#arhitekt | Explore Tumblr Posts and Blogs

zagrebjavniprostor · 11 months

Text

Foto: Saša Šimpraga

Nevidljivi most

Saša Šimpraga, 2023.

„A, kad Savu plahu prelijeće,

trese mostom, te se zemlja kreće,

Kano da se Okić s Klekom koše,

Uz sviranje, gorsko zavijanje.“

Velimir Gaj, Naš seljak i prvi mu parovoz, 1862.

Vjerojatno najstariji poznati sačuvani prikaz nekog zagrebačkog mosta onaj je na karti Nicolausa Angielusa iz 1566. godine. Na tom prikazu Kaptola i Gradeca, koji je najstariji do sada poznati kartografski dokument koji prikazuje prostorni opseg i djelomično urbanu strukturu Zagreba, vidljivo je i jezero koje se nalazilo s istočne strane katedralnog kompleksa i služilo i kao zaštita i kao ribnjak. Preko tog ribnjaka jasno je ucrtan drveni most. Otprilike je spajao katedralni kompleks s današnjom Šoštarićevom ulicom. Mosta ni jezera odavno već nema, a na tome je mjestu javni park Ribnjak koji u imenu čuva memoriju na nakadašnju veliku vodu. Kontinuitet imena samo potvrđuje da je prošlost gradu imanentna, uvijek prisutna, bilo u svom materijalnom ili nematerijalnom obliku, pa i kombinaciji jednog i drugog. Jedan od tih tragova prošlog su i arheološki ostaci najstarijeg zagrebačkog željezničkog mosta: upornjak s južne strane Save, na Kajzerici, i baze dva pilona koji se za niskoga vodostaja mogu vidjeti u koritu rijeke. Slika starog mosta davno je iščezla iz memorije stanovnika Zagreba, a on je dobrim dijelom i zaboravljen. U njegovoj, doslovno, neposrednoj blizini izgrađen je Zeleni most – Savski slavoluk kako će ga nazvati Fedor Kritovac – danas nezaobilazna slika zagrebačkih obala Save, pa i identitetski reper glavnoga grada. Most koji mu je prethodio dovršen je 1862. godine kao dio željezničke pruge Zidani most – Zagreb – Sisak otvorene za promet te iste godine kada je željeznica stigla u grad. Izgradnja mosta započela je sa strane Kajzerice. Most je bio najzahtjevniji element infrastrukture nove pruge. Rešetkasta čelična konstrukcija mosta projektirana je u Budimpešti, elementi za njeno sklapanje proizvedeni su u Beču te dopremljeni Dunavom i Savom do Siska, a dalje kopnom do Zagreba i Kajzerice. Most je bio ukupne duljine 253 metra, sadržavao sedam stupova i dva upornjaka. Čini se da su kameni dijelovi ukrasne ograde, kao manje važni elementi, isklesani vjerojatno u kamenu iz zagrebačkog kamenoloma Bizek, tj. u istoj vrsti kamena od kojega je građena i zagrebačka katedrala, dok su upornjaci bili od bitno čvršćeg granita. Ti kameni ostaci mosta druga su najstarija postojeća izgrađena struktura u užem Novom Zagrebu, odmah nakon pogranične stražarnice Napoleonovih Ilirskih provincija pored Savskog mosta koja je iz 1809. godine. Stražarnica ima status kulturnog dobra RH, dok ostaci mosta nemaju nikakav formalni status, ali su važan dio urbane povijesti grada.

Ideju o oživljavanju zaboravljenih i zapuštenih ostataka prvog zagrebačkog željezničkog mosta kao novog javnog prostora iznio je još 2015. godine arhitekt David Kabalin. Slijedom toga i kroz godine bilo je pokušaja platforme 1postozagrad prema mjesnoj samoupravi da se lokalitet oživi kroz male komunalne akcije, no bez ikakvog pozitivnog odgovora ili pomaka. Konačno, Kabalinova ideja svoju je realizaciju doživjela ove godine u sklopu projekta Mikrourbanizmi kojeg je, po zamisli autora ovog teksta, provela Hrvatska udruga nastavnika povijesti, a čiji je fokus na mikrolokacijama iz urbane povijesti Zagreba. Projekt je podrazumijevao i obrazovni dio u suradnji s Katedrom za metodiku nastave povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu čiji su studenti i studentice, na ishodišnoj točki programa tj. ostacima mosta, proveli istraživanje i proizveli seminarske radove na odabrane teme iz zagrebačke prošlosti.

Privremena intervencija na sačuvanim elementima mosta, izvedena po Kabalinovoj zamisli i projektu, kulminacija je tog programa koji je uz navedeno, imao primarnu ulogu osvijestiti javnost o arheološkim ostacima mosta i kroz jednostavno rješenje aktivirati ih kao novi javni prostor. Prilagođen mogućnostima projekta i kao privremeno rješenje, arhitekt prijedlog svodi na esenciju – mogućnost sjedenja i vidik, doživljaj. Na lokalitetu je postavljena drvena klupa, fiksirana u tlu, a sadrži info pano koji s dvije strane ima različite zadaće. Sa sjeverne prolaznicima signalizira novo mjesto na obalama. Njegova žuta ploha vidljiva je i iz daljine. S proljećem kad okoliš zazeleni doći će još više do izražaja budući da će zelenilo pojačati kontrast. S južne strane, dok mu se prilazi, pano nudi info sadržaj: osnovne informacije o povijesnom mostu. Uključuje, primjerice, i pjesmu „Naš seljak i prvi mu parovoz“ koju je Velimir Gaj napisao upravo u povodu 1. listopada 1862. tj. dana kad je prvi vlak prošao mostom. Na taj isti datum 161. godinu kasnije otvoren je i ovaj novi mali vidikovac. S vidikovca, klupe, otvara se trasa nestalog mosta, odlični pogled na Zeleni most i obale, vlakove u prolazu, i možda najzanimljivije, s mjesta se mogu promatrati ljudi koji prolaze s obje strane rijeke. Pritom mjesto po svojoj prirodi nudi određenu intimu javnog prostora, na način da istovremeno prisutni, prostor možete imati i samo za sebe.

Intervencija tako ispunjava nekoliko funkcija. Prvu da mjesto stavlja u potvrđenu upotrebu kao javnog prostora i to na način da nadograđuje, aktivira, prošlost bez da je degradira; i druga, da stari most posredno vraća u kolektivnu memoriju te stvara i nudi točku interesa: onu koja ima utilitarnu ulogu kao mjesto mogućeg boravka, i onu koja educira o povijesti važnog dijela željezničke infrastrukture u gradu. Prigodno, za otvorenje, na kamenoj ogradi mosta apliciran je i strip na temu željeznice, u dva nastavka i to na dvije bočne strane ograde. Autorica je Cicko. Radi se o papirnatom rješenju i eko ljepilu koji će s prvim kišama nestati. Prikaz vlaka u jednom od vagona uključuje i žirafu. Naime, dok je postojalo gradsko kupalište sa sjeverne strane, a Kajzerica još bila tek livada, južna obala Save kolokvijalno se nazivala - Afrika. Koja je preko Sredozemnog mora, a ovdje preko rijeke.

Foto: David Kabalin

Kabalinov rad je elementaran, ali studiozan, posvećen detalju, a karakterizira ga perceptivnost, sposobnost (pionirskog) čitanja i nadogradnje prostora koji je slojevit. Oživljavanjem jednog od tih slojeva, važnog dijela urbane povijesti grada, ponudio je minijaturu koja funkcionira. Možda i nagovješćuje neko trajnije, kompleksnije, ali i dalje jednostavno rješenje budući da lokacija ne traži puno da bi dala još više. Naime, jedna od zadaća projekta Mikrourbanizmi je da privremena intervencija demonstrira, potakne, neko dugotrajnije, sveobuhvatnije i nešto skuplje rješenje kako bi se ostaci mosta trajno sačuvali i ostali u javnoj namjeni. Kako sam autor navodi u prigodnom intervjuu, postoje vremena za velike urbane i infrastrukturne zahvate, no jasno je da ne živimo u jednom od njih. Nedefiniranost, pa i improvizacija, odnosno tehničko rješenje zagrebačkih obala Save upućuje na to da će se one u budućnosti, poželjno, mijenjati, prilagođavati novim potrebama. Tad bi trebalo računati i s ostacima mosta. Potvrditi ih kao važne. I zato je intervencija bitna budući da čuva, produžuje, urbano sjećanje, gradi narativ o mostu kojeg više nema, a pritom na gradskim oblama nudi, skreće pažnju, na stara nova mjesta i mogućnosti.

Kompleksniji zahvati na južnoj obali Save možda jednom uslijede. Do tada mogu proći desetljeća. One manje zahtjevne, izglednije, vezati se može uz npr. formiranje trgića s južne strane Savskog mosta, ili neposrednije uz mogući budući javni park koji mjesna samouprava u aktualnom sazivu zagovara na gradskoj parceli neposredno zapadno od ostataka starog mosta. Za nešto veće Grad teško da je spreman, pa i sposoban, te su upravo takva sitna prilagođavanja tek otvaranje perspektive za nešto ambicioznije. I tu Kabalinov prijedlog, eksperiment, zauzima dobru startnu poziciju: osvješćuje i gradi. Ujedno je svojevrsni preduvjet onoga što će jednom možda doći.

U međuvremenu, Zagreb je grad kojem nedostaje mostova. U budućnosti će možda postojati pješački između Jaruna i Laništa, ili onaj za sve kod Bundeka, i neki drugi. No, grad isto tako treba i svoje nevidljive mostove, one koji povezuju prošlost i sadašnjost.

4 notes · View notes

dizajn · 11 months

Video

vimeo

Arhitekt SEO svetovalec Predrag Petrovic Digital Marketing Strategist from Predrag Petrović SEO Expert on Vimeo.

