#šokci

[gorskivijenac]

Two Šokci girls in festive attire,with beaded flower headdressss, village Sonta, Serbia. Photographed by János Jankó in Sonta, 1894.

[lookerweekly]

Pohod bušara jedan je od najupečatljivijih narodnih običaja u Mađarskoj, kojim baranjski Šokci već vekovima ispraćaju zimu. U pitanju je običaj koji je od 2009. pod zaštitom Uneska kao deo nematerijalnog kulturnog nasleđa i koji se tradicionalno obeležava u Mohaču. Ove godine pohod mohačkih bušara biće organizovan od 16. do 21. februara.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/zivotni_stil/putovanja/mohackih-busara/

[budapestbug]

Busowalking 2019 Mohacs, Hungary The Busójárás (Busó-wakling) is an annual celebration of the Šokci (Croats) living in the town of Mohács, Hungary, held at the end of the Carnival season ("Farsang"), ending the day before Ash Wednesday. It starts on a Thursday, followed by the Kisfarsang (Little Farsang) carnival on Friday, with the biggest celebration, Farsangvasárnap (Farsang Sunday) on the seventh Sunday before Easter Sunday; the celebration then ends with Farsangtemetés (Burial of Farsang) on the following Tuesday (Shrove Tuesday or Mardi Gras). Locals explain the Carnival with two related but different legends: 1. During the Turkish occupation of the territory, people from Mohács fled the town, and started living in the nearby swamps and woods to avoid Ottoman (Turkish) troops… 2. In the older, less popular story, the busós are scaring away not the Turks but Winter itself. The Busós are wearing painted handmade masks from wood and using tools such as „marhakolomp” (cowbell) and „kereplő” to generate the very big noise. photos by Marta Bartha

[gtaradi]

Dora Kovačević: Bošnjaci

Širok šor, pjeva se bećarac,

Hvataj se u kolo igra se drumarac.

U Slavoniji svira se bisernica,

ovdje u nas i samica.

U Bošnjaka „Snaše“, „Nene“ i „Baće“ pjevaju

Dok sjajni „Kristali“ sviraju.

U selu mome svatko nešto zna:

Ili šlinga ili fodruka.

Tko ne umije rukama to stvarati

Zna se jako dobro bećariti.

Po bilom svitu oborke raznosili,

Bošnjake svoje njima proslavili.

Bake po drumova divanile,

[taliatravels]

This past Sunday, I was privileged enough to attend the festival of Busójárás in  Mohács, Hungary. Along with my International Relations MA at CEU, I am also pursuing an Advanced Certificate in Religious Studies. This trip was sponsored by the CEU Religious Studies Program, and it was honestly one of my highlights of studying at CEU, at least so far.

Being only to speak limited Hungarian has definitely been a hindrance when trying to travel around Hungary. So when I found out that we were going as a group to Mohacs, I was super excited to go. The Religious Studies Program is also one of the inter-disciplinary programs at CEU, meaning that on this trip, I would get to spend time with some of my friends who aren’t in every single one of my classes. So bright and early on Sunday morning, we piled in to the coach and headed south to the small border town of Mohacs.

Busójárás is primarily celebrated by the Šokci, the ethnic Croatian minority which resides in  and around Mohács. The festival is similar to other Karneval/Carnival festivals throughout Europe, and in some ways reminded me of the Funken I attended last year in Vorarlberg, both being festivals which involve copious amounts of fire and partially celebrate the end of winter. As many of my Austrian friends pointed out, the Busos in some ways resemble the Krampus and Perchten of the Alps, with their furry bodies and scary masks.

However, the Busójárás celebration in Mohacs claims its roots in the Battle of Mohacs, when the Šokci dressed in fearsome masks to scare off the invading Ottoman forces. Attending this event with such an interdisciplinary group, of course many were excited to visit the site of this battle from 1526, in addition to seeing the festival.

