#zaključci

[zanimljivaekonomija]

Mocartova sonata ne pomaže protiv epilepsije

Nova studija psihologa sa Univerziteta u Beču je pokazala da ne postoje naučni dokazi za navodno pozitivno dejstvo Mocartove sonate KV448 na epilepsiju.

Muzici Volfganga Amadeusa Mocarta se posebno u poslednjih pedeset godina pripisuju zapanjujući efekti. Izveštaji o mogućim pozitivnim efektima slušanja Mocartove sonate KV448 na simptome epilepsije dobili su veliku medijsku pažnju. Empirijska pouzdanost naučnih otkrića do sada je bila nejasna. Studija bečkih psihologa je pokazala da se pozitivni uticaj Mocartove melodije na epilepsiju ne može dokazati.

Mocartova muzika je bila povezivana sa nizom navodno pozitivnih efekata ne samo na ljude, već i na životinje, pa čak i mikroorganizme. Slušanje ove muzike bi trebalo da poveća inteligenciju kod odraslih, dece i fetusa, da utiče na krave da daju više mleka i na bakterije u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda da bolje rade svoj posao. Neke studije su prijavile ublažavanje simptoma epilepsije nakon što su pacijenti slušali pomenutu sonatu. Navodni pozitivni uticaju su pripisani Mocartovoj muzici na osnovu selektivnih izveštaja, suviše malih uzoraka i neadekvatnih istraživačkih praksi.

Studija je objavljena u stručnom časopisu „Nature Scientific Reports“.

© Larisa Birta 

© Sarah Do

[zoranphoto]

Iza nas je 'čudna' godina, a ispred nas? Evo što su zaključci sa završnog panela u Davosu

  Godina 2023. mogla bi biti bolja no što se očekivalo, no rizici su još uvijek brojni, uključujući moguću eskalaciju sukoba u Ukrajini i prijetnju transatlantskog trgovinskog rata, zaključak je panela Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu     Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva poručila je auditoriju u Davosu da se među dobrim vijestima izdvaja mogući snažniji rast Kine, kojoj MMF sada prognozira povećanje aktivnosti u ovoj godini od 4,4 posto. Iako će to vjerojatno potaknuti MMF da u siječanjskim međuprognozama podigne aktualnu procjenu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini sa sadašnjih 2,7 posto, ne treba očekivati "dramatično poboljšanje", upozorila je Georgieva. Tako bi otvaranje Kine moglo potpiriti globalnu potražnju za energijom i podići njezine cijene, a rezultat bi mogao biti novi val inflacijskih pritisaka, samo nekoliko mjeseci nakon što je njezin skok dosegnuo vrhunac, objasnila je. Ovogodišnjim WEF-om dominirala je rasprava o tinjajućem sporu Sjedinjenih Država i Europe oko subvencija za prijelaz na zelenu energiju, sve ozbiljnijim dužničkim problemima u zemljama u razvoju i izraženom geopolitičkom riziku diljem svijeta.     "Najviše me, naravno, brine rat u Ukrajini", rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire na panelu, upozoravajući na moguću eskalaciju. No, rat je istodobno potaknuo EU da u odlučnoj potpori Ukrajini više nastupa kao politička sila, dodao je Le Maire. U osvrtu na američke subvencije za 'zelenu' tranziciju, koje Europa smatra nespojivima sa slobodnim tržišnim natjecanjem, francuski ministar upozorava da plan Washingtona mora biti kompatibilan sa sličnim naporima diljem svijeta. "Ključni problem nije Kina na prvom mjestu, SAD na prvom mjestu ili Europa, ključno je da bi svima nama na prvom mjestu trebala biti klima", rekao je Le Maire, koji se s njemačkim dužnosnicima sprema u Washington na razgovor o mogućim izmjenama američkih subvencija. Bivši američki ministar financija Larry Summers rekao je da američke subvencije i planovi Europe za borbu protiv klimatskih promjena barem predstavljaju dugoočekivano intenziviranje aktivnosti u prijelazu na zelenu energiju. "Dobro je ako se subvencijama ratuje za dobar cilj. To je vrlo zdrava vrsta natjecanja u usporedbi sa svim drugim vrstama natjecanja kojima je svijet svjedočio", rekao je Summers. Naglasio je istodobno da bi trebalo biti ravnopravno i da nikoga ne bi trebalo ograničiti niti isključiti. Menadžeri s Wall Streeta primijetili su u Davosu da je pesimizam popustio jer su se gospodarstva SAD-a i Europe pokazala otpornima, a Kina je olabavila mjere suzbijanja covida. Opisujući 2022. kao "čudnu" godinu, predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde poručila je vladama da vode računa o tome da fiskalnom politikom koja bi mogla 'pregrijati' gospodarstvo ne otežaju posao središnjim bankama. "Moja je mantra u monetarnoj politici da treba biti uporan", rekla je, potvrdivši da ECB planira nastaviti s podizanjem kamatnih stopa koliko god bude potrebno. Tportal.hr Foto : Wikipedia Read the full article

[cgvijesti]

Evo šta je sve usvojeno na sjednici Vlade

Foto: Vlada CG Vlada je na juče održanoj, 38. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom i srodnim pravima. Izmjenama i dopunama se odredbe Zakona usklađuju sa pravom Evropske unije u pogledu definisanja dopuštene upotrebe određenih djela i drugih predmeta zaštićenih autorskim i srodnim pravima u korist osoba…

[jelenajt]

Da su samo zaključci ponori, ko zna koliko bih puta skočila

[izvandomasaja]

iskustveni zaključci o prošloj godini

1. usamljenost ne prestaje kad nađete nekog

2. dati ljubav ne znači da će vas neko zavoljeti

3. tvoje uvažavanje tuđeg svijeta neće biti obostrano

4. ljubav ne mijenja formiranu osobu 

5. stvari ostaju takve bez obzira na to što želeti da budu drugačije

[duskomijatovic]

Život i smrt vojvode Koste Pećanca -4-

Prelazeći na dnevni red, Narodna Skupština ostavlja da se zabavi ponovo ovim predmetom po oslobođenju zemlje, kada za naš živalj postane bezopasno izneti svu istinu i predati večnome prokletstvu humana sveta varvarstva počinjena nad ženama i decom bez odbrane".

Po oslobođenju zemlje i povratku srpskog kralja, vlade i vojske, postavilo se pitanje odgovornosti za podizanje Topličkog ustanka. U Narodnoj skupštini je stoga 22. decembra 1918. godine obrazovan Anketni odbor (ponegde se u aktima beleži i kao Anketna komisija) za utvrđivanje uzroka pobune u Topličkom i Vranjskom okrugu i ostalim krajevima. Odbor se sastojao od 20 narodnih poslanika. Predsednik Odbora bio je Todor Stanković, potpredsednik Gajo Nikolić i sekretari Mihajlo Srećković i Nikola Mitić. Pošto se konstituisao, Odbor je utvrdio proceduru rada i postavio ciljeve aktivnosti koje će preduzeti.

Istraga

Cilj je ovako bio definisan: "Da ispita početak i razvoj pobune u okruzima Topličkom, Vranjskom, Niškom i drugim; njene štetne posledice i odgovornost lica koja su pobunu izazvala; da izdvoji sporadične slučajeve i lokalna nezadovoljstva iz ukupnih činjenica i važnih događaja i donese svoj sud o stvarnim uslovima za pojavu narodnog pokreta; da konstatuje zločinstva i štete i da predloži narodnom predstavništvu i vladi nužne mere za popravku zlog stanja u opustošenim krajevima". Sažeto rečeno, zadatak Odbora bio je da utvrdi uzroke koji su doveli do izbijanja ustanka na jugu Srbije i stradanja stanovništva toga kraja, kao i "krivce" za podizanje ustanka.