Arhitekt SEO svetovalec Predrag Petrovic Digital Marketing Strategist

2 notes · View notes

starerazglednice · 2 years

Photo

Sv. Miklavž dobrotnik

V velikem delu Srednje Evrope velja sv. Miklavž za najbolj priljubljenega zimskega svetnika. Z darovi obdaruje otroke, velja pa tudi za zavetnika mornarjev, splavarjev, brodnikov, mlinarjev in žagarjev. Zimski obhodi svetnika v spremstvu angelov in parkeljnov se vršijo na predvečer njegovega godu 6. decembra. Med darovi namenjenimi pridnim otrokom so v preteklosti prevladovala jabolka, orehi, fige, medenjaki ter suho in južno sadje. Posebej je bila cenjena šiba "miklavževka", ki je bila včasih tudi pozlačena. Z njo so lahko bili obdarovani tudi poredni otroci. Pri sebi je imel tudi knjigo v katero si je zapisoval imena otrok, ki so se izkazali pri molitvi in tudi tistih, ki niso našli odgovora na njegova vprašanja. Miklavževanje ni bilo značilno za celotno slovensko etnično ozemlje in je bilo ponekod vse do sredine 19. st. slabo znano ali neznano. Zanimivo je tudi, da pravoslavni Vzhod ni prevzel Miklavževih obredov in jih ne pozna. Na naših tleh je bil god sv. Miklavža tako slovesen, da se na ta dan ni smelo delati. O njegovi priljubljenosti govorijo številne legende, ljudske pesmi in upodobitve v likovni umetnosti. Na Slovenskem mu je od vseh svetnikov posvečenih največ cerkva, ki se večkrat nahajajo ob rečnih in morskih poteh. Je tudi zavetnik ljubljanske škofije, posvečena mu je tudi ljubljanska stolnica, ki je bila prvotno cerkev ribičev in čolnarjev. Oboji so si ga izbrali za svojega zavetnika. Razglednica ni poslana. Izdelal jo je slikar in arhitekt Domicijan Serajnik. Natisnila jo je Delniška tiskarna v Ljubljani.

5 notes · View notes

martinagracin · 2 years

Photo

Grafike s izložbe: „Stara sveučilišna” . Volim stare knjižnice. Na primjer, onu na Starčevićevom trgu. Svoje smo studentske dane na Akademiji, u vrijeme ispitnih rokova, proveli učeći u njenoj čitaonici na drugom katu. Još su mi od djetinjstva pričali roditelji kako se nekad tako moglo čitati i učiti i u Staroj sveučilišnoj. Svatko osvjetljen svjetlom svoje secesijske lampe. Pričali su mi i o velikim sovama na krovu i o secesijskoj unutrašnjosti. I o tome kako je, sve u svemu, taj arhitekt Lubinsky bio sjajan momak. Danas je knjižnica Državni arhiv i može se posjetiti samo uz najavu ili kad je u njoj neko događanje. . . Prints from the exhibition: "Old University Library" . I love the old libraries. There are a few of these in the center of my hometown, Zagreb. Back in the day, when we were still students at the Academy, we used to go to one of them to study during our exam periods. You used to be able to come, sit and read like that in the Old University Library, as well. As my parents had been telling me ever since I was a child, you could have come there and spent some time reading in the light of your secession lamp. My parents also told me stories about its secession interior, the large statues of owls that decorate the library’s roof, and how its architect, Rudolf Lubinsky, was truly great. Today, the library serves as The State Archives, and you can visit it only by making previous arrangements. . #linorez #izložba #linocut #exhibition (at Galerija Događanja) https://www.instagram.com/p/Cmzhy6BIQMi/?igshid=NGJjMDIxMWI=

#linorez #izložba #linocut #exhibition

2 notes · View notes

ladiscribus · 6 months

Text

Brasilia - U srcu bez srca

Grad bez srca, grad bez duše, ali je glavni grad velikog Brazila. Inauguriran je 1960. nakon 4 godine izgradnje. Dalje se u 60-tima dodatno razvijao i gradio prema dobro osmišljenom planu. Oscar Niemeyer bio je jedan od vodećih arhitekata koji je osmislio i dizajnirao glavne zgrade po želji tadašnjeg predsjednika po imenu Juscelino Kubitschek, osnivača grada i pokretača premještanja glavnog grada u unutrašnjost, u saveznu državu Goias, kako bi se odteretili Rio de Janeiro I Sao Paulo u gospodarskom i ekonomskom smislu.

Čini mi se da kamo god da krenem po ovom gradu, sve je na minimalno 10-tak kilometara udaljenosti, iako se na mapi čini da je puno bliže. Upravo takav je i cijeli Brazil pa nije ni čudo da je sličan i glavni grad.

Pronašao sam hotel koje relativno blizu aerodroma. Zapravo sam uzeo isti niskobudžetni hotel u kojem sam već bio prije dvije godine. Predgrađe na jugozapadnom dijelu grada. Ovaj kvart je kao mali grad sam za sebe. Ima sve što treba imati jedan grad, od dućana, banaka, pošte ,policije, restorana, frizera i svega ostalog što ima svaki brazilski grad. Zapravo je cijeli grad Brasilia tako i napravljen, puno satelitskih kvartova koji su pripojeni u grad i dosta dobro umreženi javnim prijevozom koji ima bezbroj autobusnih linija i jednu metro liniju, to jest, zapravo su dvije linije, jer se negdje na pola puta iz jedne linije račvaju u dvije linije.

Zgrade svih ministarstava su potpuno iste, samo su natpisi navedenih različiti, ovisno o kojem je ministarstvo riječ.

Zgrade ministarstva

Prisjetio sam se mog prijašnjeg boravka u Brasiliji i posjetu katedrali. Catedral Metropolitana je zaista posebna.. Projektirao ju je proslavljeni brazilski arhitekt Oscar Niemeyer, a gradila se punih 13 godina od 1958. do 1970. Upisana je 1987. na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama, zajedno s cijelim gradom Brasilia kao jedinstven primjer grada stvorenog ex nihilo (iz ničega) 1956. Prije toga ovdje nije postojalo baš ništa, čime se želi naglasiti da je grad stvoren potpuno nov, a ne na temeljima nekog prijašnjeg grada, kao što je to slučaj kod većine gradova koji imaju svoju dužu povijest. Sjećam se ulaska u katedralu koji je bio posebniji od svih ostalih ulaska u neku crkvu. Može se jedino usporediti s crkvom La Sagrada Familia u Barceloni. Puno svjetla, plava boja vitraja, oblikom izgleda kao rascvjetana piramida.. Sjeo sam na klupu i odjednom su počeli nekakvi čudni osjećaji i uzimati moje tijelo. Osjećaji pokajanja i grijeha koje sam počinio.. U jednom trenutku nekoliko suza samo je krenulo kapati iz mojih očiju.. Nikada neću zaboraviti taj osjećaj.. Možda je to bilo i pokajanje za sve grijehe koje su počinili Europljani nad domorodačkim stanovništvom i praktično skoro ugasili kulturu različitih domorodačkih plemena.. Kao da ovdje plače cijela brazilska duša..

Catedral Metropolitana Nossa Senhora Aparecida

U zgradu Nacionalog kongresa nisam uspio ući, iako je bila otvorena za javnost i mogla se posjetiti, a razlog je bio taj da sam imao kratke hlače, to jest nisam imao duge hlače.. Pa dobro, ima i neke logike, mada ne pada mi na pamet hodati po ljeti po Brazilu u dugim hlačama jer bi od mojih genitalija ostala iscijeđena krpa.

Congresso Nacional

U tom centru grada koji je i tako osmišljen da bude centar, mjesto svih značajnih gradskih zgrada, ovdje se je vrlo neobično kretati. Između tih zgrada napravljena je dugačka livada koja je na mjestima isprekidana poprečnim cestama, i po kojoj zapravo nikad nitko ne hoda, jer je po danu prevruće i nema nikakvog hlada, pogotovo kada sunce žarko prži, a po noći je totalno neatraktivno , a nije ni preporučljivo. Tako da zapravo ne znam čemu točno služi, osim što se lijepo vidi iz zraka, tako bar kažu.. Šetački put uz zgrade ministarstva puno je prihvatljiviji, jer postoji ipak određena količina hlada.

Palacio Itamaraty

Palacio da Justica - Ministarstvo pravosuđa i javne sigurnosti

Ostavio sam samo jedan dan za grad Brasilia, pošto sam već bio ovdje prije dvije godine i nisam baš nešto oduševljen ovim gradom. Zapravo ne da nisam oduševljen nego je to grad u kojem definitivno ne bih volio živjeti, niti ga razumijem. Znam da je napravljen osmišljeno planski modernističko, no ono što me smeta je da nekako ne postoji pravo urbano , kulturno i socijalno srce grada. Da se moram s nekime naći i da mu kažem ajmo popiti kavu u centru grada, ja stvarno ne znam koje bi to mjesto moglo biti. Neko eventualno srce grada bio bi gradski autobusni kolodvor i pored njega šoping centar. Ni jedno od toga mi nije baš primamljivo i zapravo je puno bolje se naći u nekim perifernim kvartovima razbacanim po širini i dužini grada. To bi bilo otprilike kao da u Zagrebu pozovete nekoga na kavu i onda mu kažete, ajmo se naći u Gajnicama. Svatko takvo satelitsko naselje ima svoje malo urbano i socijalno srce, tržnicu, kafiće, restorane, dućane, supermarkete, usluge i sve ostalo što vam treba u svakodnevnom životu..

