#prenoćište | Explore Tumblr Posts and Blogs

mozgoderina · 6 years

Text

“Ulaznica”: kreativni izlaz iz svakodnevice

U petak, 14. decembra 2018. godine, na završnoj svečanosti u Gradskoj narodnoj biblioteci „Žarko Zrenjanin“, u Zrenjaninu, upriličeno je uručenje nagrada za literarne radove sa Književnog konkursa “Ulaznica 2018”. Imao sam veliku čast, ali i zadovoljstvo da na poziv Vladimira Arsenića, urednika časopisa “Ulaznica”, kao dobitnik treće nagrade za esej, učestvujem u književnoj večeri.

Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin” u okviru svoje izdavačke delatnosti, već preko pola veka objavljuje i „Ulaznicu” - časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja. Prvi broj „Ulaznice” izašao je daleke 1967. godine. Od nastanka časopisa do danas, uredništvo se uspešno pridržava zacrtane politike “borbe protiv okoštalosti i učmalosti na planu kulture, i artikulacije novih umetničkih senzibiliteta”.[1] Upečatljiv je i stih odabran kao moto: “Mrtvi ne mogu unutra - život je ulaznica”, pesnika i novinara Brane Petrovića, koji traje, podstiče i sugeriše, a u kvalitativnom smislu obavezuje. Od stvaralaca se zahteva velika i uzvišena žrtva, jer se samo tako može izvojevati smisao, u borbi sa obesmišljenim svetom.

Odlučnim odbijanjem da nestane sa urušene i rasparčane kulturne scene, “Ulaznica” nastavlja da vodi književne bitke i u vremenima nakon poraza pisane reči. Ispostavlja se da mnogi prepoznaju, priznaju i prihvataju tu želju za oslobađanjem “ničije zemlje”, za osvajanjem komada teritorije koji nije (pre)gažen i prašnjav, za dubokim (uz)dahom koji nije sav u grču naplate. Čitava jedna kreativna armija obitava u dimenziji nemerljivoj kvadratnim kilometrima, u sferi koja nije ograničena isprekidanim crvenim linijama. Do sada je publikovano preko dve stotine i pedeset brojeva zrenjaninskog časopisa.

Nakon javnog poziva objavljenog u maju[2], i ove godine odazvao se veliki broj stvaralaca koji su na konkurs poslali preko 2000 radova. Pravo učešća imali su autori/ke stariji od 18 godina, koji pišu na različitim, a opet razumljivim, “BHSC” jezicima. Jezik je još jednom trebao da posluži kao originalno sredstvo (spo)razumevanja a ne razdora i razmirica. Žiri sa neskrivenim zadovoljstvom konstatuje: “Radovi su stigli iz svih država bivše Jugoslavije, a raduje činjenica da su stizali i iz drugih država u kojima stvaraju ljudi koji pišu zajedničkim jezikom, primerice iz Austrije, Švedske, Nemačke, Kanade…”[3]

Konkurs je odavno nadišao nametnute lokalne, političke i pravno-birokratske okvire, i izdvojio se kao značajniji u našem uglu globalizovanog globusa. Jedan je od retkih, ako ne i jedini na našem jeziku (?), koji pored takmičenja za najbolju neobjavljenu pesmu i priču, izdvaja zasebnu kategoriju i za esej kao osoben i neretko potcenjen literarni oblik. “Kultura” i “umetnost”: reči koje svakodnevno gube bitnost i sve više upućuju na razonodu, slobodno vreme i puku zabavu. Na naslovnoj strani časopisa prkosno stoji i slogan: “društvena pitanja”. Svojevrstan kuriozitet ili samo simpatičan ukras?

Nakon brojnih tekstova o aktuelnoj globalnoj umetničkoj sceni i lokalnoj kulturnoj i obrazovnoj (anti)politici, na konkurs sam poslao esej koji za temu ima kompleksnost savremenog preplitanja dveju drevnih kultura: kineske i evropske. Žarište mog interesovanja predstavljaju likovna umetnička scena, društvena previranja i socijalna pitanja bez jasnog odgovora. Dobrano sam se pomučio da napisano upakujem u 15.000 slovnih mesta, uključujući i razmake. Uz malo sreće, nadao sam se, tekst će biti objavljen u časopisu, u odeljku pohvaljenih radova.