Članovi Odbora su potom otišli na teren, gde su radili oko pola godine. Oni su sproveli opsežnu akciju na teritoriji zahvaćenoj ustankom. Mnogi narodni prvaci, predsednici opština, ugledni domaćini, kao i šef Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande,7 bili su ispitivani radi utvrđivanja istine. Izjavu je dao i Kosta Pećanac.

Anketni odbor je uglavnom usmerio svoj rad u dva pravca, pokušavajući da dođe do odgovora na dve grupe pitanja: prvo, da li je ustanak bio posledica dolaska i rada Koste Pećanca i drugo, da li je Vrhovna komanda srpske vojske smela da razvija bilo kakve operacije duboko na teritoriji pod neprijateljskom okupacijom. Sumirajući svoja istraživanja, Anketni odbor je zaključio da Pećanac, "čovek malih sposobnosti i uskoga horizonta" "nije uopšte kriv za ustanak" jer je, uostalom, i sa "drugim zadatkom bio došao" i da se on uglavnom u granicama tog zadatka i kretao i radio.

Njegov dolazak je, međutim, uslovio izbijanje ustanka jer je stanovništvo od svega shvatilo samo da je došao izaslanik sa Solunskog fronta, i to avionom. To je, u uslovima ropstva i tiranije, bio dovoljan znak da ustane na oružje, a na one malobrojne koji su slušali Pećančeve govore i direktive niko nije ni obraćao pažnju.

Anketni odbor

Na sednici Anketnog odbora Narodne skupštine održanoj 27. novembra 1919. godine, u prisustvu članova Gaje Nikolića, Ilije Ilića, Agatonovića, Vučinića, Nastasa Blagojevića, Nikole Popovića, Nikole Mitića, Mihajla Jovanovića, Lazara Simonovića, Mihajla Srećkovića, Nikole Markovića, Dragoljuba Simića, Sretena Milosavljevića i Nikole Živanovića, podnet je izveštaj o pobuni u Topličkom, Vranjskom i ostalim krajevima. U zapisniku sa ove sednice formulisani su sledeći zaključci:

1. Da je istraga po ovoj stvari dovoljno vođena i da se na osnovu pribranih dokaza može podneti Parlamentu izveštaj o nađenom stanju stvari.

2. Odbor je mišljenja da organizovanog četničkog ustanka u tim krajevima ne bi bilo, da tamo u sredinu naroda nije došao rezervni pešadijski poručnik Kosta Pećanac sa datim mu instrukcijama iz vrhovne komande.

3. Ustanak je brzo buknuo i zato što mu je po datim instrukcijama Kosta Pećanac davao nade na skori dolazak naših trupa sa juga: a to je uveravanje ubrzalo i potenciralo uzburkanu želju naroda za otporom protiv bugarskog nasilja, koje je dostiglo svoju kulminaciju u pokušaju bugarske vlasti za regrutovanje vojnika tih krajeva.

4. Prema ovome, za nesreću koja je postigla narod u pobunjenim krajevima, odgovorna je na prvom mestu Vrhovna komanda, što je poslala u narod svog izaslanika za organizaciju četničke akcije pre no što je o tome izvestila kraljevsku vladu kao nosioca opšte državne politike.

Posledice

5. Tako isto za ovu nesreću naroda pobunjenih krajeva odgovorna je i ondašnja kraljevska vlada što kao nosilac opšte državne i nacionalne politike nije znala za plan i namere Vrhovne komande o organizaciji akcije ovoga naroda u dubokoj pozadini neprijateljskog fronta, te da ona, budući bolje orijentisana o opštoj političkoj i vojnoj situaciji kod saveznika i neprijatelja na svim frontovima, spreči preranu akciju naroda pod neprijateljskom vlašću; ako je i ona bila uverena u uspeh ili neuspeh saveznika u očekivanoj ofanzivi opštoj, jer je neminovno: da su izvršioci ove namere Vrhovne komande morali misliti i o posledicama kako uspeha tako i neuspeha od odašiljanja organa vrhovne komande u pozadinu neprijateljskog fronta radi organizacije četničke akcije, koja, kad se jednom zatalasa, teško je suzbiti je."

Sa ovom odlukom u celini u tački 1, 2, 3 i 4 složili su se svi prisutni članovi Odbora. Kod pete tačke odvojena mišljenja su dali Ilija Ilić, Nikola Mitić, Mihajlo Jovanović, Miloš Vučinić i Nikola Popović. Oni su smatrali da kraljevska vlada ne snosi odgovornost za ustanak zato što je sama Vrhovna komanda priznala da je bez pristanka i savetovanja sa vladom ovo učinila. Međutim, njihov stav je bio inspirisan pripadnošću ili koalicijom sa Radikalnom strankom.

Odgovornost

Član Odbora Nastas Blagojević smatrao je da je vlada odgovorna zato što nije znala za ovu akciju Vrhovne komande (upućivanje Koste Pećanca u Srbiju) jer se iz akta ne vidi da bi se vlada mogla optužiti da je kriva.

Nasuprot Blagojeviću, Mihajlo Srećković bio je mišljenja da je vlada kriva za upućivanje Koste Pećanca u Srbiju i to zato što se iz iskaza pukovnika Kalafatovića vidi da je on mislio da je Vrhovna komanda srpske vojske sigurno o tome izvestila vladu, što je Kosta Pećanac u svome saslušanju potvrdio da mu je vlada dala 10 napoleona za put u Toplicu, što je stanovništvu juga Srbije govorio da o svome radu mora izveštavati vladu i Vrhovnu komandu, što je vlada odredila kredit koji je trebalo slati Pećancu i Vojinoviću, "i što je saznao za ovo i prost vojnik pa je morala znati i kraljevska vlada."

Članovi Odbora: Mihajlo Srećković, Nikola Marković, Živanović, Drag. Simić, Agatonović, Sreten Milosavljević, Lazar Simonović i Gaja Nikolić, (mahom demokrate) bili su mišljenja da vlada i po parlamentarnom principu snosi odgovornost za ovaj događaj pred zemljom i narodom.

Izdvojeno mišljenje dao je takođe i predsednik Anketnog odbora Todor Stanković. On je, između ostalog, naglasio: "Ustanak... nije dignut sa znanjem i odobrenjem Koste Pećanca, jer je ovaj sve činio da do njega pre vremena ne dođe. Ustanak... buknuo bi i bez dolaska Koste Pećanca jer se ... pokušavalo i u drugim mestima gde Pećanac uopšte nije dolazio."

Posle velike narodne tragedije, tuga i mir u porodičnoj kući u Kuršumliji

Tuga

Po završetku Prvog svetskog rata u porodičnoj kući u Kuršumliji velikog ratnika dočekala je tuga. U ratnom vihoru porodica Koste Pećanca bila je brojčano prepolovljena, odnevši u grob tri deteta: Milovana, Ivana i Milicu. Sofija Pećanac je kasnije pričala da su u logoru u Bugarskoj ona i sin Milan jedva preživeli.

Morala je da se snalazi, vodi brigu o detetu, nekako se prehrani i preživi. Kako je sama isticala, brinula je da detetu obezbedi dovoljno hrane da bar ono preživi. Sebe je već na neki način bila prežalila. Onda se jedna Bugarka sažalila na Milana i počela mu donositi po malo hrane. On je bio bolestan, mršav, nije mogao da hoda od iznemoglosti. U logoru su i majka i sin dobili vaši.