Autobusni terminal

Shopping Conjunto Nacional

Kako je bio ponedjeljak, ništa od turističkih atrakcija nije radilo, ni botanički vrt, ni muzeji, a ni katedrala nije bila otvorena . Barem sam iskoristio vrijeme pa otišao kod frizera da me malo uredi. Uz lagano frizersko čavrljanje, došli smo do teme odakle sam. Kada sam mu rekao da sam iz Hrvatske, on je izvalio kao iz topa: "Aha, ona Hrvatska koja je izbacila Brazil sa zadnjeg svjetskog nogometnog prvenstva". Ja mu odgovaram s laganim smiješkom i ponosnim osmjehom: "Da, upravo ta Hrvatska".. Smijao se i on, a ja sam odjednom počeo malo detaljnije pratiti pokrete njegovih škara kako ne bih izgledao kao heretik kojeg je mučila inkvizicija.. No tip je ostao smiren te smo nastavili dalje pričati o životnoj svakodnevnici Brazila i Brasilije..

Navečer sam otišao u ulični restoran preko puta hotela i najeo se ražnjića s uobičajenim brazilskim prilogom: rižom, grahom, farofom i salatom.. Drugi dan čekao me let i povratak prema Atlantiku..

1 note · View note

kinnisvarakool · 2 years

Text

Capital Mill: Capital Mill pälvis ehitussektori aastakonverentsil auhinna Tark Tellija 2022

Baltimaade juhtiv kinnisvaraarendaja Capital Mill pälvis ehitussektori kõige olulisemal aastakonverentsil Ehitus 2023+ ainulaadse Skyoni äri- ja büroohoone rajamise eest Majandus- ja Kommunikatsiooniministeeriumi poolt välja antud auhinna Tark Tellija 2022. „Skyon hoone on suurepärane näide, kuidas põhjalikult läbimõeldud lähteülesandest ning meeskonna vahelisest usaldusest ja heast koostööst…

View On WordPress

0 notes

444namesplus · 6 months

Text

A Aat Administrasia Administrasiata Administrativen Administrativna Administrativni Adrianovia Ages Ako Akop Akra Aksent Aksentira Al Ala Alain Alezia Alkasar Allen Alternativa Alternativen Alternativni Alternativnite Alternativno Am Amb Ambrazuri Ambrazurite America Amerika Amerikite An Analogisnite And Anglessey Anglia Anglicanum Angliiskata Angliiski Angliiskia Angliisko Anglosaksonskite Antecedentes Antiohia Antiohiiskoto Antisnite Antisnostta Anzu Apogei Aponia Ar Arbalet Arbaleti Archaeological Archaeology Architecture Arheologiseski Arheolozite Arhitekt Arhitekti Arhitektura Arhitekturata Arhitekturna Arhitekturni Arhiv Aristokrasia Aristokrasiata Aristokrat Aristokrati Aristokratisen Aristokratisnata Aristokratisnite Aristokratite Armia Armiata Armii Artileria Artileriata Artileriiskata Artileriiski Artileriiskite Asno Aspekt Association Astia At Ataki Atakite Atakuvasi Atakuvasite Aula Aurell Avgust Avila Avtorite Avtorskite B Ba Baden Bailey Baio Balata Bamburg Ban Barbakan Barker Baronsko Barry Barthélemy Barut Baruta Bastion Batsford Bavarskiat Bavat Bavno Baza Bazileus Bditelnost Behind Beili Beilita Beilito Beleg Belknap Belvuar Bergfrid Berite Bes Beseda Bez Bezpolezna Bezpolezni Bezsmisleno Bi Biat Bibliografia Bibliography Biha Bilata Biskvitki Bist Bitia Bitkata Biumaris Biva Bivat Bivsa Blagodarenie Blagonadezdni Blagopriatstva Blagorodnik Blagorodnika Blagorodniseskata Blagorodniseski Blagorodniseskia Blagorodniseskoto Blagorodnisi Blagorodnisite Blagosklonnostta Blizka Blizki Blizkia Blizko Blizo Blizost Blizostta Blokira Blokirana Blokirat Bludavat Bludstvoto Bne Bnf Bodiam Bog Bogatstva Boinisa Boinisi Boinisite Book Books Bov Boydell Brag Brak Brandenburg Brannisite Brata Braun Bregovi Britain Britanskata Britanskite British Broa Broat Brodueiskata Broi Bronzovata Brown Bsi Bsite Builders Buildings Buntovete Buse By C

Cambridge Castellarium Castle Castles Cathcart Cathedral Central Century Channel Charles Chartrand Chateaux Chester Chevaliers Chicago Chichester Christopher Châteaux Civilizing Clūsa Commons Companion Context Continuum Coulson County Courtliness Courtly Crac Creative Creighton Croom Crusaders Crusading Culture Cunliffe D Da Dadeno Dadenosti Dal Dama Dania Daniel Danni Dat Datiran Datirani Datirasi Datsanite Dava Davaiki Davat David De Debela Debeli Debelina Decline Definira Definisia Definisiata Deinite Deistvie Dekorasiata Dekorasii Dekorativni Dekorativnite Delkasi Delo Des Desa Desetiletie Deto Devoikite Dia Diata Die Dieter Dieto Diktuva Diktuvat Dilisa Dilisni Din Dinan Direkten Direktno Dnes Dnesnia Dnesnite Dni Do Dobava Dobavaiki Dobavane Dobavaneto Dobavat Dobavka Dobavki Dobiv Dobra Dobre Dobrite Dokato Dokazano Dokazatelstvo Dokazva Dokument Dokumentasia Dokumentirano Dolinata Dom Doma Domakinskite Domakinstva Domakinstvo Domakinstvoto Domasniat Dominant Dominique Dominirat Dominus Domove Domus Donato Donjon Donzon Donzona Donzoni Donzonite Dop Doprinasa Dorazvita Dori Dornenburg Dorset Dosli Dost Dosta Dostat Dostavkata Dostavki Dostiga Dostigat Dostignata Dostoverni Dotogava Douv Dr Drastisna Drebnite Drevna Drevni Drevnorimskite Drezden Drogo Drug Druga Drugade Drugari Drugi Drugite Drugo Duby Due Duffy Duloto Duma Dumata Dungeon Dupka Dupki Dupkite Dusi Dva Dvama Dvata Dve Dvete Dvizeiki Dvizenie Dvoini Dvoranstvo Dvorsovi Dzeims Dzordz E Early Eaton Ebidat Ed Edesa Edin Edinisi Edinstveno Edm Edna Ednak Ednakvi Edni Edno Ednovremenno Eduard Eduin Edva Efekt Efektivnata Efektivni Efektivnost Efikasen Egipet Ekset El Elementarni Elementi Eleventh Elit Elita Elizabet En Enfilada England English Enoriiska Ensiklopedia Epoha Erlande Es Eskalada Esperans Estate Estestveni Estestveno Estestvo Estetika Estetikata Estetiseski Et Etapa Etapi Etaz Etaza Etazi Etimologia Etimologisen Eu Europe Evoluira Evropa Evropeiskata Evropeiski Evropeiskia Evtin Ezera Ezersata Ezik Faktori Familia Faza Feodal Feodala Feodalen Feodali Feodalizm Feodalizma Feodalna Feodalnata Feodalnia Feodalnite Feodalno Feudalism Finansite Finansovi Flamandskite Flammarion Flangovi Flangovoto Folly Fon Fonten Forma Formata Formi Fort Forteresse Fortifications Fortifikasia Fortifikasiite Fortove Fortress Fortresses Forts Fotografia Fototeka Foundation Four Fourteenth Fr France Frances Francois Frankskata Fransia Fransoa French Frenska Frenski Frenskiat Frenskite Frenskoto Friar From Ftava Fundament Funksia Funksii Funksionalni Funksionirat Futa G Gaar Galerii Galilea Garnizon Garnizona Garnizonite Gate Gebelin Georges Georgiev Germania Germanskiat Germany Gers Gi Gibel

Gies Gisor Gla Glad Glasas Glavno Gledna Gli Glindur Glost Gnd Gnu Go Goblen Goblena Godina Godini Godisno Golam Golama Golamata Golamo Golemi Golemiat Golemite Gorasi Gordost Gorespomenatite Gori Gornite Gospodar Gospodara Gospodarite Gosti Gotika Gotiseskata Gotiseski Gotiseskoto Gradi Gradini Gradove Gradska Gradskite Grafstvo Granisite Gravett Grazdanska Greda Gredi Greenwood Gresni Grizat Grizi Grupirat Gubat Gubi Guide H Hai Harakter Harakteristika Harakteristiki Harper Harseneto Hart Harti Harvard Haznata Hds Hektara Helm Henri Heritage Herlihy Hersozi Higham Hil Hiladi Historia History Históricos Hnoveni Hoensolern Hoenzalsburg Holy Horata Horizontalen Horizontalna Horizontalni Hospitalierite Hr Hrana Hristianite Hristianskite Hudson Humanities Hunadi Hv Hvі Hvіі I Ide Idea Ideal Idealen Ideata Idva Idvasiat Idvat Ierusalimskoto Igra Igraat Ii Ikonomika Ikonomiseskia Ili Illustrated Ilsev Im Ima Imas Imat Imenia Imenieto Imeto Imitirat Imore Imperator Imperia In Ind Index Industria Informasia Inovasia Inovasii Inovasiite Inovativniat Inovativnite Institusia Institusii Institut Instrumenti Interes Interesa International Interpretative Interpretirat Intimna Invazia Iordania Iorkskata Ireland Iresek Irlandia Irokezite Isbn Islands Ispania Ispanski Ispanskite Istinski Istinskite Istoria Istoriata Istorii Istorik Istoriseski Istorisi Istorisite Italia Italienne Iv Ix Iz Izbira Izbirat Izbiti Izblednava Izbrana Izbranite Izbrano Izd Izdanie Izdava Izdelia Izdigane Izdiganeto Izdigat Izdignata Izdignati Izdr Izgarat