Nekih mesec dana pre najavljene promocije u Zrenjaninu, gospodin Vladimir Arsenić prosledio je dobitnicima nagrada elektronska pisma sa pozdravom, čestitkom i pozivom na književno okupljanje, svečanu večeru i prenoćište. Tri kategorije, u svakoj po tri nagrade – devet nagrađenih autora/ki. Ton pisma je nagoveštavao srdačnu i prijateljsku atmosferu. Uživali smo u rezultatima, organizaciji puta, pregovorima sa ljubaznim domaćinima, do javnog nastupa.

Sneg je evidentno čuvao zalihe i štedeo snagu od početka zime do petka, 14. decembra 2018. godine. Nije prestajao da veje celog tog dana, ni tokom noći, ni sutradan. Supruga i jа smo se jedva dokopali Zrenjanina. Putovali smo automobilom iz Kraljeva, preko sedam sati. Moja supruga upravlja vozilom. U tom smislu, ja sam njen pratilac. Stigli smo sa blagim zakašnjenjem i istog momenta uvideli da neopravdano brinemo. Ta, u Vojvodini se sve radi lagano. Energični i duhoviti gospodin Arsenić dočekao nas je ispred smeštaja, odakle smo se taksi vozilima uputili do biblioteke. Ispostavilo se da su gostoljubivost domaćina i prestižnost nagrade motivi dovoljno jaki da i tokom zimskog (ne)vremena okupe osam od devet dobitnika. Grupa autora doputovala je iz Zagreba. Pet stotina kilometara u jednom smeru.

Ostali dobitnici pristigli su iz Doboja, Novog Sada, Beograda i Sombora. Sporazumevali smo se nekako govoreći isto na tri ili četiri različita jezika. Razumeli smo i srdačnu dobrodošlicu žirija konkursa i čestitke uredništva časopisa i pozdrave radnika biblioteke. Jezike smo dodatno razvezali sa po čašicom domaće jabukovače u toploj i udobnoj kancelariji – ohrabrenje pred nastup.

Nakon silaska u svečanu salu, organizatori konkursa i voditelji programa obaveštavaju nas u uvodnoj reči da je žiri u proteklom periodu stavljen pred značajan posao i odgovornost, usled velikog broja pristiglih kvalitetnih tekstova. To mi se dopalo. Raznovrsni po svojim temama, a napisani umešno i uverljivo, nagrađeni tekstovi su se iz mnoštva pristiglih radova izdvojili ukupnim utiskom i celovitošću izraza. I to mi se dopalo.

“Interesantno je napomenuti da je ovogodišnji konkurs razbio predrasude o mladosti dobitnika, te pokazao da se žiri rukovodi jedino i isključivo književnim kvalitetima.” Eh, to mi se već manje dopalo. Ne usled “rukovođenja književnim kvalitetima”, već zbog onog razbijanja “predrasuda o mladosti dobitnika”. Zašto baš na ovogodišnjem konkursu? Vremešni smo. Nema tu ničeg toliko “interesantnog” što je trebalo “napomenuti”. Kasnimo generacijski za svojim godinama. Razbijene domovine, razbijenih iluzija, razbijenih porodica. Takav nam je horoskop. Nakon toliko otetog vremena, šta nam ostaje osim da razbijamo predrasude o mladosti? Ima u svemu tome valjda i nekakve poetske pravde, a ona nikada ne izgleda kako je zamišljamo. Lovimo šanse u letu. Ovo veče je naše. Toliko smo zaslužili. Hoće li neko od nas zavrediti i objavljivanje zbirke pesama, priča ili eseja? Grickali smo isto parče nade. To nas je zbližilo. Razumemo se. Pretvaramo lične aveti u pisce iz senke, u saradnike. Ne odustajemo. Čitamo vedro i o mračnim temama. Tako se borimo protiv moćnih razbijača.

Uživamo u jedinstvenoj prilici da upoznamo stvaraoce pre kontakta sa stvorenim. Najčešće, kroz umetnička dela putujemo vodeći razgovor sa duhom, sa fiktivnim, izmaštanim umetnikom, koji ima malo ili ni malo zajedničkog sa stvarnom osobom. Ovog puta, prvo smo “čitali” osobu, pa je umetnik čitao svoje delo. Da li je suvišno naknadno tragati za (skrivenom) porukom? Možda bi to razvejalo dragoceno svečano (o)sećanje? Možda bi naši tekstovi ubedljivije “govorili” u našem odsustvu? Možda, možda, možda.