One of my favorite parts of the festival was wandering around the set-up area for the  Busó parade. Somehow, Andy, Mijat, Lili and I ended up kind of in the behind the scenes set up area for the parade. Here we watched the young  Busós take off their masks, drink beers with friends and take selfies with their buddies, while others were still putting the final touches on their costumes. To see the intersection of this tradition and modernity was particularly interesting to see right before the large  Busó parade began.

After the parade the Busós head to the Danube to throw a coffin into the river, representing the death of winter. After the coffin is lowered in, the Busós are set free on the town to cause merriment and chaos--mostly by drinking, chasing women and dancing. Walking through the town, the girls in our group were danced with, chased a little and definitely a part of the festival. To finish the evening off, there is a huge bonfire in the center of town, where an effigy of winter is burned.

As the effigy burned in the great bonfire, we participated in the general chaos and merriment of the situation, dancing and joyfully watching the Busos have fun with each other and the crowd. The day ended with us all grouping up to walk away from the bonfire and back to our bus home to Budapest, but even as we walked away, you could almost hear the clang of the Busós’ cowbells in the distance.

[mentalnahigijena]

Nosioc teze (a i oslonca vjekovnih želja i utopija) "Srbi svi i svuda" je Vuk Stefanović Karadžić što je objavio 1849. godine u Beču, kao dio knjige "Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona!". Na osnovi te teze neki su kasniji jezikoslovci i etnolozi smatrali da Srbi i Hrvati govore jednim jezikom, često nazivanim "srpskohrvatski jezik", dok su neki makedonski jezik smatrali južnim srpskim dijalektom. Karadžić je Srbima nazivao sve ljude koji govore štokavski. Tako je Karadžić među Srbe ubrajao i Crnogorce, Bošnjake i Makedonce. Hrvate ne naziva Hrvatima nego ih naziva i dijeli po regionalnim nazivima kao što su "Dubrovčani", "Slavonci" i "Dalmatinci", ali i "Bunjevci", "Šokci" i "Krašovani". Negira postojanje Hrvata; prema njemu se radi o Srbima "rimskog zakona". Karadžić navodi da su: "tri milijuna su zakona grčkog (pravoslavci), a od ostala dva milijuna dvie trećine zakona turskog (muslimani), a jedna trećina rimskog." Završava riječima : "Svi pametni Ijudi i od grčkog i od rimskijeh Srba, priznaju, da su jedan narod, samo je onima rimskog zakona još težko Srbima nazivati se, ali će se po svojoj prilici i tome pomalo naviknuti, jer ako ne će, da su Srbi, oni nemaju nikakoga narodnoga imena".

[keldermans]

Bunjevci and Šokci brothers forever

[crolavender]

#Repost @croatian_costumes (@get_repost) ・・・ Šokci, Bač, Bačka - Vojvodina 🌻 #panonija#panonia#sokci#bac#backa#sokadija#sokica#bac#vojvodina#old#pics#photooftheday#nošnja#nosnja#folklor#folklore#croatian#hrvatska#hrvatski#catholic#tattoo#subotica#novisad#osijek#zagreb#split#tbt — view on Instagram http://ift.tt/2GHsXux

[gorskivijenac]

Šokci from Vojvodina, Serbia. cred. Museum of Vojvodina.

[perchten]

Busójárás Parade!

“Busójárás achieves multiple purposes. First, it is a traditional Carnival, a festival of drunkenness and revelry celebrated the week before Lent begins on Ash Wednesday. Second, it’s the reenactment of a historic victory by the Šokci, a Croatian ethnic minority that has a large populace in Mohács.”

[balkantimes]

Hrvati u Vojvodini: S međusobnim optužbama pred birače

Iako bi se nakon događanja tokom rata trebalo očekivalo jedinstvo Hrvata u Vojvodini, pred izbore je očita podijeljenost.

Tomislav Šoštarić

U Srbiji živi blizu 60.000 Hrvata, od toga njih približno 50.000 u Vojvodini, od kojih je jedan dio za vrijeme rata 90-ih proživljavao teške trenutke diskriminacije i progona, a najpoznatiji je slučaj onaj u mjestu Hrtkovci, u kojem je ključnu 'ulogu' odigrao haški osuđenik Vojislav Šešelj.