Izgled Izglezda Izglezdasia Izgraden Izgradeni Izgradenite Izgrazdaneto Izgrazdat Iziskva Iziskvaneto Iziskvania Iziskvasa Izklusitelno Izkop Izkopavat Izkopi Izkustvena Izkustveni Izkustveno Izlaga Izlivane Izlizasite Izlizat Izmestat Izmesteni Izmezdu Iznenadvaso Izobrazen Izobrazenia Izobrazenie Izobretenia Izobretenie Izolda Izp Izpadat Izpolzva Izpolzvan Izpolzvana Izpolzvanata Izpolzvane Izpolzvaneto Izpolzvani Izpolzvas Izpolzvasi Izpolzvat Izraz Izrazava Izrazena Izrazhodva Izrazhodval Izsalo Izsezva Izsezvat Izsipva Izsipvaneto Izsledvania Iztok Iztoka Iztosen Iztosna Iztosnata Iztosnik Iztosnisi Iztosnite Iztosno Izv Izvesten Izvestni Izvestniat Izvivka Izvlisaneto Izvori J James Japanese Jean John Johnson Joseph Journal K Ka Kak Kakto Kakvito Kakvo Kaliakra Kalkira Kam Kambanariite Kamenari Kamenen Kamenna Kamenni Kamennite Kamenodelsi Kamenodelstvo Kamenolomni Kampaniata Kanada Karak Karaula Karfili Karkason Karl Karnarv Karti Karusi Kasestva Kasi Kastra Katedrali Katedralite Kategoria Kato Kavaleriata Kazano Kazarma Kazarmata Kegan Kenilu Kenyon Kerak Keramisni Kilogramovi King Kirpisena Kitai Kladenes Klasiseskite Kletva Klonat Klounes Klus Klusalka Klusovi Knazestvo Koato Koda Kodeks Koeto Kogato Koito Kolhida Kolisestva Kolkoto Kolonisti Kom Kompleks Kompromisi Kon Kone Konemann Konflikti Konfliktite Konkretni Konsentrira Konsentrirasi Konsentrisen Konsentrisna Konsentrisnata Konsentrisni Konsentrisnite Konstantinopol Konstruiraneto Konstruksia Konstruksiata Konstruksii Kontakt Kontinent Kontinentalna Kontrol Kontrolira Kontroliraso Kontrolirat Kontrolredaktirane Konusnite Kopaat Kopertino Kopirat Koreni Korenno Koritoto Kosi Kovasi Kove Kovodi Kovodstvoto Kovseznik Kr Kraa Kraen Krai Kraibreznite Kraina Kraino Krak Kral Krala Krale Kralisa Kralski Kralskite Kralstvo Krasivite Kraus Kreit Krepost Kreposten Kreposti Krepostite Krepostna Krepostnata Krepostni Krepostnite Krepostta Krieitiv Kriterii Krivolineina Kuhnite Kuka Kula

Kulata Kuli Kulite Kuls Kurs Kurtoazna Kurtoaznata Kusi Kvadraten Kvadratna Kvadratni Kvat L La Lalis Land Landsaft Landscape Landscapes Las Latinskata Latinski Lbi Lbisa Lccn Legendata Legendi Legendite Leicester Leit Leksikon Len Lenno Lesen Lesno Lesnoto Letas Lg Lga Lgaria Lgarski Lgi Lgia Lgo Lgokrakia Li Liddiard Life Linia Linii Link Lipsata Lira Lisenza Liseto Lisna Lisni Literatura Lm Lmove Lmovite Ln Lnat Lnenia Lnenie Lni Lnite Lnitelna Lnitelni Lnitelnite Lno Lnoletie Loalnost Lodki London Long Lord Lorda Lordove Lov Love Lsaid Ltd Lubov Lubovta Ludvig Luis Luks Luzeski Lzaso Lzat Lzava Lzavame Lzavat Lzenia Lzenie Lzenieto Lzi Lzinata Lzitelen Lzitelna Lzitelnata Lzitelno M Macclesfield Machine Madzarite Main Maistori Makar Maksimalno Mal Malbork Malka Malki Malkia Malkite Malko Malkoto Mandalo Mangonel Mansio Marc Margat Marienburg Martin Masa Masab Masikula Masikuli Masikulite Masina Masini Masite Masivniat Masto Mastoto Material Materiali Mcneill Meandri Mediawiki Medieval Medievistite Mehmed Meid Meksiko Melnisi Menu Meri Mesesi Mesqui Mesta Mestata Mesten Mestnata Mestni Mestnia Mestnite Mestnost Mestnosti Mestnostta Mestnoto Mestonahozdenieto Metal Metalni Metatelni Metod Metra Metrovia Mezdu Michael Middle Miklosis Minaloto Minavas Mirni Mirno Mit Mladezite Mn Mnenia Mneniata Mnenie Mni Mnimi Mnisa Mnogo Mnogobroinata Mnogoto Mnozestvo Moat Mobilen Modata Moderen Modern Moderni Mog

Mogat Mogila Mogilata Mogili Mogli Moldavia Monarh Monarha Monarsi Monreal Montgomery Morris Morskia Mortrieri Mos Mosen Mosna Mosni Mosnite Most Mosta Mot Mota Motte Moze Mozete Mrasni Mrezata Mu Museo Musulmanite Musulmanskata Märchenkönig N Na Nablegne Nablizo Nabludava Nacional Nad Nadminavat Nadmosie Nadpis Naemnisi Nai Nak Nakazanie Nakoa Nakoi Nakolko Nalaga Nalozi Nama Namalat Namalava Namalavaneto Namalavat Namalila Namat Namira Namiraneto Namirasi Namirat Nanasaiki Nanovo Naokolo Nap Napadateli Napadenie Napadne Napodobavasi Napravena Napraveni Napresnite Napresno Naprimer Napusne Nar Narastva Naresen Naresena Narezda Narisan Narisat Narusavane Nas Nasalo Nasaloto Naseleni Naselenite Naseleno Naselo Nasestvenisi Nasestvenisite Nasestviata Nasestvie Nasin Nasip Nasipi Nasite Naslednik Naslednisi Nasoka Nast Nat Natat Natrupvaneto Nausavat Nausen Nausnite Nav Navezdat Navliza Navodnava Navodnavane Navsak Naznasava Naznasavane Nbrasni Nd Ndl Ne Nea Nego Negov Negova Negovata Negovi Negovia Negoviat Negovo Nein Neiniat Neinite Neizdr Nekvalifisirani Nemskata Nemski Nemskoto Neobhodimo Neotlezala Neposredstveno Nepraktisna Nepraktisni Nepravilna Nepravilno Nepredvidimi Neprek Neprevzemaem Nepriatni Neprist Ner Neravnosti Nesigurni Neso Nesposobni Netosni Neudobni Neudobnia Neukrepeni Nevinagi New Nezamenimi Nezelani Neznasitelno Ni Nia Niderlandia Nik Nikak Nikakva Nikakvi Nikoga Niski Niskite Nissite Nite Nito Niva Nivo Nivoto Nkc Nki Nli No Noemvri Noisvansain Normandia Normandskata Normanite Normanskite Normanskoto Normativen Norris North Noseiki Noseni Nosi Noto Nova Novata Novi Novia Novite Novopostroeniat Novopostroenite Novosti Novov Ns Nsen Nsnata Nsni Nsnia Nsniat Nuzda Nuzdae Nuzdaehme Nuzdaem Nuzdi Nuzni Nuznite Nuzno O Ob Obase Obasnava Obasnenia Obasneno Obedinenoto Obekt Obekta Obekti Obezludava Obgradeni Obgrazdasata Obiknovenite Obiknoveno Obis Obisaino Obitateli Obitavane Obkr Oblastta Oboznasava Oboznasavane Obrabotvaema Obrabotvasi Obratno Obrazsi Obrazuva Obrazuvala Obrazuvat Obsa Obsada Obsadi Obsadite Obsadna Obsadni Obsadnoto Obsazda Obsazdasata Obsazdasite Obseg Obsestva Obsestvena Obsestveni Obsestvo Obsestvoto Obsim Obsirni Obsnostta Obsomedia Obstrel Obstrela Obstrelvane Obstrelvat Obuslava Obv Of Ofanzivna Ofisi Ofisialna

Ofisialnite Og Ognevata Ogradenite Ogradi Ogranisava Ograniseno Ograzda Ogromni Ogromnite Ohrana Ohranavaneto Oi Okazva Okolnata Okolnia Okolo Okop Okoto Oktomvri Olio Olioto Oliver Olovo Olovoto Om Opaseniata Opasnostta Opidum Opidumi Opirane Opisani Opisano Opisvan Opisvana Opit Opitni Opitva Opitvat Opozaravane Opredelasi Opredelena Opredeleni Or Ora Orden Ordeni Ordenite Ordensburg Orford Originala Originalnata Originalniat Ornament Osakva Osama Ose Oseani Oselava Oselavat Oseleli Osem Osenena Osevidno Osigurava Osiguravaiki Osiguravane Osiguravasi Osiguravat Osiguri Oslananeto Osnovata Osnovna Osnovnata Osnovni Osnovnite Osnovno Osnovnoto Osobeno Osobenosti Osobenostite Osobi Osprey Ostanali Ostanalite Ostanki Ostava Ostavat Ostrova Ostrovi Osven Ot Otbagvani Otbivan Otbrana Otbranata Otbranitelen Otbranitelna Otbranitelnata Otbranitelni Otbranitelnite Otbranitelno Otdavane Otdelni Otdelnite Otdelno Otdolu Otgore Otgovara Otgovor Otgovoren Otgovornostta Otidat Otk Otkat Otklonavaneto Otklonavat Otkolkoto Otkriite Otkrito Otkrivat Otlisitelen Otmena Otnasa Otnasasi Otnema Otnosenie Otnosno Otnovo Oto Otrazava Otrazenie Ots Otsasti Otsetliv Otslabva Otslabvat Ottam Ottogava Otv Otvetno Otvor Otvori Otvorite Ouain Oxford Oziveno Oznasava Ozovavat P Pada Padaneto Padasi Padenieto Pak Palestina Palisada Palisadi Pari Paris Parkove Patovoto Patronaz Paul Paunda Pazasa Pbr Peizaz Peizaza Pen Perfon Period Perioda Periodi Pernik Peseleiki Pesi Pet Petno Petrariata Peveril Philip Phillimore Pi Pili Pilo Pioner Piper Pirati Piruva Pise Pismenata Pistoleti Pite Plan Planinite Planirania Plantagenetite Plasa Plasaniata Plesivi Plit Plodorodna Plodorodnia Plos Pnost Po Poava Poavata Poavava Poavavat Poavi Pobedata Pobira Pod Poda Podavat Podbran Podd Poddr Podelena Podem Podhod Podhodasi Podhodi Podkopavane Podkopavat Podkrepa Podkrepane Podkrepeno Podlaga Podoben Podobna Podobni