Možda bi na prethodna pitanja ponajbolje odgovorili članovi žirija? Žiri Književnog konkursa „Ulaznica 2018“ radio je u sastavu: Dunja Ilić, književna kritičarka i urednica iz Kikinde, predsednica žirija, Aleksandar Bjelogrlić, književnik iz Zrenjanina i Vladimir Arsenić, urednik časopisa. Oni su doživeli radove (potpisane šifrom) pre nego što su upoznali kreatore. Kakogod, žiri nas je okupio, a mi ćemo se međusobno pamtiti po živoj izgovorenoj reči, po visprenosti misli i dovitljivosti duha. Darivali smo jedni druge, onim u čemu smo najbolji, a takav poklon ponajduže traje.

Dopalo mi se i to što moj esej nije u rezervnom korpusu pohvaljenih radova. Nije mi se dopalo to što u samom časopisu, broj 252, nije zastupljen ni jedan autor koji nije nagrađen. Ukupno, nas devetoro. Nakon promocije, za trpezom, skrećem pažnju domaćinima na minimalistički i elitistički koncept časopisa. “Koliko para, toliko muzike”, odgovaraju mi. Okrećem poslednju stranicu štampanog izdanja: “Ovaj broj časopisa Ulaznica objavljen je uz pomoć Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje.” Odjednom mi se razdani, iako je noć. Razbili su nam i kulturu; nju sam izostavio sa spiska. Sva sreća, časopis nije na listi “gorućih” prioriteta. Onda verovatno ne bi ni dospeo do štampanog oblika. Elektronsko izdanje – u skladu s vremenima.[4] I apetitima armije birokrata. Izgorelo je sve čega su se dotakli. Tako mi govori dugogodišnje iskustvo iz “saradnje” sa svojim nadležnim ministarstvom.

Želeo sam da zaboravim na prosvetu. Avaj, deo dobitnika/ca tavori u istom resoru. Kolege i koleginice iz drugih država! Prilika je da se razmene iskustva. Ima li ičeg originalnog u regionu? Ima! “Novi” jezici u reformisanim školama sa planovima i programima prilagođenim novim vremenima. Osavremenjena nastava zasnovana na ishodima i postignućima. Elektronski dnevnici. Mućak i kod vas, znači? Zameću zlikovci tragove pa izmišljaju gramatike, da ne razgovaramo. Varaju nas da je tamo negde drugačije i bolje. Nije. Pratilac i fotograf, gospodin Edi Matić, dolazi iz Splita. Razgovaramo o ekonomiji. Privatizacija, banke, krediti. Ima li ičega suštinski različitog u primorju? Pitam, a odgovor znam. Slušamo različite priče a mislimo isto. Hrana nas blaži. Piće nas usporava. Prija nam pažnja, iako nismo navikli na sreću. Treba nam hladnoća noći, da nas trgne.

Predpraznični Zrenjanin čaroban je po mraku i pod snegom. Možda prekršimo obećanje dato domaćinima da ćemo se vratiti, tokom letnjih meseci. Ne mogu da zamislim Zrenjanin drugačije: supruga i ja kroz mrkli mrak pešice tražimo put do pansiona. Po dubokom snegu, kroz široke šorove, uz pomoć navigacije na telefonu čiji osetljivi ekran, prekriven pahuljama, više ne reaguje. Preostaje nam topao ljudski dodir, srećom – još uvek i sudbonosan i spasonosan. Pronaći ćemo put ako imamo jaku volju i bistar um. Hvala pisanoj reči, što nas je okupila. Rizik, avantura, neočekivano. Tako zamišljamo život vredan življenja. Ne bojimo se. Obnovili smo veru. Umetnost je drevni provereni vodič.

Žiri je jednoglasno odlučio da nagradi sledeće radove:

Poezija Prva nagrada: Mirjana Miljković, Zagreb – Drugarice nisu posustale Druga nagrada: Sanja Radulović, Doboj – Smrtnost trenutka Treća nagrada: Vigor Vukotić, Zagreb – Zima, proljeće, zima

Proza Prva nagrada: Bojana Karavidić, Novi Sad – Tri muža, čekajući sledećeg i jedna četvrtasta burma Druga nagrada: Korana Serdarević, Zagreb – Srećonoša Treća nagrada: Nikola Petrović, Beograd – Papir brzo gori