Po povratku u Kuršumliju, Sofija i Milan bili su ozbiljno bolesni. Posledice logora osećali su niz godina kasnije i majka i sin. Sofija je trajno upropastila svoje zdravlje, dobila je tuberkulozu i krvoliptanje. Nekadašnja lepotica morala je zbog silnih vašiju da se ošiša do glave.

Skromnost

Porodica Pećanac bila je naviknuta na skroman život. Sofija je nastavila svoj stari posao. Čuvala je Milana, koji je bio bolešljiv i osetljiv dečak, miran i povučen u sebe. To su u velikoj meri bile posledice ratnih trauma. Kao i većina ondašnjih srpskih žena, Sofija je bila domaćica i najveći deo vremena provodila u kući.

Osim kućnih poslova, bila je poznata kao izuzetno dobra krojačica. Ponovo je počela da šije, a radi dopune kućnog budžeta izdavala je sobe, uglavnom neudatim profesorkama. O skromnom načinu života u kući vojvode Pećanca govori i podatak da Sofija nije imala nakita. Za svečane prilike i bankete ona je bila prinuđena da minđuše i broševe pozajmljuje od izvesne Milice iz Prokuplja, koja je poticala iz bogate trgovačke porodice.

Kao ptica feniks, koja se rađala iz sopstvenog pepela, Sofija Pećanac se lagano vraćala u život. Ratne rane i porodična tragedija ostale su samo izbledela ružna prošlost. Ponovo je životna saputnica četničkog vojvode bila prijatna žena, sa obaveznim cvetom na grudima, koju su mnogi sugrađani poštovali i voleli.

Kosta Pećanac se po okončanju rata trudio da sa svojim preživelim borcima neguje tradiciju četništva. U pisanom obraćanju regentu Aleksandru, četnički vojvoda je naglasio: "Vaše Kraljevsko Visočanstvo, narod okruga Topličkog i Vranjskog pun je častoljublja, pun je požrtvovanja za svoju domovinu i kralja, i taj bi narod dobio moralnu satisfakciju i zaboravio pola svojih muka patnji i žrtava za vreme i posle ustanka, da mu se na ma koji način priznalo njegovo požrtvovanje i patriotizam.

Na žalost, taj željeni akt nikada nije došao". Radeći na očuvanju tradicija četničke borbe i ustanka, vojvoda Pećanac je, između ostalog, napisao preporuku da se objave pesme o Topličkom ustanku. Knjiga pesama Save Vukomanovića, koji se u ustanku borio u Pirotskom odredu vojvode Jovana Radovića, štampana je uz finansijsku pomoć Četničkog udruženja 1932. godine. Knjiga je štampana u štampariji Prekomorac iz Prokuplja.

U svojoj kući u Kuršumliji Kosta Pećanac primao je učesnike Topličkog ustanka i nastojao da im pomogne da ostvare barem neku socijalnu pomoć. Tu je, međutim, i za sebe mogao malo da uradi.

Briga

Ako ne više a ono koliko o svojoj porodici Pećanac je vodio računa i o porodicama nastradalih četnika. Ako nije imao novca da im materijalno pomogne, on im je upućivao tople i blage reči podrške, toliko potrebne deci koja su ostala bez roditelja. Regentu Aleksandru je o tome pisao: "Siročad palih danas po stotinu dolazi i ljubi mi ruku, i ako ja kao siromah ne mogu olakšati njihovu bedu, sve što mogu to je da im pružim ruku i da ih pomilujem, i dečica tim roditeljskim milovanjem su zadovoljna".

Međutim, to je bila mala uteha. Dobar deo te sirotinje, posebno mladih, nosiće gorčinu sopstvene nemaštine i bede optužujući za to kako Pećanca tako i režim. Oni će biti u 1941. lak plen za borbu protiv starog režima.

Kao što je već napisano, porodična kuća Koste Pećanca u Kuršumliji bila je prava narodna kuća. Kroz nju je, u periodu od 1919. do 1933. godine, koliko je porodica Pećanac živela u gradu pod Samokovom, prošlo mnogo ljudi. Bili su to saborci vojvode Pećanca, kako oni iz najbližeg okruženja, (na primer ađutant Miljan Drljević), tako i borci iz Centralnog odreda. Bilo je i puno gostiju sa Kosova, rođaka iz Peći i okoline, koji su dolazili u posetu.

Veliki promet ljudi izazivao je velike troškove a već legendarnog ratnika pratila je besparica. Možda je stoga nekada ručak bio skromniji, ali su gosti uvek bili ljubazno dočekani i prema mogućnostima usluženi. Porodična slava Sveta Petka bila je dan kada su se okupljali četnici i rođaci da svom vojvodi i prijatelju čestitaju krsnu slavu.

Čovek skromnog imetka

Iako poznata ličnost za Pećanca se pre može reći da je bio siromašan, nego bogat čovek. Nekoliko godina posle Prvog svetskog rata se bavio preduzimačkim poslovima. Leskovačka centralna banka je Pećancu i jednom trgovcu izdala punomoćje kojim ih je ovlastila da mogu umesto banke da prime u izradu put Prepolac-Podujevo-Priština, koji je banka uzela u izradu putem licitacije održane od strane Građevinske direkcije u Skoplju.

Nije poznato da li je ovaj preduzimački posao i zaživeo a posebno da je Pećanac preko tog posla popravio svoje ekonomsko stanje. Verovatno nije jer već naredne godine na osnovu molbe Pećancu je po pismenom pristanku Skupštinskog odbora Ministarstvo spoljnih poslova izdalo uverenje temeljeno na Zakonu o priznanju i uračunavanju vremena službe službenika koji su radili na nacionalnim poslovima u Staroj Srbiji i Makedoniji i drugim krajevima Kraljevine pre poslednjih ratova za oslobođenje i ujedinjenje od 22. maja 1922, kojim je Pećancu priznato da je kao nacionalni radnik proveo vreme od 1. januara 1904. do 1. oktobra 1918, odnosno 14 godina i 9 meseci. Interesantno je da je predsednik ovog skupštinskog odbora bio Ljuba Davidović, šef Demokratske stranke, kojoj je, kao što je već rečeno, pripadao i Pećanac.

Na osnovu ovog uverenja Ministarstvo finansija je 16. marta 1923. preko Okružne finansijske uprave iz Niša odobrilo Kosti Pećancu, četničkom vojvodi iz Kuršumlije, da mu se isplati na kasi sreske finansijske uprave u Kuršumliji 1220 dinara na ime potpore za vreme od 29. novembra 1922. do 31. marta 1923. računajući po 300 dinara mesečno, što je godišnje iznosilo 3600 dinara.

Ovaj ponižavajući iznos toliko je razbesneo Pećanca da je on 2. jula 1923. "pristupio" Okružnoj finansijskoj upravi u Nišu i, između ostalog, izjavio kako je ta "suma toliko neznatna da se njome u današnjem dobu, ne bih mogao izdržati više od pet dana u mesecu. S toga se odričem ove pomoći u korist onih koji su to rešili, a zadržavam pravo da učinim apel na patriote i ceo srpski narod, kao i na naše ratne saveznike da mi osiguraju pristojno izdržavanje".