Podobno Podobravat Podobril Podobrite Podovete Podpalat Podpori Podporite Podrazava Podrobno Podrobnosti Podronvaneto Podsertavani Podsertavasi Podsigurat Podsiguravane Podsigurena Podsileno Podsinenite Podvizen Podviznata Podviznost Podzemen Podzemni Podzemno Poema Poeme Pogl Pogresno Pohod Pohodi Pokaze Pokaznost Pokaznostta Pokazva Pokazvane Pokazvas Pokazvasa Pokazvat Pokoite Pokrit Pokrita Pokritie Pokriva Pokrivni Pokupkata Polagat Political Polovina Polozenie Polsa Polski Polukr Polumeses Polusava Polusavat Polusi Polza Polzite Polzvane Pomesenia Pomislat Pomos Pompozna Ponakoga Ponasa Pone Poneze Popov Poradi Porta Portal Portata Porti Portite Poseten Poseti Posetitelite Posle Posledna Poslednata Poslednite Poslednoto Posledvaloto Posluzi Pososvat Postava Postavane Postavaneto Postavat Postavilo Postepenno Posti Postoanna Postoanni Postroava Postroavane Postroavaneto Postroavat Postroen Postroena Postroeni Postroeniat Postroi Postroika Postroikata Postroiki Postroili Pot Potok Pounds Pov Povdigane Povedenie Poveritelnost Povese Poveseto Povliavat Power Powered Pozar Pozari Pozertvan Pozisiata Pozisii Poznat Poznata Poznati Poznavali Pozorno Pozvolava Pozvolavasa Pozvolavasi Pozvolavaso Pozvolavat Pozvolenia Pozvolenie Pozvolenieto Pozvoli Pr Praka Prava Pravat Pravo Pravos Pravoto Prazen Prebivava Prebivavane Pred Preden Predi Predimno Predimstvoto Predisno Predistoria Predlagat Predmeti Prednata Prednaznaseni Prednaznasenie Prednaznasenieto Prednia Predostavat Predotvratava Predotvratavane Predotvrati Predpazva Predpazvat Predpolagalo Predpolozenie Predpositani Predpositat Predsestvenisi Predstava Predstavata Predstaveno Predstaviteli Predstavitelna Predstavlava Predstavlavat Preduprezdenie Pregled Pregledaite Pregrada Pregradi Prehistoric Prehranata Preimusestvata Preimusestvo Preimusestvoto Preizgrazdaneto Prekaleno Prekarvaneto Preki Prekonstruiraneto Prelubodees Premahvaneto Premestvane Premestvat Preminat Preminavaneto Prenebregnat Preneseni Preobrazuvane Preodolavane Preodoleni Prepatstvia Prepitavat Prepratki Prerastva Presat Presmetnato Press Presses Prestiz Prestiza Prestizni Prestoa Prestoi Prestroenoto Preustanovi Preuveliseno Prevod Prevodnata Prevr Prevzemat Prevzet Prevzetite Prez Pri Pribaltiiskite Pribava Priblizava Priblizavaneto Priblizi Priblizitelno Pridobiva Pridobivat Pridvizi Pridvizvaneto Pridvizvasi Pridvizvat Priemat Priemi Prieto Prigodavat Prigoden Prigodeni

Prigotvaneto Prihod Priizdasite Prikaznia Prikazniat Prikrivasi Prilisas Prilisat Prilozeni Prilozenia Primer Primeri Primerite Primitivni Prinsip Prinsove Prinuzdavani Pripisvat Priroda Prirodni Prirodnite Pris Priselat Priselvane Prisina Prisini Prisposoblenia Pristiganeto Pritezanie Pritezatela Pritezatelite Pritezava Pritezavanite Pritezavat Private Privatizasia Privlisat Prizemnia Priznanie Proava Probie Probiv Probivane Probudat Prod Prodovolstvia Produksiata Proekta Proekti Proektirani Proektirat Programa Prohod Prohoda Prohodi Prohodite Proizhod Proiztisa Prokopavane Proletta Promana Promanata Promena Promeni Pros Prostira Prostiras Prosto Prostorni Prostranstva Prostranstvo Prostranstvoto Prosuvstvena Protiv Protiva Protiven Protivnikovi Protivoresasi Prousvane Provans Provinsialni Provinsialnia Provinsialnite Provinsiata Prozorsi Prozorsite Prug Pruga Prugata Publications Publishing Puski Pvaneto Qal R Rabota Rabotat Rabotesa Rabotesi Raboti Rabotilnisi Rabotilnisite Rabotnisi Rabotnisite Radko Radvat Raglan Raizing Ranni Rannia Ranniat Rannite Rannoto Rano Ravniat Razbiraneto Razbivat Razdelena Razdeleni Razgleda Razgranisenie Razhodite Razkazvani Razlika Razlisavat Razlisen Razlisna Razlisni Razlisno Razmer Razmeri Raznoobrazni Razpada Razpadaneto Razpolagat Razpolozeni Razpolozenie Razprostranavane Razprostranavat Razprostranena Razprostraneni Razprostranenieto Razprostraneno Razraboteni Razrabotsisi Razrazili Razresenie Razrusava Razrusavaneto Razruseni Razs Razsiravat Razsistvane Razsitaiki Razsitat Razstoanieto Raztopeno Razviat Razvit Razvita Razviti Razvitie Razviva Razvivat Rb Rba Rdavasi Rde Rdeniata Rdi Rdina Reaksia Redaksiite Redaktirane Redaktirate Redaktor Redisa Reference Reginald Regiona Regionalni Regions Reka Rekite Rekonstruksia Relefa Remonti Renaissance Renesans Renesansovi René Republiki Resava Rese Resenie Resenieto Resetka Resetki Resni Resnik Resurs Resursi Resursite Revelations Rezidensia

Rezidensiata Rezidensii Rezultat Rezultira Rgovia Rgovski Rha Rhnostta Rhovete Rhu Riba Rimlanite Rimska Rimskata Rimski Rimskite Risara Risarat Risari Risarite Risarski Risarstvo Risarstvoto Rise Riskuva Risunka Rkva Rkvata Rkvite Rlane Rlaneto Rlat Rnat Rnbul Rni Robert Rodeni Rola Rolata Romanskia Romantiseskoto Romantisnite Romantisnoto Romantizma Routledge Rov Rova Rovove Rovovete Row Rs Rsal Rsaska Rsat Rsava Rsena Rsene Rseto Rsi Rt Ruini Rum Ruski Rva Rvata Rvena Rvenata Rveni Rveniat Rvenite Rvenoto Rvesen Rvesina Rvia Rvite Rvo Rvodelsi Rvonasalno Rvoto Rza Rzan Rzane Rzaneto Rzani Rzanie Rzanieto Rzat Rzavi Rzavni Rzavnost Rzim Rzo Rzva Rzvat S Sa Sab Sablon Safad Safadin Sak Saksonski Sala Saladin Salah Salata Sam Sama Sambelan Samia Samiat Samite Samo Samostoatelni Samostoatelno Sapultepekskia Sarasinite Sarasinskite Sarls Sarlz Saso Sast Sasti Sastisno Sastni Sastnite Sat Sata Sato Sblizavaneto Sbornik Schultz Se Sebe Sedmisa Sedmisi Sedstvo Segovia Seh Seint Sekat Sel Sela Selani Seli Selia Selisa Selisata Seliseto Selite Selse Selta Semeistva Semeistvo Sen Sena Senata Sent Sentralizirana Sentraliziranata Sentralna Sentralnata Sentralni Sentrove Senvil Seriozen Seriozno Sertezi Seskata Seski Sesto Sestveno Sestvo Sestvuva Sestvuvasi Sestvuvat Setete Seti Setiri Sevalie Sever Severna Severnogermanska Sexuality Sgrada Sgradata Sgradi Sgradite Shaped Shema Shire Short Shvasane Si Sia Siato Siege Sigurno Sigurnost Sii Siion Siito Sila Silata Sili Silindrisen Silindrisni Silno Simon Simvol Simvoli Simvolisna Simvolisno Simvoliz Sinon Sinovete Siria Siriiski Sirok Siroko Sisart Sisloto Sist Sistema Sisterna Sitadeli Site Sitiranata Sk Skandinavia Skele Skeleta Skeleto Skite Sklad Skladiranite Skladovite Sklusva Skoro Skorostno Skrivalise Slabata Slabi Sladil Sladka Slapo Slavanski Sled Slednite Sledvat Slivat Sloeve Slozen Sloznostta Slugi Slusaat Slusai Slusva Slusvasoto Sluzat Sluzba Slōz Sm Smail Smata Smatat Smeil Smes Smesisa Smetka Sna Snabdavaneto Snabdavat Snarada Snarazenie Snata Sni Snite Sno Snost So Sobstvenik Sobstvenisi Sobstvenost Sobstvenostta Social Society Sofia Som Soroca Sosialen Sosialna Sosialni Sosialnia Sosialno Sotlandia Soto Sovek Soveski Spain Spanish Spedaliere Speseli Spesialno Spestat Spis Spodelane Spodelenoto Spomaga Spomenava Spomenavane Spomenavat Spored Sposobna Sposobni Sposobnost Sposobnostta Spramo Spravat Spre Sraknete Sravnavat Sravnenie Sred Sredata Sredisa Sredise Srednite Sredno

