočekati i njega. 'Cijela Hrvatska kotira u Europi kao skupa po pitanju vina, tako da nemamo puno prostora za dizanje cijene. Ne smijemo se uspoređivati s uvoznim i svjetskim vinarima koji imaju velike industrijske proizvodnje, jer mi imamo kvalitetu i morali bismo biti skuplji, no to još uvijek nije prepoznato što se tiče svjetskog tržišta i izvoza', kaže Drenški. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article