Molba

Molba K. Pećanca Narodnoj skupštini za dodelu penzije, januara 1928. U to vreme Pećanac je imao suprugu Sofiju staru 35 godina, 13-godišnjeg sina Milana i bio je "slabog imovnog stanja". Imovno stanje mu se nije popravilo ni posle povećanja prinadležnosti na 1300 dinara mesečno koje je od države primao u vidu penzije. Budući da nije živeo od zemljoradnje niti je imao drugog zaposlenja a "stalno je negde putovao" baveći se političkim, humanitarnim i drugim poslovima, ne obaveštavajući suprugu Sofiju o tome niti je ona smela, prema kazivanjima snahe Roksande Vasiljević, da ga pita gde ide i kad se vraća, Pećanac je imao sve više materijalnih problema.

To je on i učinio 20. januara 1928. uputivši molbu Odboru za narodno priznanje Narodne skupštine, u kojoj je ponovio da sa penzijom od 1300 dinara ne može živeti i da nije pravo da sa porodicom trpi najnužnije potrebe. Stoga je molio Odbor da predloži Narodnoj skupštini da "mi se dodeli penzija sa kojom mogu sa porodicom skromno živeti". U potpisu "ponizni Kosta Pećanac iz Kuršumlije.24 Nije poznat ni odgovor ovog skupštinskog odbora, ali je Pećancu penzija verovatno povećana.

Svoje materijalne neprilike Pećanac je poboljšao političkim radom. Na oblasnim izborima za poslanike Kosovske oblasti osmehnula mu se sreća i izabran je za poslanika iz Topličkog okruga 1927. Posle diktature i ukidanja oblasti (uvedene su banovine), Pećanac se još neko vreme nalazio u Kuršumliji, a zatim se preselio u Beograd i započeo pojačanu aktivnost u četničkom udruženju. Razlog za preseljenje u prestonicu nije bila samo funkcija Koste Pećanca u Udruženju četnika.

Te godine je Milan Pećanac, posle završene gimnazije u Vranju (iz Prokupačke gimnazije je izbačen jer je ošamario profesora latinskog), upisao Pravni fakultet u Beogradu. Kostina supruga Sofija nije htela da napusti Kuršumliju. Tu je bio njen dom, prijatelji, grobovi njene dece. Onda joj je muž rekao: "Izgubićemo i to jedno dete što nam je preostalo". Plašio se da se njihov sin neće snaći sam u velikom gradu.

Podstanarski život

U Beogradu su živeli kao podstanari najpre na uglu Đušine i današnje ulice 27. marta (u blizini je bilo sedište Udruženja četnika) a kasnije u Molerovoj 42. Kuću u Kuršumliji, koju je u međuvremenu proširio porodični prijatelj, Švajcarac Roš, izdavali su stanarima, da bi od toga mogli da plate kiriju u Beogradu. Sofija je uglavnom provodila vreme u svoja četiri zida, radeći poslove domaćice.

Milan je studirao, a Kosta putovao i u Udruženju četnika provodio najviše vremena. Porodica Pećanac je teško živela u Beogradu i sin Milan, iako nesvršeni pravnik, pošto nije dobio traženu stipendiju, morao je da se zaposli, da bi popravio kućni budžet. Radio je kao činovnik u Brodarskom društvu. Usled finansijskih problema, mlađi Pećanac nikada nije završio fakultet. Stigao je do diplomskog ispita koji nije položio. Sa ocem je odlazio na svečanosti koje je organizovalo Udruženje četnika i na slavu ove organizacije.

Ulazak u politiku

U svojoj Kuršumliji i Kosaničkom srezu ratnik se okušao u političkom životu. Kao nacionalni radnik Kosta Pećanac je bio i politički aktivan. Bio je pripadnik Demokratske stranke Ljube Davidovića. Nije poznato kad joj je pristupio, ali njegova aktivnost u ovoj stranci tesno je povezana sa aktivnošću u četničkom udruženju između dva rata, koje je do 1929. bilo pod jakim uticajem Demokratske stranke.

On je pripadao plejadi tzv. nacionalnih radnika, koji su bilo kao radikali (Vasilije Trbić, Andra Kujundžić, Puniša Račić) ili demokrate bili politički aktivni. Od demokrata treba posebno istaći Živojina Rafajlovića, starog četnika, poslanika i senatora, Jovana Dovezenskog, organizatora prvih četničkih odreda i učitelja prvih četničkih vođa i četovođa među kojima i Pećancu, i druge. U tom društvu nalazio se i Kosta Pećanac.

Treba istaći da je Demokratska stranka Ljube Davidovića visoko cenila četničku akciju u Makedoniji, (svaka srpska glava koja padne u Makedoniji predstavlja novu krvavu tapiju kojom se dokazuje pravo Srbije na Jug, pisao je Ljuba Davidović). Kako piše jedan savremenik ime "hrabrog vojvode stoji uklesano i u najmanjoj kolebi ponosite Šare i Skopske Crne Gore". Poznatom i poštovanom širom Srbije a posebno u svom kraju, Toplici, Pećancu nije bilo teško da u oštrim političkim borbama sakupi dovoljno pristalica i još veći broj glasova.

Uticaj

Pećanac je kao član Demokratske stranke i poznata ličnost imao uticaja ne samo na organizaciju ove stranke u Kosanici i Toplici, nego je, bio na listama uglavnom kao nosilac ili zamenik nosioca liste za Kosanički i Prokupački srez na skoro svim parlamentarnim izborima do 1927. kada su održani poslednji izbori pred uvođenje diktature kralja Aleksandra 1929. Međutim, njegov najveći domet u parlamentarnom životu zemlje bio je izbor za oblasnog poslanika Kosovske oblasti sa sedištem u Prištini 1927. godine. Osim toga, on je jedno vreme bio i predsednik kuršumlijske opštine.

Posle Prvog svetskog rata i pozitivnog nalaza Anketne komisije o pobuni u Toplici, Pustoj Reci i Jablanici, Kosta Pećanac se kao pripadnik novoosnovane Demokratske stranke uključio u politički život zemlje preko Toplice, koja je slovila kao demokratska oblast u kojoj su demokrati držali veliki broj sela i osvajali više poslaničkih mandata od radikala. U Toplici, odnosno topličkom izbornom okrugu Pećanac se pojavljuje kao kandidat za nosioca demokratske liste ili za bolje mesto na istoj listi (drugi ili treći).

Na izborima za Ustavotvornu skupštinu novembra 1920. u Toplici za nosioca liste Demokratske stranke nadmetali su se Kosta Spasojević, okružni delovođa iz Prokuplja, Vidosav Stevanović, učitelj u Kondželju koji je 1919. dobio premeštaj u Prokuplje, Miloje Jovanović, kao kvalifikovani kandidat (sa fakultetskom diplomom) penzionisani bankar iz Beograda, Kosta Pećanac, nacionalni radnik itd.

[kolektiv-uzice]

Knjiga "20 godina Poslovnog udruženja TOPLANE SRBIJE 1997-2017" u prodaji!

Ova monografija beleži rad Udruženja koje okupljaju sve daljinske sisteme grejanja u Srbiji, od osnivanja do 20. godišnjice njenog rada.

Knjiga Zorana Žeravčića sada u prodaji po izuzetno povoljnoj ceni!

Za poručivanje posetite sajt Udruženja "Kolektiv Užice" ili sledeću KUPINDO stranicu: https://www.kupindo.com/Istorija/53988645_20-godina-Poslovnog-udruzenja-TOPLANE-SRBIJE-1997-2017

Fizički prikaz knjige: https://www.youtube.com/watch?v=skUNc3zjdvk

Godina izdanja: 2018.