Srednovekovieto Srednovekovna Srednovekovnata Srednovekovni Srednovekovnia Srednovekovniat Srednovekovnite Srednovekovno Srednovekovnoto Sredstva Sresa Sresan Sresanata Sresani Sresanite Sresano Sresat Sresu Srez Srodni Srutva Ssitali Ssitat St Stai Standarti Staniata Star Staria Stariat Starite Statia Statiata Statii Statisen Statistika Statut Stava Stavat Staveno Staviteli Stavni Sten Stena Stenata Steni Stenite Stepen Stephen Stephens Stigne Stil Stila Stilovete Stiv Sto Stoan Stoanie Stoat Stoi Stoikata Stoiki Stoikite Stoinost Stonosen Stonosnite Stonossite Storat Str Strana Stranata Strani Stranisa Stranisata Stranisen Stranisna Stranisno Strategiseski Strela Strelasia Strelat Strelsi Strelsite Stremi Stroat Stroen Stroena Stroene Stroeneto Stroeni Stroez Stroeza Stroezi Stroi Stroitelat Stroitelen Stroiteli Stroitelite Stroitelnia Stroitelniat Stroud Structural Struva Struvat Stta Studeni Stvasite Stvie Stvieto Sudite Sudnata Suh Sultan Sumi Surm Surma Surmuva Surmuvane Surmuvat Sutton Suveren Suvstvitelno Suvstvo Suzdata Sv Sveisaria Sveisarskia Svesenata Svetite Svoa Svoata Svobodna Svobodnata Svobodno Svoeto Svoite Symbolism Syria T Ta Tah Tahna Tahnata Tahnoto Taina Tak Taka Takava Takiva Taligi Tam Tamplierite Tarani Tasno Tasnoto Tat Tazi Te Teb Tehniki Tehnikite Tehnite Tehnologia Tehnologii Tejada Tekst Tekstove Tempus Tendensia Tendensiata Teritoria Teritoriata Teritorii Teritoriite Termin Termina Terminologiata Tesen Tesenie Tesni Tesnite Tetrapirgii Tevtonskia Tezata Tezi Tezki Thames That The Thompson Ti Tiho Timber Tipa Tipisen Tipisna Tipisnata Tipisni Tipisnite Tipisno Tisa Tisata To Toest Togava Togavasnite Toi Tolkova Tom Toma Topovnite Toska Tova Tower Tozi Traat Trabva Trabvalo Trace Tradisionno Traektoria Trakia Transportirani Tre Trebuset Trebuseta Trebusetite Trenirani Tresni Tresniat Tresno Tresnostta Tresnoto Tretia Tri Tripoli Tristan Trudni Trudno Tuhlen Tuhlena Tuhlenata Tuhlenite Tuhli Tuk Tunel Tuneli Turnbull Turniri Turris Tv U Uazvimi Ubezise Ud Udar Udara Uels Ugasavaneto Ugodno Ugoiztosnia Uikidanni Uikipedia Uikiresnik Uilam Uindzorski Uindzorskiat Ukrasena Ukrepava Ukrepavania Ukrepen Ukrepena Ukrepeni Ukrepenite Ukrepeno Ukrepenoto Ukrepitelni Ukreplenia Ukrepleniata Ukreplenie Ukreplenieto Ukrepva Ukrepvane Ulusat Umenia Umirotvoravane Umis Umisleno Unasledava Unasledavat Unesko Uni Unikalen Unikalno Universalen Universitaires University Uorik Upad Upotreba Upovava Upravlava Upravlenie Upravlenieto Upraznavat Us Usastnisite Usastval Usastva Usenite Usilia Usilie Usilvane Uslovia Usloznava Usloznen Usloznena Usloznenata Uslozneni Uspavat Uspeat Uspesnite Uspesno Uspevaemostta Ustoat Ustroistva Utosnavane Uutni Uvelisava Uvelisavane Uvelisena Uvelisi Uvreden Uzakonavasi Uznata Uznisite Uzno V Val Valove Valuta Varira Varirat Vasala Vasalen Vasali Vasalna Vasalnata Vat Vazen Vazna Vazni Vaznite Vazno Vd Vdiga Vedenia Vednaga Vek Veka Vekove Veliki Velikoto Velisestvena Veroatna Veroatno Versia Vertikalna Vertikalni Vese Veseli Vhod Vhoda Vhodove Vi Vid Vida Vidat Vidi Vidimostta Vidite Vidove Viii Vikingite Viktorianska Vinagi Visaso Visok Visoka Visokata Visoki Visoko

Visokoto Visosina Visosinata Vissa Vizalka Vizantiiskata Vizantiiskite Vizdane Vizdaneto Vizte Vklusena Vklusva Vklusvat Vkus Vl Vladenie Vladetel Vladetela Vladetelat Vlast Vlastelin Vlastelina Vlastta Vlastvat Vliaat Vlianie Vlianieto Vlizane Vlizasite Vlubenite Vmesto Vnezapna Vnezapni Vnezapno Vnimatelno Vnusitelni Voda Vodat Vodata Vodena Vodeno Vodesi Vodi Vodnite Voenen Voenna Voennata Voenni Voenniat Voennite Voenno Voina Voinata Voiski Vouvaneto Vpesatlavat Vposledstvie Vr Vrag Vraga Vragovete Vraso Vratiski Vrazeskata Vrazeski Vrazeskite Vreme Vremena Vremennata Vremenni Vremennite Vremeto Vs Vsaka Vsakakvi Vsako Vse Vseizvesten Vseki Vsem Vsiski Vsisko Vst Vto Vtorata Vtoria Vurtemberg Vzima Vzora W Wales War Ward Warfare Warwick Wayback Welsh White Wikimedia Windgather Woodbridge World X Xi Xii Xiii Xiv Xix Xv Xvi Xvii Xviii Xx Xxi Xxii Xxiii Y York Z Za Zabavi Zabelazva Zabeli Zabranava Zad Zadnata Zaedno Zaet Zagradeni Zagubi Zaimov Zaklusenia Zaklusi Zala Zalez Zali Zam Zamana Zamek Zamenani Zamenen Zameneni Zamerat Zamestnisi Zaminal Zamira Zamki Zamkove Zamok Zanimanie Zaobikalasia Zaobleni Zapada Zapadat Zapadna Zapadnata Zapadnoevropeiskite Zapalitelnata Zapazen Zapazeni Zapazenite Zapazva Zapazvat Zaplaha Zaplahi Zaplasane Zaposne Zaposva Zaposvaiki Zaposvane Zaposvat Zaradi Zarazdat Zasilenata Zasita Zasitat Zasitata Zasitavanoto Zasitavat Zasiten Zasiteni Zasiti Zasitna Zasitnata Zasitni Zasitnisite Zasitnite Zasoto Zaspivaneto Zatrudnat Zatrudni Zatv Zatvarasi Zatvor Zatvoreno Zatvorenoto Zavasi Zavisimite

Zavladavaneto Zavoa Zavoevanie Zavoevatela Zavoevatelat Zavouvane Zavr Zavzema Zavzemat Zàm Zd Zdadena Zdadeni Zdadeno Zdania Zdaniata Zdanie Zdanieto Zdava Zdavane Zdavaneto Zdavat Zdravata Zdravi Zdravinata Zdravite Zelanieto Zelaznata Zelazno Zema Zemedelska Zemi Zemite Zemlanki Zemlankite Zemna Zena Zenata Zenen Zenia Zenie Zenite Zeno Zhod Zia Ziata Zibilan Zidari Zieto Zilisa Zilise Zilisnite Zilisno Ziteli Zitelite Ziveat Zivot Zka Zkata Zki Zlivi Zmozno Zmoznost Zmoznosti Zmoznostta Znak Znasenie Znasenieto Znasim Znasimi Znasimo Znasimost Znasitelno Zobnovava Zorz Zpirasi Zpolzvat Zrazdane Zrodeniat Zvat Zvezdoobraznite Zvuk Zámek Zámok

0 notes

lookerweekly · 7 months

Photo

Žensko arhitektonsko društvo – ŽAD dodeljuje nagradu za životno delo Jelisaveta Načić za 2024. godinu inspirisanu ličnošću i delima prve žene arhitekte u Srbiji, arihitektici Mileniji Marušić za izuzetan doprinos struci tokom svoje profesionalne karijere.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/zivotni_stil/kreativnost/mileniji-marusic-zad-nagrada-za-zivotno-delo/

#Kreativnost

0 notes

finebutmoldy · 10 months

Text

2.1 katedrala + skele

bliži se vrijeme adventa i posjeti crkvenim objektima, kao i adventskim festivalima u centru zagreba, stoga u prvoj epizodi nove sezone obrađujemo ono što su svi primjetili, na jasno vidljivom simbolu grada, zagrebačkoj katedrali. pričamo o konstrukciji koja se na njoj nalazi, sustavu koji ju održava na životu - skeli.

napomena: tekst je nastao prikupljajući dostupne informacije putem različitih web stranica i portala, nastavljajući se na prethodno znanje o katedrali i prepričavanju priča o trenutnoj obnovi. sitan dio informacija MOŽDA nije točan (nemam resursa za provjeru svake info, ako uočite pogrešku, javite se s ispravkom), ali ideje koje se kriju iza njih prenose poantu.