Esej Prva nagrada: Miloš Mihailović, Sombor – Faza zrele mitopoeze Miodraga Pavlovića Druga nagrada: Ana Narandžić, Zagreb – Gradovi i mostovi Treća nagrada: Jovan Pavlović, Kraljevo – Evropa – Kina, umetnost kao počelo dijaloga

[1] Časopis za kulturu, umetnost i društvena pitanja „ULAZNICA” →

[2] Raspisan Književni konkurs „Ulaznica 2018“ →

[3] Rezultati Književnog konkursa Ulaznica 2018 →

[4] Ulaznica 252, konkursna →

Pripovedio i grafički opremio: JovAN JoNA pAvLović → Estetska inspekcija: pREvENTivNA EGzEkuciJA → Fotografije: Edi Matić, Marina Pavlović, Jovan Jona Pavlović. Moderator: MozGoDER vELičANsTvENi →

✓ svAkE NEDELJE TAčNo u 09H - oD 1. JANuARA 2017! →

✓ EkoNoMski EpiLoG: DoNiRAJTE BLoG @ pAyPAL.ME →

✓ A DNEvNicu čuvAJTE za pRoDAvNicu @ REDBuBBLE →

✓ pHoTocRowD FoToGRAF → ✓ FAcEBook sTRANicA → ✓ piNTEREsT TABLA →

s MoJE TAčkE, NAGLAvAčkE → ✓ Dobrodošli u hram tihih žena! → ✓ Izazov dijaloga o modernosti → ✓ Vežbe iz politologije · Sofija Šoškić →

oBELEžENA TRAsA NA puTu Do spAsA → ✓ Kreiranje sveta (Kajzerling) → ✓ Dar življenja za tren (Stivenson) → ✓ Govor Grada (Prever) →

#portfolio #kultura #umetnost #savremena umetnost #društvo #politika #ekonomija #obrazovanje #časopis ulaznica #s moje tačke naglavačke #pisac mozak dere preko svake mere #pisanje #javni govor #članci #časopis kult