ISBN: 978-86-86311-08-5

Autor: Domaći

Jezik: Srpski

==============================

REČ DIREKTORA:

Dvadeset godina Poslovnog udruženja "Toplane Srbije" je značajan period i prilika da sumiramo rezultate dosadašnjeg rada.

Pre formiranja Udruženja, daljinski sistemi grejanja sa preko 6.000MW instalisane snage delovali su neorganizovano, svak za sebe, što u takvoj organizaciji nije pokazivalo rezultate.

Počeli smo sa 14 toplana i sedam pridruženih članova koji se bave proizvodnjom opreme u oblasti toplotne energije.

Danas Udruženje broji 60 toplana i 17 pridruženih članova, čime se, sem tri male toplane, zaokružila čitava slika daljinskog sistema grejanja.

Okupljeni kroz Udruženje toplana nastojali smo da u organizacionom, tehničkom i ekonomskom delu dođemo do zajedničkog nastupa pred svim subjektima društva kako bi se problemi, od najmanje do najveće toplane, celovito rešavali.

Udruženje je odmah prepoznato u okruženju.

Zaključci, predlozi i inicijative Skupštine, Upravnog odbora kao i predlozi toplana nailazili su od početka na prihvatanje i podršku Vlade Srbije i nadležnih ministarstava. Kroz njihovu pomoć sanirali smo niz problema u nabavci opreme, objedinjenoj nabavci energenata, kao i novčanoj pomoći za konsolidovanje toplana.

Pored ovog, značajna pomoć Vlade i Ministarstva rudarstva i energetike bila je u donošenju pozdakonskih akata, dobijanju primetnijeg mesta u Zakonu o energetici, čime su stvoreni uslovi za funkcionisanje sistema daljinskog grejanja.

Od niza problema koji su ostali za nama, danas možemo reći da smo kroz ukupnu organizaciju svih toplana, uz pomoć nadležnih institucija i udruženja, došli do nivoa koji stvara uslove za nesmetano funkcionisanje. Toplane su danas stabilan sistem i finansijski znatno konsolidovane.

Do sada urađeno je dobra osnova za dalje aktivnosti toplana i Udruženja.

MILOVAN LEČIĆ --- direktor PU "Toplane Srbije" od 1997 do 2018 ---

==============================

Potražite je i na policama Narodne biblioteke Užice!

Više informacija možete naći i na sajtu Udruženja "Kolektiv Užice"

(у месту Kolektiv Užice) https://www.instagram.com/p/Bv_P853h9GF/?utm_source=ig_tumblr_share&igshid=u1gkbp1fvthx

[gtaradi]

Pronađeni tragovi života na Marsu? Najveća koncentracija organske tvari do sada!

Daljnji zaključci o tome što sadrže pronađevi uorci organske tvari morat će pričekati vraćanje na Zemlju 2030-tih godina

Daljnji zaključci o tome što sadrže pronađevi uorci organske tvari morat će pričekati vraćanje na Zemlju 2030-tih godina Istražujući mjesto drevne riječne delte, rover Perseverance prikupio je neke od najvažnijih uzoraka do sada u svojoj misiji utvrđivanja je li život ikada postojao na Marsu, tvrde NASA-ini znanstvenici, javlja RTL. Nekoliko nedavno prikupljenih uzoraka uključuje organsku tvar,…

[prijedor24]

U Sloveniji  doneseni zaključci: Bosni do kraja godine dati kandidatski status EU

Nakon sastanka Brdo Brijuni procesa novinarima se obratio slovenski predsjednik Borut Pahor koji je i bio inicijator sastanka. On je rekao da se učesnici nisu mogli dogovoriti oko nekih stvari, ali da su doneseni zaključci koji se odnose i na davanje kandidatskog statusa BiH. Na početku rekao je kako je diskusija bila konstruktivna uprkos tome što su odustali od pripremanja deklaracije, a koju…

[balkanin]

Diplomatski fijasko Hrvatske u Briselu: Lobiranjem su pokušali ispuniti Čovićeve želje, ali Europsko vijeće je odbilo njihov prijedlog

Diplomatski fijasko Hrvatske u Briselu: Lobiranjem su pokušali ispuniti Čovićeve želje, ali Europsko vijeće je odbilo njihov prijedlog

Susjedna zemlja je, na ovaj način, po ko zna koji put potvrdila svoje miješanje u unutrašnja pitanja BiH Europsko vijeće će danas održati sjednicu, na kojoj će biti govora i o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Planirano je da zaključci u vezi sa ovim pitanjem budu objavljeni do kraja dana. Međutim, veoma važan detalj za sve građane BiH dogodio se prije početka sjednice…

[zanimljivaekonomija]

U VRNJAČKOJ BANJI OTVOREN SKUP “TRENDOVI RAZVOJA 2023”

U prisustvu brojnih eminentnih predstavnika akademske zajednice, visokoobrazovnih i naučnih institucija svečano je otvoren tradicionalni, 29. skup TRENDOVI RAZVOJA. Od 8. do 11. februara u Hotelu „Fontana“ u Vrnjačkoj Banji pažnja naučne i stručne javnosti biće usmerena na temu novih izazova sa kojima se susreću univerziteti u zemlji i regionu. Skup je otvorila prof. dr Marijana Dukić Mijatović, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete Republike Srbije. Otvarajući skup prof. Dukić Mijatović pozdravila je sve prisutne u ime Ministarstva prosvete i ministra Branka Ružića. Ona je ovom prilikom da skup ‘Trend’ doživljava kao jednu od najeminentnijih naučnih konferencija na ovim prostorima i izrazila zadovoljstvo što se akademska i naučna zajednica odazvala u ovolikom broju jer ovakvi skupovi okupljaju naučnike i profesore, koji svojim naučnim radovima pomeraju granice. Zaključujući svoje izlaganje prof. Dukić Mijatović je istakla da su teme koje je Skup delegirao, pogotovo teme dualnog obrazovanja i državne mature izuzetno dragocene, značajne za naše društvo, državu i jačanje privrede. Na svečanom otvaranju skupa, kojim su predsedavali prof. dr Srđan Kolaković, dekan Fakulteta tehničkih nauka i prof. dr Boris Dumnić, prodekan FTN-a za razvoj i finansije, u ime Fakulteta tehničkih nauka prisutne je pozdravio prof. Kolaković istakavši tom prilikom tradiciju i značaj održavanja Skupa ‘Trend’ sa posebnim osvrtom na teme koje su izazvale važnost nivoa prisutnih. Profesor Kolaković je izrazio želju da se nakon Skupa donesu smernice i zaključci u kom pravcu treba da ide visoko školstvo Srbije.mNakon svečanog otvaranja uvodno predavanje na temu "Dualni model studija u visokom obrazovanju u Republici Srbiji, aktuelnosti i perspektive razvoja" održala je prof. dr Marijana Dukić Mijatović, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete. Tokom skupa „Trendovi razvoja“ biće predstavljen veliki broj radova, čak 102 naučno-stručna doprinosa razvoju visokog obrazovanja. Radovi će biti predstavljeni u sklopu plenarnih i poster sesija kao i dijalog termina. Radovi dolaze iz 9 zemalja (Srbije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovačke, Crne Gore, Bugarske, Francuske i Švajcarske), a pripremilo ih je ukupno 335 autora/koautora. Teme o kojima će se diskutovati su: DUALNI MODEL STUDIJA U VISOKOM OBRAZOVANJU, NOVI TRENDOVI I TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU, FINANSIRANJE VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA I OBEZBEĐENJE KVALITETA OBRAZOVANJA I ISTRAŽIVANJA, NAPREDNI ALATI I METODE U OBRAZOVANJU i SINERGIJA I POZICIJA UNIVERZITETA, NAUČNO-ISTRAŽIVAČKIH INSTITUTA I NAUČNO-TEHNOLOŠKIH PARKOVA. U okviru naučnog Skupa Trendovi razvoja održan je i Okrugli sto kome su prisustvovali državna sekretarka iz Ministarstva prosvete, rektori beogradskog i kragujevačkog univerziteta, dekani i prodekani 12 tehničkih fakulteta i direktori visokih škola iz Srbije. Na Okruglom stolu diskutovalo se o najaktuelnijim temama koje targetiraju akademsku zajednicu a tiču se državne mature i finansiranja visokoškolskih ustanova. Državna sekretarka u Ministartsvu prosvete, prof. dr Marijana Dukić Mijatović je istakla da je ovo ministarstvo otvoreno za dijalog i konstruktivne predloge koji će doprineti uspešnoj implementaciji državne mature u Republici Srbiji kao i prevazilaženju problema i poboljšanju sistema finansiranja visokoškolskih institucija. Konstruktivna diskusija i predlozi koji su izloženi tokom trajanja okruglog stola podržani su od strane svih učesnika i svakako će doprineti uređenju odnosa i postizanja napretka po predmetnim temama.