23.11.2023.

kroz povijest, malo koja točka u gradu je izazivala tolike kontroverze, izmjene i budila interese kao ova. uz nju, možda je političko-urbanistički “najzagušeniji” i najznačajniji dom hdlu-a (džamija), iako kroz daleko kraći vremenski period.

nekoliko informacija o nastanku katedrale kakvu ju danas poznajemo:

prvi spomen biskupije datira iz cca 1094. godine te je pretpostavljeno da je ubrzo nakon toga, oko 1102., započela gradnja prve katedrale. oko stotinjak godina nakon početka gradnje, dovršena je katedrala u romaničkom stilu. 1242. tatari okupiraju područje i ruše katedralu. s prekidima se gradila do 16. st., kada je gradnja zaustavljena radi osmanskih prodora. tada je započelo ulaganje u utvrđivanje, kada su nastale kule i ranorenesansni zidovi.

fun fact: ne zna se puno o obrisima predtatarskih građevina, kao niti što sve njihovo područje potencijalno skriva. pronađen je ostatak zida u samom središtu katedrale. navedeno se vidi i po pokapanju crkvenih i svjetovnih odličnika u njezinoj unutrašnjosti. poznato je da je kult marije bio razvijen prije osnutka zagrebačke biskupije 1094.

1877. katedrala prije potresa

katedrala je time postala “crkva tvrđava”, gotovo pa unikatna u svijetu. do 1624., kada katedralu zahvaća požar, ona je bila građena u gotičkom stilu. u baroknoj obnovi nakon požara, dobiva prvi, južni zvonik, koji je funkcionirao i kao osmatračnica. u toj formi opstaje do 1880., kada zagreb zahvaća potres 6,3 po richteru (usporedba - zagreb 5,5 ožujak 2020., petrinja 6,2 prosinac 2020.).

katedrala prije bolleove obnove

katedrala je bila znatno oštećena, a herman bolle, kao suradnik profesora schmidta (“državni arhitekt” s angažmanima unutar crkve) koji je napravio projekt obnove, modificira i gradi projekt gotovo pa pomodnim historicističkim stilom prema idealiziranom uzoru neogotičke katedrale. ukratko, htjeli su se dokazat svijetu. rušenje bakačeve kule i obrambenog zida opisivalo se kao gruba devastacija srednjovjekovne baštine. bolle je svojim prijedlogom uklonio i niz elemenata interijera koji da su ostali, danas bi bili živ i bogat muzej sakralne arhitekture (preseljeni su u druge građevine).

1890. gradnja

da se stekne dojam o prepirkama i državnom sustavu tada (puno je teksta, al je zabavno): bolle je silno želio da se u potpunosti otvori pogled ka novom pročelju katedrale koju je zaklanjao stari renesansni zid. tada je lenuzzi, možda pod utjecajem kaptola, bollea, nekoga trećega, 1895. izradio prvi projekt rekonstrukcije kaptola, dolca i vlaške. rušio bi pol toga. no, budući da je bila riječ o vrijednoj povijesnoj baštini, kraljevska zemaljska vlada je donijela naredbu da se ništa ne smije rušiti bez privole kraljevske kotarske oblasti (ili se ikako nadograđivati). usprkos odluci vlade, početkom 20. stoljeća je ponovno krenula kampanja rušenja obrambenog zida pred katedralom. bio je niz polemika, a kovačić već tijekom 1900. na spomen bollea i njegove obnove katedrale izgovara sljedeće: “ma kakav bolle. topove bi trebalo dovući i napucati oba tornja stolne crkve.”

1903.

glavna polemika počinje 1901. od strane izidora kršnjavog. po njemu je argument za rušenje bio to što je bakačeva kula “grdosija i ružna hrpa kamenja”, sagrađena samo iz nužde te da nema nikakvih vrijednosti prema kojima bi se mogla svrstati u umjetničko djelo. tada se hrvatska kulturna javnost obraća nadbiskupu i kaptolu s molbom da ne dopuste rušenje jer je po njima kula bila “osobito karakterističan primjer utvrđenog braništa i bitna sastavina te zanimljive crkvene utvrde”. dalje bolle vladi upućuje svoje studije prostora pred katedralom, na što ponovno dobiva odbijenicu, s potpisom khuena hedervaryja. kršnjavi opet pred kraj 1905. izvodi cirkus i traži od vlade da dopusti rušenje “ružnog tornja koji nije nikakav važan historički spomenik, a zatire novo, krasno i skupocjeno pročelje stolne crkve”. khuenovu će odluku poništiti njegov nasljednik teodor pejačević te će 1906. odobriti njeno rušenje.

1906. rušenje kule

tu se vraćamo na kovačića koji 1908. u tekstu natječajnog projekta za preuređenje kaptola predstavlja svoju viziju: “svoju je zamisao o regulaciji kaptola i njegova trga nazvao ‘atrium ecclesiae, forum populi’ zamislivši preuređenje kaptola tako da se ponovno izgradi fortifikacijski zid oko katedrale i bakačeva kula, a prostor ispred prvostolne crkve razdijeli u dva trga koja bi objedinjavala oba smisla postojanja katedrale - onaj crkvenoga predvorja, i narodnoga trga - foruma. ni kovačičeve vizije, ni druge osnove za regulaciju kaptola, kaptolskoga trga i okolice koje su osmislili ugledni arhitekti i urbanisti tijekom sljedećih desetljeća nisu se nikada realizirale.”

1908. kovačićev natječajni projekt

1908. kovačićeva studija uređenja bakačeve i vlaške

dvadesetak godina nakon kovačića, 1930. je bio raspisan prvi međunarodni natječaj u hrvatskoj, čiji rezultati bi bili startna pozicija za izradu nove generalne urbanističke osnove grada zagreba. posebno pitanje natječaja je bila regulacija kaptola. na natječaj nisu pristigla kvalitetna rješenja. ugrubo rečeno, išlo se iz krajnosti u krajnost (od potpunog čišćenja grada do ponovnog oživljavanja povijesnih stilova), stoga prva nagrada niti nije bila dodjeljena. u razdoblju 1931.-1940. bio je cijeli niz različitih prijedloga uređenja i kontinuirana prepiranja arhitekata i konzervatora. nakon toga je neko vrijeme bio mir, budući da se radilo drugim područjima u gradi i njegovom širenju.

1934. kovačević i šen, idejni projekt za uređenje kaptola

internet piše da se u nedavnoj prošlosti događalo sljedeće: “Tijekom 1993. raspisan je natječaj za uređenje Kaptola s detaljnim uređenjem prostora pred katedralom (uređenje pješačke zone). Godine 2005. raspisan je "Natječaj za uređenje Kaptola s detaljnim uređenjem prostora pred katedralom", a 2008. "Natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja uređenja". Sva tri natječaja neslavno su propala, a svi pristigli radovi ispod su razine zadatka.” nažalost, putem interneta ne možemo doći do svih pristiglih radova, stoga iste ne možemo prokomentirati.

zašto se ove informacije prenosimo? kako bismo shvatili kompleksnost punkta u prostoru i koliki problem za identitetska obilježja on predstavlja. takva slojevita povijest jednog prostora u gradu prikazuje definiciju živog organizma i njegovog razvoja. obitava kao ideja skoro pa 1000 godina. katedrala je u genetskom kodu grada, nužno je raščistiti primisli koje orbitiraju oko nje.

1939. obnova

skačemo u blisku budućnost i vrijeme potresa, 22.03.2020. prva obnova današnje katedrale je bila 1938.-1941. kada se obnavljao cijeli južni zvonik. druga obnova započinje pred božić 1990. i trajala je praktički “do danas”. u toj obnovi kameni elementi koji su nedostajali su se zamijenili novim elementima. tada su sve galerije bile protupotresno ojačane.

katedrala sedamdesetih

što se tiče propadanja kamena kojom je ona građena, zna se sljedeće: “Glavni uzročnik propadanja Litavca i litotamnijskog vapnenca na zagrebačkoj katedrali utvrđen je još prilikom obnove 1938. godine kada je mineraloškim, petrografskim i kemijskim analizama kao glavni uzročnik površinskog i pripovršinskog propadanja kamena tipa „Bizek“ utvrđeno da se događa kemijska transformacija ili preobrazba kalcita u gips. Do te pretvorbe dolazi pod djelovanjem sulfatno kiselih oborina na Litavac. Nakon toga gips u kontaktu s vodom bubri i razara samu strukturu kamena tako da se on osipa u manjim ili većim komadima. U analizama koje su rađene 1999. godine sulfati su pronađeni i na dubinama od 20 cm. Kamen kojima se danas obnavlja katedrala kamen tipa – S. Pietro classico, a uvozi se iz Italije. Od tada pa do danas je katedrala u skelama.”

travertin

ako se pitate zašto se ne koristi izvorni kamen kojim je građena, stvar je u tome da se kamenolomi ne mogu ponovno aktivirati. ondje su službene zabrane vađenja kamena, kao i negativna percepcija javnosti. radi se o kamenu iz vrapča, podsuseda, bregova kod samobora i markuševca. tijekom povijesti za izgradnju i obnovu koristilo se pet različitih vrsti kamena: četiri domaće - litotamnijev vapnenac, litavac, vapnenački pješčenjak, vinicit i peti uvozni - talijanski travertin.