Iako bi se očekivalo da nakon svega hrvatsku zajednicu u Vojvodini karakterizira jedinstvo, čini se kako stvar stoji bitno drugačije, barem na razini politike, gdje ne manjka međusobnih prozivki za brigu o osobnim interesima, a ne za dobrobit zajednice.

Kad se uzme u obzir 'raštrkanost' Hrvata po Vojvodini te da dio Bunjevaca odbija izjašnjavati se kao Hrvati, čini se da situacija prilično utječe na zajednicu, koja ove nedjelje također izlazi na izbore u Srbiji.

'Nervoza'

Tomislav Stantić iz udruge Hrvatski građanski savez, kaže da su stvari krenule loše jer je vrh Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), dugogodišnje dominantne stranke Hrvata u Vojvodini, ponovno odlučio ne izaći samostalno na izbore, već u širokoj koaliciji Ujedinjene demokratske Srbije te s Vojvođanskim frontom na razini pokrajine i lokalne razine.

Stantić: Podijeljenost nekima odgovara

Stantić unatoč svemu ističe da će u slučaju njihova izbornog prolaska prvo partnerstvo ponuditi DSHV-u, iako nije zadovoljan raspoloženjem u zajednici jer je ljudima objašnjavano da su u Srbiji ugroženi i da ne trebaju poduzimati inicijative, navodeći da atmosfera u zajednici ovisi o području - u Subotici i Novom Sadu tenzija nema, no u Srijemu još ima napetosti. Smeta mu što su Hrvati u Srijemu, kaže, 'izopćeni' u politici, iako su zaslužni, a također smatra kako nije istina da je Subotica centar 'hrvatstva', iako kao takva dominira.

"Zbog toga i njihova neka javna svest o tome da učestvuju u javnim procesima, barem oko svoje lokalne zajednice, bila je potpuno suprimirana".

S druge strane, Bunjevci  su, ističe, mnogo aktivniji, stabilniji i imaju podršku srpske države, no i njihovi čelnici, navodi, inzistiraju na podjelama i odvajanju Bunjevaca i Hrvata, iako se, ističe, radi o istom korpusu.

"Svaka inicijativa da se sa njima razgovara unazad zadnjih godina, u kojima sam i ja učestvovao, je naišla na strogu osudu lidera i jedne i druge zajednice, tako da ta podeljenost očito odgovara liderima".

Udruga je, navodi, osnovana sa željom da se uvede veći pluralizam u tu političku scenu pa su za ove izbore na inicijativu predsjednika Hrvatskog demokratskog foruma (HDF) Zvonimira Perušića pristali na izradu prve liste s hrvatskim predznakom na izborima u Subotici.

Osobno se, kaže, nije kandidirao, no podržava inicijativu koja je, kako kaže, izazvala nervozu u DSHV-u kao stranci koja je, navodi, 30 godina imala apsolutnu dominaciju nad politikama koje su, smatra, dovele do sunovrata zaštite političkih interesa zajednice.

DSHV-u zamjera što je, kako kaže, ponovno krenuo u kampanju sa stavom da su Hrvati najomraženija zajednica u Srbiji - smatra da je to netočno.

Približavanje strukturama vlasti

"Da je namera toga da se oni zaplaše, da budu čvrsto vezani za jednu jedinu opciju koja im obećava da će učiniti sve da ih zaštiti od svih zala koja ih čekaju u Srbiji. Mi potpuno drugačije to posmatramo, mislimo da i u Srbiji i u Hrvatskoj između Srba i Hrvata može biti i mnogo bolje, da može biti mnogo bolja komunikacija, da postoje političari koji intenzivno rade na tome da se to ne desi, međutim u tom jednom više građanskijem korpusu u hrvatskoj zajednici, kakav je predominantan u Republici Srbiji, pa time malo ekstremniji krugovi nisu zadovoljni , a to je na žalost DSHV pokazivao sve ove godine da jeste".