(Izveštaj marketing službe Fakulteta tehničkih nauka, Novi Sad)

[zoranphoto]

DRUGA STRANA ISTINE! Putin i Xi jasno poručili svijetu da mijenjaju svjetski poredak: ‘Cilj je jasan, potpuno uništenje Amerike’

Svi javno objavljeni formalni zaključci i najave međusobnih sporazuma na raznim područjima kao rezultat sastanka Putina i kineskog predsjednika Xija Jinpinga nedavno u Moskvi imaju sporedan značaj. Središnja i najvažnija poruka njihova sastanka iznesena je u režiranoj, tobože neformalnoj razmjeni pozdrava između Putina i kineskog predsjednika pri njegovu ispraćaju iz Moskve. Xi Jinping je na odlasku Putinu priopćio: “Upravo sada dolazi promjena kakvu nismo vidjeli stotinu godina i mi smo ti koji zajedno pokrećemo tu promjenu. Putin mu je odgovorio: Slažem se. Sigurno putuj. Čuvaj se, dragi prijatelju.” Kineski predsjednik izgovorio je teške riječi u unaprijed pripremljenom oproštajnom razgovoru s Putinom, za koje američki bivši predsjednik Donald Trump opravdano kaže da je žalosno bilo gledati kako Kina i Rusija zajedno objavljuju preustroj svijeta pred očima američke politike pod Bidenovim vodstvom. Za razliku od američkih i europskih medija koji su korektno prenijeli Trumpovu kritiku, vodeći domaći informacijski posrednici, koji iz nekog nedokučivog razloga ne podnose Trumpa, prenijeli su da je Trump praktički podržao njihov nastup i posebice ono što je rekao Xi Jinping. Upravo obrnuto.

Rušenje sustava

Trump je njihov razgovor pred kamerama i najavu promjena kakve, eto, svijet nije vidio cijelo stoljeće u kinesku i rusku korist naveo kao poniženje američke vanjske politike. Naime, sama ostvarena mogućnost tako bliske suradnje dvaju najvećih američkih protivnika uistinu je pogreška američke politike koja je dosad desetljećima uspijevala Moskvu i Peking držati odvojeno u odnosu na glavne ciljeve američke politike. Trump je bio potpuno u pravu. Kineski predsjednik Putinu, koji vodi agresivni rat u Ukrajini, javno priopćava da zajedno pokreću rušenje postojećeg sustava međunarodnih odnosa u kojemu, prema kineskoj i ruskoj ocjeni, SAD i Zapad imaju prevelik i dominirajući utjecaj. Jedina velika promjena koja nije viđena posljednjih sto godina nije ništa drugo nego radikalna promjena međunarodnoga poretka ili njegovo rušenje. Xi Jinping svojom porukom Putinu jasno iskazuje da Kina i Rusija zajedno ruše taj poredak, ako je potrebno i silom, što se jasno vidi iz ruskog djelovanja u Ukrajini.     Putin i Xi Jinping su tobože off the record izrekli bit međusobnog strateškog dogovora koji je stvoren prije pokretanja ruske invazije na Ukrajinu i bez kojega Rusija ne bi pokrenula invaziju. Bez dogovora s Kinom Putin ne bi ni krenuo u agresivni rat jer mu je Kina potrebna za čuvanje leđa, a uz to izbjegavanje međusobnog dogovora o tako važnom pitanju bilo bi u potpunoj suprotnosti s ranije uspostavljenim odrednicama partnerstva Moskve i Pekinga. Rusija i Kina zajedno stoje iza rata u Ukrajini, gdje je Rusija izvođač vojnih, a Kina diplomatskih radova. Putin i Xi Jinping sastali su se u Pekingu neposredno prije pokretanja ruskog rata u Ukrajini i bilo bi potpuno iracionalno pretpostaviti da ruska strana nije obavijestila kineske partnere o svojim namjerama. Štoviše, tada su razrađeni posljednji detalji velikog zajedničkog strateškog plana.

Globalna promjena

Riječ je, postaje sve očitije, o zajedničkom projektu u koji je uključen i agresivni rat u Ukrajini kao početna točka pokretanja rušenja međunarodnog poretka. Rat u Ukrajini služi za ono što je Jinping izrekao prigodom oproštaja od Putina – promjenu kakvu svijet nije vidio sto godina. A što se to nije dogodilo stotinu godina? Odgovor je nedvojben. U posljednjih sto godina nije došlo do promjene dominirajuće globalne sile. Nije došlo do pada jedne i uspona nove sile ili skupine sila. Riječ je o američkom stoljeću i razdoblju dominacije SAD-a svjetskom politikom nakon zalaska moći britanskog imperija. Kada je Amerika krajem 19. i početkom 20. stoljeća izašla iz izolacije osiguravši poziciju u Latinskoj Americi, krenula je u projekciju svojih interesa diljem svijeta. Sklapanje Versajskog mira 1919. pod američkim patronatom i kasnije uspostava istog, ali modificiranog mirovnog poretka nakon 2. svjetskog rata označava početak i nastavak presudnog američkog utjecaja na međunarodne odnose i mirovnog poretka u Europi pod američkim vodstvom nakon dva ratna posrnuća europskih sila. Popularno se taj poredak naziva i Pax Americana. Pod okriljem nove sile koja je naslijedila britanski imperij koji se ubrzano raspadao nakon 2. svjetskog rata na razinu globalnog utjecaja uzdigao se i cijeli Zapad. Taj poredak žele rušiti Rusija i Kina jer ne odgovara njihovim interesima. Pritom su podijelili uloge. Rusija je ušla u vojnu agresiju za početak prema Ukrajini preuzevši time na sebe i najveći rizik, a Kina daje političku i diplomatsku podršku i Moskvi čuva leđa. Uloga Kine kao diplomatskog suporta ogleda se u svim dijelovima svijeta, uključujući i Europu i Afriku. Kina je uspjela u novom miješanju karata otvorenom ruskom agresijom na Ukrajinu i neizbježnim zapadnim odgovorom kroz intenzivnu vojnu i političku pomoć napadnutoj Ukrajini promijeniti raspored snaga na Bliskom istoku u izvjesnoj mjeri na američku i zapadnu štetu.