3 notes · View notes

mentalnahigijena · 3 years

Photo

STOCKHOLM — Nordijske nacije Švedska i Finska kažu da će poslati vojnu pomoć Ukrajini, uključujući protutenkovsko oružje, šlemove i pancire. Švedska premijerka Magdalena Andersson i ministar odbrane Peter Hultqvist rekli su na konferenciji za novinare u nedjelju da će Stockholm isporučiti 5.000 protutenkovskih oružja, 5.000 šlemova, 5.000 jedinica pancira i 135.000 obroka na terenu za podršku ukrajinskoj vojsci. Susedna Finska saopštila je ranije u nedelju da će poslati 2.000 kaciga, 2.000 pancira, 100 nosila i opremu za dve stanice hitne medicinske pomoći kao pomoć Ukrajini. Ruske snage izvršile su invaziju na njenog manjeg susjeda u četvrtak, povukavši sankcije i međunarodnu osudu. ___ UJEDINJENE NACIJE -- Vijeće sigurnosti UN-a glasalo je za održavanje hitne sjednice Generalne skupštine od 193 člana o invaziji Rusije na Ukrajinu u ponedjeljak. Glasanje u nedjelju za odobrenje hitnog sastanka bilo je 11 za, Rusija je bila protiv, a Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati su bili uzdržani. To je bilo potpuno isto glasanje o rezoluciji u petak u kojoj se traži da Moskva odmah prekine napad na Ukrajinu i povuče sve trupe. Ali u tom slučaju Rusija je iskoristila veto i rezolucija je poražena. Ukrajinski ambasador u UN-u Sergiy Kyslytsya zatražio je održavanje sastanka Generalne skupštine prema takozvanoj rezoluciji „Ujedinjavanje za mir“, koju su pokrenule Sjedinjene Države i usvojene u novembru 1950. kako bi se zaobišlo veto Sovjetskog Saveza tokom Korejskog rata. Ta rezolucija daje Generalnoj skupštini ovlasti da saziva hitne sastanke kada Vijeće sigurnosti ne može djelovati zbog nedostatka jednoglasnosti među njegovih pet stalnih članica koje imaju pravo veta - Sjedinjenih Država, Rusije, Kine, Britanije i Francuske. —— MOSKVA — Ambasada SAD u Moskvi pozvala je američke građane u Rusiji da razmisle o hitnom napuštanju zemlje u nedjelju, jer neke aviokompanije zaustavljaju letove tamo, a neke zemlje zatvaraju svoje nebo za ruske avione. “Građani Sjedinjenih Američkih Država trebali bi razmotriti mogućnost da odmah napuste Rusiju putem komercijalnih opcija koje su još uvijek dostupne”, navodi se u saopštenju Ambasade na svojoj web stranici. Američki zvaničnici su posljednjih sedmica pozvali Amerikance da ne putuju u Rusiju i upozorili da američka vlada ne može pomoći u bilo kakvoj evakuaciji Amerikanaca odatle. Ranije upozorenje preporučilo je Amerikancima da razviju planove za vanredne situacije o tome kako napustiti zemlju ako je potrebno. Evropska unija je bila među onima koji su u nedjelju objavili da zatvaraju svoj zračni prostor za ruske letove —- NJUJORK - Guvernerka Njujorka Keti Hočul potpisala je u nedelju izvršnu uredbu kojom se njenoj državi zabranjuje da posluje sa Rusijom. Naredba uključuje otkazivanje njenih investicija u Rusiji. Tokom konferencije za novinare u Albaniju, guvernerka je rekla da će njena država takođe dočekati izbeglice iz opkoljene zemlje. Hochul je rekao da je New York dom najveće ukrajinske populacije u Sjedinjenim Državama. „Ako vam treba prenoćište, želite da dođete ovamo, mi ćemo vam pomoći da se integrišete u našu zajednicu“, rekla je ona. Ekonomske sankcije slijede one koje je izdao predsjednik Joe Biden kako bi pomogao da se crpe resursi iz ruske vlade, koja je prošlog četvrtka započela svoju dugo očekivanu invaziju na Ukrajinu. Ostaje da se vidi kako će Hochulov potez pomoći naporima da se ruska ekonomija ozbiljno pritisne u globalnim nastojanjima da se ruski predsjednik Vladimir Putin povuče. ___ NJUJORK — Pojavljuju se neki rani znaci značajnih ekonomskih posljedica po Rusiju nakon njene invazije na Ukrajinu prije tri dana. Dok su zvanične kotacije za rusku rublju ostale nepromijenjene na otprilike 84 rublje za dolar, jedna ruska online banka, Tinkoff, davala je nezvanični kurs od 152 rublje tokom vikenda. Video snimci iz Rusije pokazuju duge redove Rusa koji pokušavaju da podignu gotovinu sa bankomata, dok je ruska Centralna banka izdala saopštenje u kojem poziva na smirenost, u pokušaju da izbegne bankovne napade. Izveštaji su takođe pokazali da se Visa i Mastercard više ne prihvataju za one sa međunarodnim bankovnim računima. “Banke i kompanije za kreditne kartice koje posluju s Rusijom ulaze u režim zaključavanja s obzirom na brz tempo