Njihov cilj je, navodi, interese Hrvata maksimalno približiti vladajućim strukturama - godinama su, ističe, oporba na svim razinama vlasti.

"I ne radi se uopšte o odnosu trenutno na SNS (Srpska napredna stranka) ili bilo kome drugome, nego o kapacitetu da možete da iznesete vaše zahteve, želje, šta je ono šta je važno za hrvatsku zajednicu u Subotici i u celoj Srbiji. Toga nije bilo, nego je uzak krug od relativno malog broja u tome lično nalazio svoje interese".

Prema vastima u Beogradu se za sada, navodi, ide samo s time da izborni uvjeti budu kao i u Hrvatskoj, da postoje zajamčena mjesta za Hrvate u parlamentu, sa čime se slaže, ali to nije bit.

'Bezobrazniji' nastup

"Morate izaći sa vrlo jasnim stavovima, sa ljudima koji su spremni da to sprovedu, da ljudi koji će sesti u institucije srpske države imaju neki kredibilitet, da to nisu rođaci i prijatelji, kao što je bilo do sada i da mogu nešto da urade, a ne da su tamo samo radi nekih nadoknada, odnosno sinekura".

Dok neke druge po brojnosti slične zajednice uspijevaju 'progurati svoje inicijative, kaže da je podzastupljenost Hrvata u državnim organima činjenica političke greške.

Žigmanov: Nije rješenje ponavljati 'Žigmanov ne valja'

Žigmanov ističe da je na izborima za HNV njegova stranka od 78 elektora osigurala 74, a oni koji se predstavljaju kao alternativa nisu osvojili nijedno mjesto.

"Zanimljivo je da se ta skupina, 'vesela družina' statističkih Hrvata, ne očituje ni o jednom daleko većem problemu Srbije danas, stanje demokracije, sloboda medija, deficiti u vladavini prava, suočavanje s prošlošću, žrtve Hrvatske 90-ih godina - bilo koja ozbiljnija politička tema, nego svi u glas papagajski ponavljaju "Žigmanov ne valja". To ja znam isto, ali to nije rješenje pitanja političkog života ni hrvatske zajednice, našeg položaja u srbijanskom društvu, a još manje pitanje budućnosti Srbije".

U izbore su, navodi, ušli s optužbama da su u obrazovanju na hrvatskom jeziku veličali ustaštvo, koje ne uzimaju za ozbiljno, no koje su ostavile posljedice i prisutan je strah.

"Imate situacije da u lokalnim zajednicama aktivisti SNS-a sa svojih telefona po pet puta zovu predstavnike hrvatskih institucija, organizacija i provjeravaju za koga će glasovati. Imate situaciju i da smo i dalje označeni kao neka vrsta remetilačkog faktora gdje se s vremena na vrijeme događaju incidenti koji se medijski onda spinuju i preuveličavaju. Hoće se stvoriti klima da su Hrvati nelojalni građani. U takvoj situaciji naravno da je nespremnost da se sudjeluje u životu, da se kandidira, da se izađe na izbore".

"Nismo znali na pravi način da se mnogo proaktivnije, ako hoćete 'bezobraznije' nastupi prema srpskoj državi i ja mislim da to jedino tako može da prođe, a ne sa kuknjavama", zaključuje Stantić.

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, pak, kaže da prozivke ne odgovaraju istini i dolaze od onih koje se pojavljuju  s vremena na vrijeme, uoči izbora.

"To govore ljudi koji se u hrvatskoj zajednici ne prepoznaju kao aktivni činitelji razvoja i institucija i određenih procesa. To su osobe na koje ne treba referirati. Nažalost, tradicionalno nepoznavanje prilika unutar hrvatske zajednice, određene aktivnosti nekih semistruktura, onih instanci koje nisu naklonjene hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji, a tih je, vjerujte mi, mnogo, se sada pojavljuju i medijski sa margine od totalnih autsajdera iz zajednice stvaraju famu da smo mi razjedinjeni", navodi Žigmanov.