što je sve stradalo u potresu 2020.? vrh južnog tornja, jedan dio je pao na krov katedrale te ga time oštetio, srušeni su svi vrhovi baldahina nad kontraforima, krovovi i vrhovi iznad južnog i sjevernog stubišta, kamena rebra, velike pukotine svodova i zidova, čiji pomaci su slomili rozete na apsidi i vitraje u svetištu. naknadnim snimkama dronom uočena su i znatna oštećenja na sjevernom tornju, radi čega je bio donešen zaključak da se on treba ukloniti budući da prijeti urušavanjem na stranu katedrale.

snimak nakon potresa

ovdje se prvenstveno dotičemo obnove katedrale, no u potresu je stradao i nadbiskupski dvor. tada su bile primijenjene mjere hitnih intervencija. on se isto tako trenutno obnavlja. najveći je problem što je njegova konstrukcija građena u više faza tijekom 800 godina, s različitim materijalima koji utječu na različito međudjelovanje pojedinih cjelina. zaključak je da je konstrukciju bilo potrebno konceptualno izmijeniti kako bi bila sposobna prenositi potresne sile u kritičnom poprečnom smjeru. ojačavaju se čak i kule!

snimak nakon potresa

prvi uvidi u oštećenja zagrebačke katedrale pokazali su da su za njezinu obnovu potrebni iznimno skupi zahvati koji se ne tiču samo izvanjske zamjene kamena, nego i same statike, konstrukcije te obnove unutrašnjosti katedrale i nadbiskupskoga dvora.

kao odgovor na sva oštećenja, pristupalo se utvrđivanju načina demontaže svih navedenih dijelova, pogotovo tornja (bio je i vertikalno vezan šipkama). težina koja se uklanjala iznosi cca 30 tona. paralelno s time, krov katedrale se štitio drvenim platicama, zajedno sa svim unutrašnjim elementima.

sjeverno pročelje

južno pročelje

prva faza obnove je zamišljena za otklanjanje graničnih i istaknutih oštećenja te će cjelokupna obnova katedrale trajati godinama. u obnovi graditeljske baštine, pogotovo sakralnih građevina, iznenađenja ima ispod svake žbuke i zida pa je potreban niz sudionika u projektu obnove i međusobna suradnja. budući da je katedrala i prostor oko nje nesiguran za korištenje, proveden je niz urgentnih mjera s ciljem osiguranja korištenja tijekom rekonstrukcije.

ono što je zanimljivo, u svijetu su izrazito rijetki ovakvi projektni zadatci. ovdje se radi o sanaciji tradicijske, identitetske, pretežito zidane građevine, s tornjevima visine od 100+ m, višestruko rekonstruirane i dograđivane. nadalje, taj prostorni gigant se nalazi jako blizu aktivnih rasjeda (oko 5 km) te ga je potrebno projektirati na takav način da bude otporan i za buduće snažne potrese. o takvim veličinama i varijablama je upoznat jako malen broj ljudi na ovome svijetu!

struktura ljudi koja radi na toj obnovi je velika i sveobuhvatna te je kontaktiran niz inozemnih suradnika. na obnovi radi konzorcij firmi toding doo, studio arhing doo, foretić i sinovi doo, pod vodstvom građevinskog fakulteta u zagrebu. konzultiran je niz domaćih i svjetskih stručnjaka iz sad-a, švicarske, kanade, italije i portugala.

za početak aktivnosti u 2021. bilo je potrebno napraviti iscrpne istražne radove, snimak postojećeg stanja. stručnjaci s geodetskog fakulteta u zagrebu su napravili detaljan 3d snimak katedrale, koji je rezultirao oblakom s velikim brojem prostornih točaka (kojeg je bilo teško čitati i koristiti u datoj tehnologiji radi velikog broja točaka). fizičko-kemijske analize kamena su obavljene na rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u zagrebu. uz to, izvršena su geotehnička mjerenja od strane grasa projekta doo i geotehničkog projekta doo, prikupljeni seizmološki podatci s prirodoslovno-matematičkog fakulteta i provedena preliminarna istraživanja drvene konstrukcije krovišta na fakultetu šumarstva.

prvo s čime se krenulo na samoj katedrali je bilo uklanjanje oštećene skele južnog tornja te postavljanje novih vanjskih i unutarnjih skela (podupornih i radnih!) po cijeloj katedrali. te nove skele će omogućiti radove na tornjevima (dodatna razgradnja oštećenih dijelova koristeći najsuvremenije metode), svodovima (uklanjanje nestabilnih dijelova i sanacija svodova), krovu (učvršćenje krova i uklanjanje oštećenih ukrasnih elemenata), apsidi (demontaža vitraja) i slično. već u toj fazi se naišlo na niz problema s odlukama i nabavom materijala radi opće svjetske situacije.

ono što se trenutno zna je da “obzirom na seizmološke uvjete, dotrajalost te vrlo rizično (u biti neprihvatljivo) oblikovanje i spajanje elemenata konstrukcije s gledišta suvremene dinamike konstrukcija i potresnoga inženjerstva, projektni tim s građevinskog fakulteta u zagrebu očekuje ozbiljne probleme pri dokazu nosivosti/uporabljivosti, čak i teorijski neoštećenoga (izvornoga) statičkog sistema, a posebice ovoga koji sada imamo. nažalost, treba istaknuti da je trenutačno stanje konstrukcije katedrale loše (štoviše i opasno), a nosivost je grubo procijenjena na trećinu potrebne prema suvremenim propisima. konstrukcijska je obnova katedrale bila prijeko potrebna i prije potresa, a potres je potaknuo nužne procese u kojima se planira očuvati kulturnu baštinu i pripremiti katedralu za izgledne buduće potrese.”

sada kada smo razjasnili ozbiljnost situacije, identitetski značaj i razložili arhitektonsko-urbanističke odluke u pojedinim vremenskim kontekstima, možemo se pozabaviti onime što je danas vidljivo. naime, skela koja obgrljuje, podupire i omogućava rad na tim visinama je dio urgentnog glavnog i izvedbenog projekta čelične nosive skele za vanjsko podupiranje konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova katedrale te skela za izvođenje urgentnih sanacijskih radova. to je jedan od prvih šest projekata, izrađenih unutar 6 mjeseci, dok ukupna projektna dokumentacija te početne faze ima 21 projekt s oko 120 ukoričenih mapa. dakle to su samo količine za snimke postojećeg stanja, projekte rušenja i projekte čeličnih nosivih skela.

prikaz neovisnih konstrukcija skele

što se tiče koncepta konstrukcije skele, predviđene su dvije neovisne skele i platforme za oslanjanje skela na razini prve galerije katedrale. ona se nalazi na visini od 37 m, u podnožju tornjeva. statički sustav skele je prostorna rešetka s ojačanjem u rubnom prstenu.

konstrukcija skele

kolega filip pračić nije bio u krivu s prijedlogom vječnih skela, čak štoviše, prijedlog se nalazio i na stolu projektanata obnove. ideja potpomognutog života katedrale, sa skelama koje bi ostale zauvijek, podjednako je političko pitanje, kao i ekonomsko, sigurnosno i oblikotvorno. čelik koji će se postavljati u središte tornjeva je u ovom startnom slučaju ”vanjskog ��elika” gotovo pa dodatan financijski trošak. sigurnost se mogla ostvariti i tom vanjskom čeličnom opnom. oblikotvornost je možda ovdje najupitnija - skele koliko god bile tanke, filigranske, prikrivaju prepoznatljivu fasadu tornjeva. bila bi potrebna velika politička snaga i volja da se donese odluka ostavljanja vanjskog čeličnog tkiva poput nove fasade, memorija na proživljeno i time nastanak unikatnog gradskog tkiva u svijetu. ono bi u tom slučaju bilo otvoreno za javnost, nešto što do sada naša katedrala nije prakticirala, a vani je uobičajeno.

promo kolaž pračićeve kampanje

najbitnije:

nerijetko se čuje da je arhitektima lijepo ono što drugima nije, međutim poanta je u nečemu drugome. ovdje je stvar u raspoznavanju kompleksnosti zadatka, baš kao što se to i prepoznaje van hrvatske. fascinacija postavom “ružnih” skela na “neogotičkoj” katedrali staroj samo stotinjak godina. osobama van hrvatske su skele na katedrali postale prepoznatljiv i zanimljiv proizvod, nesvakodnevan, neobičan, primamljujuć. zato je bitna edukacija o prostoru, stvaranje neuobičajenog, novih atmosfera, novih otkrića. takvo što pruža novu vrijednost, generira nove poslove, novi napredak, pa dalje i nova otkrića koja nam oplemenjuju svakodnevnicu i život čine ljepšim i zanimljivijim. znanje prikupljeno na ovom projektu se može samouvjereno izvoziti!

27.11.2023.

a danas? tornjevi katedrale se dodatno skraćuju, još cca 10 m visine. demontaža se obavlja spuštanjem kamen po kamen, težine 100 do 400 kg. materijal je uslijed potresa u lošem stanju te postoji opasnost da se pri uklanjanju raspadne, stoga se trenutni vrhovi tornjeva nisu mogli spustiti u komadu. ti kameni su vidljivi pred katedralom. radovi u unutrašnjosti, na svodovima sva tri broda su pri kraju.

dalje kroz par mjeseci slijedi postavljanje čelične konstrukcije, koja se pomalo planira. ideja je da će ona biti nosivi kostur, lako zamijenjiva u slučaju novih potresa, a kamen koji je nekada imao nosiva svojstva, tada postaje samo obloga.

+++ za božić će se moć u katedralu, jedini preduvjet je završetak demontaže vrhova tornja. biti će izveden sigurnosni tunel od ulaza u gradilište do ulaza u katedralu, a koristiti će se samo glavni brod. možda će se vidjeti nešto interesantno!

2023/11/30

#zagreb #katedrala #skele #potres

0 notes