i sve veći zalogaj sankcija”, rekla je Amanda DeBusk, partnerica Dechert LLP. Rusija će možda morati privremeno zatvoriti filijale banaka ili proglasiti državni praznik kako bi zaštitila svoj finansijski sistem, kažu analitičari. „Ako postoji potpuna bankarska panika, to je sam po sebi pokretač krize“, rekao je Adam Tooze, profesor istorije na Univerzitetu Kolumbija i direktor Evropskog instituta. „Navala ruskog stanovništva na dolare pomiče stvari u potpuno novi domen finansijskog ratovanja.” ___ MOSKVA — Ruska vojska saopštila je u nedelju da su neki od njenih vojnika poginuli, a neki ranjeni u Ukrajini -- priznajući po prvi put da je pretrpela gubitke od ruske invazije. Portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov rekao je u nedelju da „među našim drugovima ima mrtvih i ranjenih“, ne iznoseći nikakve brojke, ali je dodao da su gubici Rusije „višestruko“ manji od gubitaka ukrajinskih snaga. To je bio prvi put da su ruski vojni zvaničnici spomenuli žrtve na njihovoj strani. Ukrajina je tvrdila da su njene snage ubile 3.500 ruskih vojnika. Konašenkov je takođe rekao da je ruska vojska od početka napada u četvrtak pogodila 1.067 ukrajinskih vojnih objekata, uključujući 27 komandnih punktova i komunikacionih centara, 38 raketnih sistema protivvazdušne odbrane i 56 radarskih stanica. Tvrdnje Konašenkova i tvrdnje Ukrajine da su njene snage ubile hiljade ruskih vojnika ne mogu se nezavisno provjeriti. ___ KIJEV, Ukrajina — Stotine ljudi protestovalo je u nedjelju zbog ruske invazije Ukrajine u Bjelorusiji. Protesti su uslijedili uprkos činjenici da je autoritarna bjeloruska vlada stala na stranu Moskve. Antiratni skupovi obuhvatili su najmanje 12 bjeloruskih gradova, a zagovornici ljudskih prava izvijestili su da je više od 170 ljudi uhapšeno. U glavnom gradu Minsku demonstranti su marširali u različitim dijelovima grada noseći ukrajinske zastave. Velika gomila cvijeća nastavila je rasti ispred zgrade ukrajinske ambasade. ___ JERUSALEM — Oko 2.500 ukrajinskih Jevreja zatražilo je da emigrira u Izrael i uzme državljanstvo od početka ruske invazije, kaže jedna kvazi-vladina organizacija. Jevrejska agencija za Izrael, koja se bavi pitanjima imigracije, saopštila je da je primila preko 5.000 upita o imigraciji u Izrael. Otprilike polovina je zatražila da se odmah useli, saopštila je agencija. Ukrajina je dom jevrejske zajednice od oko 43.000. Ali otprilike 200.000 Ukrajinaca ispunjava uslove za imigraciju prema izraelskom zakonu o povratku, koji proširuje pravo na državljanstvo svima koji imaju jednog jevrejskog djeda i baku. ___ TORONTO — Kanada se pridružuje mnogim evropskim zemljama u zatvaranju svog vazdušnog prostora za sve ruske avione dok Zapad pojačava pritisak na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu. Ministar saobraćaja Omar Alghabra rekao je u nedjelju da će Kanada smatrati Rusiju odgovornom za svoje ničim izazvane napade. Većina evropskih zemalja je ili objavila da zatvara svoj zračni prostor ili je rekla da to namjeravaju učiniti. Do sada su Španija, Grčka, Srbija i Turska među rijetkim preostalim koji se nisu pridružili potezu protiv Rusije. ___ BRISEL — Najviši zvaničnik Evropske unije za migracije kaže da je više od 300.000 Ukrajinaca koji bježe od rata posljednjih dana ušlo u blok od 27 zemalja i upozorava da Evropa mora biti spremna za milione koji stignu. Komesarka EU za unutrašnje poslove Ylva Johansson poziva na sastanak ministara unutrašnjih poslova Unije u nedjelju kako bi se pokrenuo poseban zaštitni mehanizam uspostavljen prije 20 godina kako bi se pomogao u rješavanju priliva izbjeglica. "Moramo se pripremiti za još veći broj i moramo se pripremiti za podršku koju trebamo pružiti Ukrajincima koji bježe", rekla je ona novinarima na sastanku EU u Briselu. Sistem zaštite uspostavljen je nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji i na Kosovu, kada su hiljade ljudi bile prisiljene da napuste svoje domove. Nikada nije korišteno. Pruža boravišne dozvole na određeno vrijeme, mogućnost posla, smještaja, socijalne zaštite, liječenja i obrazovanja za djecu. ___ ATINA — Vlasti kažu da Grčka šalje municiju, jurišne puške i lansere projektila u Ukrajinu kao odgovor na zahtjev ukrajinske vlade. O vojnoj pomoći odlučeno je na sastanku u nedjelju ujutro između premijera Kyriakosa Micotakisa i visokih