Novi svijet

Za svoje djelovanje Peking je iskoristio zaokupljenost SAD-a i Zapada pomoći Ukrajini pa uspijeva privremeno pomiriti sunite i šijite, Saudijsku Arabiju i Iran, i time, u mjeri koja još nije jasno odrediva, oslabiti američke i zapadne pozicije na Bliskom istoku. U svakom slučaju Kina je postigla, da zahvaljujući takvoj novoj konfiguraciji odnosa koje je uspjela kreirati, arapski svijet bude nešto bliže poziciji Irana i, što je za Peking i Moskvu najvažnije, da ne nastupi direktno protiv ruske agresije u Ukrajini. Istodobno, Kina zavlači i zbunjuje svojim postupcima Europsku uniju koja je, uostalom, i jedan od primarnih ciljeva udara na postojeći međunarodni poredak. Europska unija bi ekonomski surađivala s Kinom, ali se isto tako boji i ulaženja u novu ovisnost nakon fatalne ovisnosti o ruskim energentima, kao i kineskog prodora na europsko tržište. U toj igri s vodećim europskim silama i briselskom administracijom Kina odvlači pozornost Europske unije i europskih sila od najvažnijeg pitanja za Europu – rata u Ukrajini i otpora ruskoj agresiji. Mirovni planovi koje Peking predlaže također služe zavlačenju i trebali bi Rusiji osigurati manevarski prostor u vremenskoj dimenziji rata u cilju održavanja dostignutih vojnih ciljeva  u Ukrajini. Jednima i drugima, i Rusiji i Kini, rat u Ukrajini zapravo služi kao poluga pritiska na međunarodni poredak u kojem pokušavaju stvoriti breše u koje bi se ubacili i potom osigurali bolje pozicije s kojih bi učinkovito rušili poredak ili ga pak postupno transformirali do stanja u kojem SAD i Zapad ne bi imali toliko značajnu ulogu i svjetsku moć bi morali dijeliti s Kinom i Rusijom.

Autokratski režimi

Paradoksalno, za druge države izvan kruga najmoćnijih svjetskih sila, ako bi se uspostavio takav multipolarni poredak, ostalo bi još manje prostora slobode nego za poretka američke dominacije. I to iz dva razloga. Morale bi se prilagođavati autokratskim režimima Kine i Rusije i njihovu djelovanju na međunarodnom planu, njihovim ekonomskim i vojnim pritiscima, što bi se u konačnici posredno odrazilo i na njihove unutarnje političke procese koji bi se neupitno počeli usmjeravati prema autokratskim oblicima vlasti. Uz to, velik dio država našao bi se u tom multipolarnom svjetskom poretku na rubnim zonama dodira i praktičkog sudara multipolarnih aktera – SAD-a i Zapada s jedne strane i Kine i njezinih partnera s druge. Uistinu je mala vjerojatnost da bi države bez izrazito snažne ekonomske i vojne moći mogle kao ravnopravni partneri sudjelovati u takvom multipolarnom svjetskom poretku. Većina bi se našla na vjetrometini i na otvorenom koridoru mogućih posredničkih ratova. Moskva i Peking uporno šire mit da multipolarni svjetski poredak znači i mirni svijet, što jednostavno ne odgovara logičkim postavkama razvoja međunarodnih odnosa. Multipolarni poredak nikako ne znači i svjetski mir. Doktrina SAD-u i Zapadu u cjelini daje mnoge prednosti i snažna je poluga projekcije interesa na svjetskoj razini, no stvara probleme u nadmetanju s konkretnim protivnicima, Kinom i Rusijom. Kina lovi upravo po tom bazenu autoritarnih država i privlači ih k sebi, povezuje i time s jedne strane umanjuje međunarodni pritisak na Rusiju zbog vođenja agresivnog rata u Ukrajini, a s druge strane ruši autoritet i utjecaj američke i zapadne politike i time Peking uporno kljuca po postojećem međunarodnom poretku. Povezivanje Irana i Saudijske Arabije kineskim posredovanjem tipičan je primjer takvog djelovanja.

Vojna pomoć

Nadalje, takvom politikom osigurava se i prostor različitim oblicima vojne pomoći Rusiji. Primjerice, američko i NATO-ovo upozorenje Kini da ne isporučuje oružje Rusiji nema gotovo nikakav praktični učinak jer bi se moguća isporuka oružja, ako već nije i u tijeku, prije svega velikih količina potrebnog streljiva u kalibrima 122, 125 i 155 milimetara, odvijala posredovanjem Irana i Sjeverne Koreje. Isporučeno oružje i streljivo koje se može identificirati da je iranskog i sjevernokorejskog porijekla Kina bi kompenzirala svojim isporukama Iranu i Sjevernoj Koreji. Kako rat u Ukrajini odmiče s vidljivim naznakama priprema većih vojnih operacija zaraćenih strana i najavom novih velikih bitaka, to on u sve većoj mjeri kreira zbivanja na globalnoj razini. U tijeku je intenzivno okupljanje pristaša i saveznika i slamanje kolebljivaca na međunarodnoj sceni. Vremena je sve manje jer rat ulazi u sasvim novu fazu s neizvjesnim tijekom. Značaj kineskog diplomatskog djelovanja u takvoj situaciji je ključan za Rusiju jer smanjuje međunarodni pritisak na nju kao agresora i usporedno razbija postojeći međunarodni poredak, što je i konačni cilj ruske agresije na Ukrajinu i sve vidljivije velike zajedničke strategije Kine i Rusije na promjeni međunarodnog poretka. U svakom slučaju, postaje sve očitije – Rusija i Kina su u zajedničkom projektu promjene međunarodnog poretka. Temeljni cilj je rušenje ekonomskog, političkog i vojnog poretka koji je u temeljima Zapada, i to točno prema navedenom redoslijedu prioriteta. Na prvome mjestu strateških prioriteta je ekonomski udar na globalnom planu, na ekonomiju Zapada, poglavito Europske unije i europskih država.

Zajednički projekt

On bi trebao kriznom logikom širenja oslabiti unutarnje ekonomske političke i socijalne prilike u najmoćnijim državama Zapada i poljuljati međunarodni politički poredak nastao nakon svjetskih ratova i modificiran nakon pada SSSR-a, te razarajuće djelovati na uspostavljeni sustav njihovih međusobnih odnosa. Ruski rat u Ukrajini ima daleko šire ciljeve nego što se to na prvi pogled čini. On je u funkciji daleko šireg plana stvorenog u suradnji s Kinom koji okuplja i druge američke i zapadne protivnike, prije svega Iran koji se u rat i aktivno uključio, i Sjevernu Koreju. Master plan Rusije i Kine je rušenje postojećeg poretka međunarodnih odnosa. Prema svemu, riječ je o zajedničkom projektu stvorenom mnogo prije same ruske invazije na Ukrajinu. Prema zajedničkom strateškom planu, podijeljene su uloge. Rusija je preuzela vojnu komponentu zajedničke velike strategije, a Kina diplomatsku. Rat koji je Rusija pokrenula u Ukrajini detonator je zajedničkog plana rušenja postojećeg poretka međunarodnih odnosa.