Učestvovanje u odlukama, ali ne po 'diktatu' Vučića

S predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem se, navodi, razgovaralo i brojna pitanja su riješena, no to, navodi, nije suma onoga što žele - sudjelovati u donošenju odluka, ali ne na način na koji to "diktira" Vučić.

"Hoćemo da dobijemo platformu na koji način i sa kojim sadržajem ući. Da li biste vi voljeli da predstavnik hrvatske zajednice sjedi u skupštinskoj većini gdje će ministar biti Aleksandar Vulin, dežurna osoba koja remeti srpsko-hrvatske odnose? Da li bi vi voljeli da predstavnik hrvatske zajednice sjedi u istim klupama gdje je predsjednik Skupštinskog odbora za Srbe izvan Srbije, u regionu i dijaspori, Miodrag Linta? Mi ćemo biti dio onih struktura koje podržavaju vlasti kada se neke temeljne pretpostavke, ideološke i političke, dovedu u pitanje".

Zalažu se, kaže, za Srbiju kao domovinu kojoj su lojalni građani i u kojoj će vladavina prava vrijediti za sve, a ne da se svaka stvar mora rješavati putem instituta predsjednika države.

Nulta tačka spremnosti

"Nulta točka naše spremnosti da uđemo u suradnju s vlasti jest da se onima koji koji su osuđeni za ratne zločine nad Hrvatima u Vojvodini po slovu zakona zabrani političko djelovanje. Kakva je to država gdje osoba koja je osuđena na 10 godina zatvora za činjenje zločina nad Hrvatima u Vojvodini politički aktivna? To je ključno pitanje demokratske konsolidacije u Republici Srbiji. A o njegovom djelovanju i postupcima i o samom tom fenomenu, kolege koje nama predbacuju ili meni osobnu neku vrstu drčnog stava, nisu rekli ni riječ", zaključuje Žigmanov.

Marija Šeremešić, predsjednica hrvatske udruge "Urbani Šokci" iz Sombora kaže da nakon dužeg vremena dolazi do promjena u hrvatskoj zajednici te su se javili i drugi zainteresirani za izlazak na izbore te je pojava novih ljudi dovela do 'gibanja' unutar zajednice, ali i stvaranja animoziteta.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

"Ajmo reći, većine i ove manjine koja se naknadno odlučuje sada u aktivnosti predstojećih izbora, što nije baš kod svih naišlo na neko plodno tle i odobrenje. Moje osobno mišljenje je da je takva pojava dobra jer mi imamo 43 člana u Somboru, 43 Hrvata, koji nemamo zajedničke političke stavove. Mi smo pristalice da svaki čovjek ima svoj stav, da ima pozitivno razmišljanje i pozitivne odnose prema mišljenjima nekih drugih", navodi Šeremešić.

Poštovanje i odricanje

Sombor uz većinu ima i više od 20 nacionalnih zajednica te su naučeni, ističe, na poštivanje tuđeg, kao i na poštivanje, ali i odricanje od svojega, a neki stalni sukobi unutar hrvatske zajednice između pojedinaca u političkim strankama, ističe, ne čini dobro za sve Hrvate.

"Pogotovo za one koji se ne bave politikom, nego isključivo kulturom jer kultura mora da se na neki način inkorporira i u sredinu u kojoj živi. Mi prihvatamo sva neka, da kažemo, pravila, sva uređenja i sve zakone koje ova država u kojoj živimo nudi - ne odričemo se svoga, ali poštujemo i tuđe".

U Subotici je, navodi, sjedište DSHV-a, a tamo su i hrvatske kulturne ustanove, kao i HNV i možda je, navodi, takvo 'grupiranje' sve one na drugim područjima učinilo sporednima, što kod pripadnika zajednice izaziva želju za promjenama.

Na periferiji

"Dugo godina traje sve jedno isto, dugo godina su isti ljudi u politici, dugo godina su isti ljudi koji rukovode hrvatskim zajednicama. Imamo te naše podružnice koje se nalaze negdje na periferiji i jednostavno su tu, ali nemaju nekog velikog upliva u donošenje odluka, u raspravljanje o problemima običnog malog čoveka Hrvata".