zvaničnika odbrane. Avion C-130 sa opremom stigao je u Poljsku, a drugi će stići kasnije, rekao je zvaničnik Ministarstva odbrane. Još dva aviona sa humanitarnom pomoći kao što su ćebad i hrana takođe su krenula sa međunarodnog aerodroma u Atini za Poljsku, rekao je portparol. ___ ŽENEVA - Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da zalihe kisika - važne za borbu protiv COVID-19 i drugih bolesti - dostižu "veoma opasnu tačku" u Ukrajini zbog poteškoća u transportu nakon ruske vojne invazije, ugrožavajući hiljade života . “Većina bolnica mogla bi iscrpiti svoje rezerve kiseonika u naredna 24 sata. Neki su se već potrošili. Ovo dovodi hiljade života u opasnost”, rekli su generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus i regionalni direktor SZO za Evropu dr. Hans Kluge u zajedničkoj izjavi u nedelju popodne u Evropi. Rekli su da nestašice struje i struje, kao i opasnost da kola hitne pomoći budu uhvaćeni u unakrsnoj vatri, povećavaju rizik za pacijente. ___ TOKIO — Japanski premijer Fumio Kišida rekao je da je Japan odlučio da se pridruži Sjedinjenim Državama i evropskim državama u isključivanju ključnih ruskih banaka iz međunarodnog sistema finansijskih poruka SWIFT kako bi pojačao sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Japan će također zamrznuti imovinu ruskog predsjednika Vladimira Putina i drugih najviših ruskih zvaničnika, dok će Ukrajini poslati 100 miliona dolara hitne humanitarne pomoći, rekao je Kishida novinarima. “Ruska invazija na Ukrajinu je jednostrani pokušaj da se promijeni status quo i taj čin potresa temelje međunarodnog poretka. To je potpuno kršenje međunarodnog prava i snažno osuđujemo taj čin”, rekao je Kishida. U izjavi u kojoj pozdravlja nove sankcije Japana, sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki rekla je da će SAD i njihovi saveznici "nastaviti blisko sarađivati kako bi nametnuli dalje ozbiljne troškove i učinili Putinov rat po izboru strateškim neuspjehom". ___ MOSKVA — Od Moskve do Sibira, Rusi su u nedelju ponovo izašli na ulice protestujući protiv ruske invazije Ukrajine. Demonstranti su marširali središtima gradova uzvikujući "Ne ratu". Protesti protiv invazije počeli su u četvrtak i nastavljeni su četiri dana zaredom, uprkos tome što policija brzo pokušava da privede stotine ljudi svakog dana. U Sankt Peterburgu, gdje su se desetine okupile u centru grada, policija u opremi za nerede zgrabila je demonstrante i odvukla neke do policijskih kombija, iako su demonstracije bile mirne. Prema grupi za ljudska prava OVD-Info koja prati politička hapšenja, do nedjelje popodne policija je uhapsila najmanje 356 Rusa u 32 grada zbog antiratnih demonstracija. ___ KIJEV, UKRAJINA — Ured ukrajinskog predsjednika potvrdio je da će se delegacija sastati sa ruskim zvaničnicima dok se moskovske trupe približavaju Kijevu. Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopštio je u nedjelju u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da će se dvije strane sastati na neodređenoj lokaciji na bjeloruskoj granici i nije dao tačno vrijeme za sastanak. Vijest o sastanku uslijedila je ubrzo nakon što je predsjednik Vladimir Putin naredio ruskim nuklearnim snagama da budu u stanju visoke pripravnosti kao odgovor na, kako je rekao, "agresivne izjave" vodećih sila NATO-a. ___ BERLIN — Otprilike 100.000 ljudi izašlo je u Berlin da protestuje protiv ruske invazije na Ukrajinu i pokaže solidarnost sa ukrajinskim narodom. Policija je saopštila da su velike mase ispunile područje prvobitno planirano za demonstracije, oko Brandenburške kapije u centru Berlina, i da dodeljuju dodatni prostor za smeštaj demonstranata. Nedjeljni protest protekao je mirno, uključujući mnoge porodice sa djecom. Ljudi su mahali žuto-plavim ukrajinskim zastavama u znak podrške. Neki su nosili plakate sa sloganima poput „Ruke dalje od Ukrajine“ i „Putine, idi na terapiju i ostavi Ukrajinu i svijet na miru“. ___ MOSKVA — Predsjednik Vladimir Putin naredio je ruskim snagama nuklearnog odvraćanja da budu u stanju pripravnosti usred tenzija sa Zapadom zbog njegove invazije na Ukrajinu. Putin je na sastanku sa svojim najvišim zvaničnicima u nedjelju ustvrdio da su vodeće sile NATO-a dale "agresivne izjave" zajedno sa Zapadom koji je uveo teške finansijske sankcije Rusiji, uključujući i samog predsjednika. Upozorenje znači da