Iran i Sjeverna Koreja već su u njihovu taboru

Kineski diplomatski suport Moskvi već sada postiže uspjehe. Osim promjena paradigme odnosa na Bliskom istoku, umnažaju se podjele na međunarodnoj sceni u odnosu na rat u Ukrajini. Ruski i kineski cilj je baš to – produbljivanje tih podjela kako bi se što manji broj država pridružio izravnim osudama ruske agresije i uvedenim sankcijama. To je prvi korak u pokušaju rušenja postojećeg poretka i rasporeda snaga na globalnoj razini. Na tom planu je uloga Kine neprocjenjiva za Rusiju. Kina može pregovarati s autokratskim režimima, uključujući Iran i Sjevernu Koreju koje američka i zapadna politika ne mogu uključiti u svoj krug saveznika. Temelj američke i zapadne politike u eri predsjednika Bidena doktrina je svjetskog sukoba demokracija i autokracija pa se Zapad odupire zovu oportunog postupanja i ne može više održavati dovoljno bliske odnose s primjerice Saudijskom Arabijom koliko bi bilo potrebno za sankcioniranje Rusije. Kina nema tih problema i interesno može blisko surađivati s bilo kakvim režimom, pa i saudijskim ili pak iranskim. Američka i zapadna politika nakon Trumpa za okupljanje saveznika i partnera u sučeljavanju s Rusijom i Kinom koristi doktrinu velikog globalnog sukoba demokracija i autokracija, što je u biti samo modifikacija hladnoratovskog sukoba demokracija s komunizmom. No, u praktičnoj realizaciji doktrine nastaju problemi. Oštra klasifikacija na demokratske države i na autokracije ograničava mogućnost privlačenja partnera i mogućih novih saveznika u sukobu s Rusijom i Kinom.

Lavrov govori samo ono što mu Putin dozvoli

Znakovita je izjava ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova izrečena u ljeto prošle godine za susreta sa stalnim predstavnicima zemalja članica Arapske lige, kada je ustvrdio da svijet ulazi u novu eru. “Mi smo na početku nove ere. Govorim o pokretu usmjerenom prema stvarnom multilateralizmu, a ne onom koji je Zapad pokušao nametnuti”, rekao je Lavrov. Iz njegove izjave jasno se vidi da je rusko ratovanje u funkciji promjene cijelog međunarodnog poretka, a ne samo slamanja Ukrajine. Njegova poruka u potpunom je suglasju sa zlokobnom porukom koju je izrekao kineski predsjednik Xi Jinping kako Kina s Rusijom namjerava iznuditi promjene kakve svijet nije vidio cijelo stoljeće. Pritom treba računati na sposobnost Kine da brzo promijeni svoj međunarodni nastup i drukčije definira ciljeve te u slučaju katastrofalnog razvoja zbivanja za zajednički plan s Rusijom brzo opere ruke. Rusija takvu mogućnost nema i upravo zato je Kina uistinu ono na što mediji danima nakon susreta Putina i Xija Jinpinga ukazuju – stariji partner u kinesko-ruskom odnosu. Dnevno.hr Read the full article

[cgvijesti]

Evo šta je sve usvojeno na današnjoj sjednici Vlade

Vlada je na danas održanoj, 37. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, usvojila Usmenu informaciju o štetama nastalim usljed poplava na sjeveru Crne Gore. Tim povodom, članovi Vlade su upoznati sa problemima i štetama koje su izazvane obilnim padavinama posljednjih dana, kao i hitnim mjerama sanacije i podrške stanovništvu i lokalnim samoupravama koje u kontinuitetu…

[mentalnahigijena]

„Izvještaj pokazuje da se komesar Varhelyi 'složio' s Dodikom o datumu održavanja posebne sjednice Narodne skupštine RS-a i o šestomjesečnom moratoriju na zakone koji uključuju jednostrano povlačenje iz državnih institucija”, stoji u pismu. With MEP colleagues, we call for an investigation into Commissioner Varhelyi’s alleged role assisting Milorad Dodik’s separatist escalation in Bosnia-Herzegovina.The EU needs to stand firmly and credibly on the side of peace. People in BiH and beyond deserve clarity on this. pic.twitter.com/Ihj0nXMfE6 — Katalin Cseh (@katka_cseh) January 12, 2022 Parlamentarci ističu da se evropski komesar ne može ponašati u suprotnosti sa zvaničnom politikom Evropske unije prema Zapadnom Balkanu, te da svako dovođenje nepristrasnosti i neutralnosti Komisije u pitanje, automatski ugrožava geopolitički balans. „U tom kontekstu, pitamo vas da li Komisija smatra da je rad komesara Varhelyija u skladu sa zvaničnom politikom EU prema BiH? Možemo li očekivati internu inspekciju koja će procijeniti da li su njegove aktivnosti u skladu s njegovom ulogom komesara za proširenje EU? Kakav je stav Komisije po pitanju teritorijalnog integriteta BiH i kako Komisija planira da se zaključci Dejtonskog sporazuma ne krše?”, stoji u pismu koje potpisuje 30 zastupnika Evropskog parlamenta. Parlamentarci su istakli da Evropska komisija igra ključnu ulogu u osiguravanju poštivanja zaključaka Dejtonskog sporazuma i osiguravanju mira u BiH. Međutim, kako su istakli u pismu, sve zemlje Evropske unije ne dijele ove ciljeve. „Izvještava se i o tome da trenutna mađarska vlada aktivno podržava Dodikovu kampanju podjele BiH i kroz 100 miliona evra pomoći koju Mađarska daje Republici Srpskoj uoči Opštih izbora u Bosni i Hercegovini”, navodi se u pismu. Takođe, naglasili su važnost teritorijalnog integriteta BiH, ne samo iz lokalne i regionalne, već i iz evropske perspektive. „Ukoliko Dodik bude uspješan u nastojanjima da podijeli državu i uspostaviti nezavisnu RS povlačenjem iz institucija Bosne i Hercegovine i uspostavljanjem nezavisnih tijela na teritoriji RS-a, posljedice će se osjetiti daleko izvan granica BiH, a teške posljedice osjetiće i evropska vanjska politika”, navodi se u pismu VOA

[antidayton]

JE LI NAM JE DODIK DAO TAČAN DATUM POČETKA RATA U BiH?!

JE LI NAM JE DODIK DAO TAČAN DATUM POČETKA RATA U BiH?!

JE LI NAM JE DODIK DAO TAČAN DATUM POČETKA RATA? Kada je velikosrpska ideologija u pitanju nema sumnje više da od 1992. godine moramo obraćati pažnju na sve. Svaka izjava, svaki gest i odluka u tom taboru ima svoju tačnu svrhu i planski je tu gdje je učinjena ili izrečena. Tako, svako ko misli da su doneseni zaključci u Skupštini tzv. rs slučajni i da nemaju težinu, varaju se. Imaju oni težinu u…

[misses-k-blog]

Blesica

“Što radiš to?”

Pogledao me i razvukao osmijeh. Pravila sam se važna, kao ljuta.

Blago sam nakrivila glavu i rukama počela popravljati kosu kako bi izgledalo da sam okupirana. A nisam bila. Jednostavno nisam htjela odgovarati na njegova pitanja

BOŽE!

Kako je znao dosađivati dok mu ne kažem sve do sitnog detalja i ne bi odustajao zapitkivati.

Na kraju bi pokušao sam donjeti zaključak zbog čega sam ljuta, i moram vam priznati njegovi zaključci su urnebesni.

Dižući ruke u znak predaje, sjeo bi pored mene i rastužio se, i onda bi rastužio mene.

Mi djevojke, uvijek shvatimo da pretjerujemo kada dovedemo muškarca do ludila

Hinjski sam se privukla uz njega i naslonila glavu na njegovo rame. Iscrpljen, razvukao je blagi osmijeh i kao i uvijek na kraju svađa izgovorio:

“BLESICE MOJA”

- https://misses-k.tumblr.com