Iako lokalni problemi uvijek postoje, ističe kako se ne može reći da hrvatska zajednica ima većih problema u odnosu na većinsko stanovništvo, barem u Somboru.

"Evo, 11 godina djelujemo, imamo dobru saradnju, prihvataju nas kao nacionalnu manjinu, ali po istim pravilima kao i većinsko stanovništvo", zaključuje Šeremešić.

Izvor

[andrej-food]

Levo ali desno🙃😉🤔 Katerega bi🤗🤗🤗🤗 📞07 35 68 121 ali pa pozvonite pred gostilno 🗣️😀 #gostilnapezdirc #gostilna #kruh #smile #semic #breadmaking #bread #šokci #belakrajina #crnomelj #metlika (at Gostilna Pezdirc v Beli krajini) https://www.instagram.com/p/B_uXzAwg86o/?igshid=6v7jnzr0x1sh

[ghost1991cro]

Kazali bi stariji Šokci-sve k’o po loju! Dani prolaze jedan za drugim, lagano teku kao po loju, kazali bi stariji Šokci u Slavoniji. Je li baš tako kako oni kažu odnosno kako su oni to znali kazati?

[budapestbug]

Hungarian Folklore: Busójárás („Busó-walking”) The origin of the „Busó-walking : The Busójárás (Busó-wakling) is an annual celebration of the Šokci (Croats) living in the town of Mohács, Hungary, held at the end of the Carnival season ("Farsang"), ending the day before Ash Wednesday. It starts on a Thursday, followed by the Kisfarsang (Little Farsang) carnival on Friday, with the biggest celebration, Farsangvasárnap (Farsang Sunday) on the seventh Sunday before Easter Sunday; the celebration then ends with Farsangtemetés (Burial of Farsang) on the following Tuesday (Shrove Tuesday or Mardi Gras). Locals explain the Carnival with two related but different legends: 1. During the Turkish occupation of the territory, people from Mohács fled the town, and started living in the nearby swamps and woods to avoid Ottoman (Turkish) troops… 2. In the older, less popular story, the busós are scaring away not the Turks but Winter itself. The Busó: The Busós are wearing painted handmade masks from wood and using tools such as „marhakolomp” (cowbell) and „kereplő” to generate the very big noise. Farsangvasárnap („Farsang Sunday”) : At Farsangvasárnap, celebration starts at the Kóló square, traditionally. All of the busós from the swamps and woods on boat and from the city convene there. At the Koló square when all of the busós there, a noise using The Busó Cannon order the busós to walk together to the Main Square where the celebration of the carnival starts. After it, busós go back to the Danube generating very big noise to chase the winter and until dusk arrive back to the main squere. Finally, until dusk they make a big fire and dancing surround it during the whole evening and celebrate the Carnival, the coming spring and Fertility. Than the Farsangvasárnap ends… Farsangtemetés („Burial of Farsang”) : The last day of the Carnival, on Tuesday, the native people are celebrating the Farsangtemetés, the „burial of the Farsang”. Actually this is the burial of the winter and the year before. They also write some good wishes on the coffin for the next year than burn it and dance the whole night again.

[treyclimb714]

davor coin twitter

Šokci (Croatian: Šokci, Hungarian: Sokácok, Serbian: Шокци Serbian Latin: Šokci) are an ethnographic group of South Slavs mainly identified as Croats. They are not considered a separate ethnicity in Croatia and elsewhere. They live in various settlements along the Danube and Sava rivers in the historic regions of Slavonia, Baranya, Syrmia and western Bačka. These regions today span eastern…

[udrugecom-blog]

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "MLADI ŠOKCI" DUBOŠEVICA, Duboševica, dr. Franje Tuđmana 2

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “MLADI ŠOKCI” DUBOŠEVICA, Duboševica, dr. Franje Tuđmana 2