je Putin naredio da se rusko nuklearno oružje pripremi za povećanu spremnost za lansiranje. On je poručio ruskom ministru odbrane i načelniku Glavnog štaba vojske da stave snage nuklearnog odvraćanja u "poseban režim borbene dužnosti". ___ VARŠAVA, Poljska -- Dok su zemlje poput Poljske i Mađarske dočekale Ukrajince koji bježe, neki strani državljani koji žele napustiti Ukrajinu prijavili su poteškoće na poljskoj granici. Indijski volonter u Poljskoj rekao je u nedjelju da su neki indijski državljani koji žele pobjeći iz Ukrajine u Poljsku zaglavljeni na granici koja vodi u Medyka, Poljska, i ne mogu je prijeći. Indijska ambasada u Kijevu saopštila je u nedelju da se indijski državljani evakuišu iz Ukrajine u Rumuniju i Mađarsku. Ali neki su stigli na granicu sa Poljskom očigledno nesvesni toga i zaglavili su. Ruchir Kataria, volonter, rekao je za Asošijeted pres da je Indijancima koji su htjeli da pređu kod Medyke rečeno na iskrivljenom engleskom: "Idite u Rumuniju." Ali oni su već išli na duga putovanja pješice do granice i nemaju načina da stignu do granice sa Rumunijom stotinama kilometara dalje. ____ BERLIN — Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da Njemačka izdvaja 100 milijardi eura (112,7 milijardi dolara) u poseban fond za svoje oružane snage, podižući svoju potrošnju za odbranu iznad 2% svog BDP-a. Šolc je na posebnoj sednici Bundestaga u Berlinu u nedelju rekao da je jasno da "moramo znatno više ulagati u bezbednost naše zemlje, kako bismo zaštitili našu slobodu i našu demokratiju". Njemačka je bila izložena kritikama jer nije uložila adekvatno u svoj budžet za odbranu i nije učinila dovoljno da odgovori na rusku invaziju na Ukrajinu. Njemačka vlada je u subotu navečer objavila da će poslati oružje i druge zalihe direktno u Ukrajinu kako bi pomogla trupama u borbi protiv invazije ruskih snaga. ___ BUDIMPEŠTA, Mađarska — Ruski predsjednik Vladimir Putin privremeno je izgubio najvišu službenu poziciju u svjetskom sportu. Međunarodna džudo federacija u nedjelju je navela "trajni ratni sukob u Ukrajini" zbog suspenzije Putinovog statusa počasnog predsjednika. Ruski predsjednik je strastveni džudista i prisustvovao je sportu na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. Džudo federacija je rijetka među olimpijskim sportskim tijelima koja koristi riječ "rat" da opiše rusku invaziju na Ukrajinu koju je Putin naredio od četvrtka. Drugi su koristili izraze kao što je "eskalacija sukoba". Oligarh koji podržava Kremlj i dugogodišnji Putinov prijatelj, Arkadij Rotenberg, ostaje u izvršnom komitetu IJF-a kao menadžer razvoja. ___ TEL AVIV, Izrael — Izraelski premijer kaže da zemlja šalje 100 tona humanitarne pomoći za pomoć civilima zatečenim u borbama u Ukrajini. Naftali Bennett je na sjednici svog kabineta u nedjelju rekao da pomoć uključuje medicinsku opremu i lijekove, šatore, vreće za spavanje i ćebad. Bennett nije komentirao izvještaj izraelskog javnog emitera Kan u kojem se navodi da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio od izraelskog lidera da posreduje u pregovorima o okončanju krize s Rusijom. Benetova kancelarija potvrdila je da je bilo poziva, ali je odbila da komentariše izveštaj. Ukrajinska ambasada nije bila odmah dostupna za komentar. Bennett je pažljivo koračao u svojim javnim komentarima o ruskoj invaziji. On je izrazio podršku ukrajinskim civilima, ali nije osudio Rusiju. Izrael se oslanja na Rusiju za sigurnosnu koordinaciju u Siriji, gdje Rusija ima vojno prisustvo i gdje Izrael često napada neprijateljske ciljeve. ___ KIJEV, Ukrajina — Ukrajinski predsjednik kaže da je njegova zemlja spremna za mirovne pregovore s Rusijom, ali ne i u Bjelorusiji, koja je bila polazište za 3-dnevnu invaziju Moskve. Govoreći u video poruci u nedjelju, predsjednik Volodymyr Zelenskyy je naveo Varšavu, Bratislavu, Istanbul, Budimpeštu ili Baku kao alternativne lokacije. Rekao je da su moguće i druge lokacije, ali je jasno stavio do znanja da Ukrajina ne prihvata rusku selekciju Belorusije. Kremlj je u nedjelju saopćio da je ruska delegacija stigla u bjeloruski grad Homel na razgovore sa ukrajinskim zvaničnicima. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se u delegaciji nalaze vojni zvaničnici i diplomate. "Ruska delegacija je spremna za razgovore, a mi sada čekamo Ukrajince", rekao je Peskov.

0 notes