#spisateljica

[carica-ficus]

Recenzija: Zatvorska vidarica

Originalan naslov: The Prison Healer

Autor: Lynette Noni

Datum: 05/05/2023

Rating: ⭐⭐

———————————————————————————————

Oduvijek sam voljela ya fantasy te sam u neprestanoj potrazi za novim naslovima koji će samo podalje utvrditi tu ljubav. "Zatvorska vidarica" me odmah privukla svojom naslovnicom (kudos ilustratoru), a zatimi kraćim sadržajem. Zvučala je nešto mračnije nego što je to uobičajeno za takve knjige što me odmah zainteresiralo.

Pa... Što se tiče mraka, jedino što sam iskusila je da mi se zamračilo pred očima. (Hvala, hvala! Tu sam čitav tjedan.)

Šalu na stranu, jako sam razočarana ovom knjigom. Sami uvod već je nagovještao da će priča biti prepuna popularnim tropeovima, no svejedno nisam očekivala da će ih biti toliko. Odrastanje glavne junakinje bez doticaja s obitelji, plitki likovi koji predstavljaju učestale arhetipove, nepotrebna napetost između glavne junakinje i njezinog romantičnog interesa, nemaštoviti izazovi koje likovi moraju savladati i mnogi drugi. Imala sam osjećaj da je spisateljica imala bingo karticu sa ya tropeovima i samo ih pokušala sve ujediniti u jednu knjigu.

Stil pisanja gotovo je odbojan koliko je jednostavan. Noni ima lošu naviku ponavljanja kako bi stvorila napetost. Rečenice se redaju jedna nakon druge bez ikakvog doprinosa radnji, likovima ili mjestu događaja. Sve se prenosi na doslovan način putem razmišljanja glavne junakinje ili dijaloga, pa time spisateljica navodi čitatelja kako bi se trebao osjećati, umjesto da taj osjećaj zbilja dočara.

Makar je samo mjesto događaja najopakiji zatvor na svijetu gdje zatvorenici služe kao robovi i umiru zbog fizičke iznemoglosti dok ih stražari učestalo zlostavljaju, način na koji Noni pristupa ilustriranju te lokacije opovrgava stvaranju željenog doživljaja užasa. Većina utiska koje čitatelj dobiva o zatvoru potječu kroz oči glavne junakinje, Kive, a ona provodi svoje dane u ambulanti gdje tek sekundarno proživljava grozote zatvoreničkog života. Kiva neprestano ponavlja drugim likovima (i sama sebi unutrašnjim monologom) koliko je život u zatvoru težak, a time ujedno podsjeća i čitatelja. Upravo ta potreba da se naglasi rizična situacija u kojoj se likovi nalaze je dokaz spisateljičinog neuspjeha da uistinu dočara njezinu opasnost jer, da je njihov život zbilja kritično ugrožen, ne bi trebala to stalno ponavljati, već bi to bilo očito iz priloženog teksta.

Pravi primjer zašto Noni ima potrebu za takve podsjetnike je kada Kiva pregledava pacijenticu, a njezini prijatelji zamole je da im ispriča priču o kraljevskim obiteljima. Oni sjednu u krug, u ambulanti, uključujući i mrtvozornika, i svi je slušaju dok im pripovjeda poput tete u vrtiću. Razumijem da se radi o ya fikciji, ali tijekom te scene osjećala sam se kao da čitam knjigu namjenjenu za djecu nižih razreda osnovne škole.

Što se likova tiče, njihove karakterizacije su veoma suhoparne. Glavni likovi su naoko savršeni, bez ikakvih mana, dok su negativci jednoslojni, a glavna im je osobina to što su zli.

Rekla bih da je Kiva, glavna junakinja, najgori lik, ponajprije zato što uopće nije vjerna svojem karakteru. Noni ju pokušava prikazati kao zatvorenom, nepovjerljivom i osjetljivom djevojkom koja se izbjegava približiti drugim ljudima, no svojim akcijama Kiva pokazuje samo suprotno. Nesigurna je u svoje sposobnosti iako je očito nadarena, sumnjičava je prema drugim ljudima iako je spremna svakoga prihvatiti otvorenih ruku, i izrazito je samokritična iako je savršena. Njezini nedostaci i mane zapravo su njezine vrline zbog kojih gotovo nikada ne snosi posljedice.

Iako je glavni lik, u cijeloj knjizi ima samo jedan primjer kada je svojom akcijom uistinu preokrenula tok radnje - kada je odlučila preuzeti kaznu od druge zatvorenice. Zapravo, knjiga je toliko pasivna te u početku toliko spora, da bih rekla kako je prvih 200 stranica gotovo u potpunosti nepotrebno, pogotovo uzimajući u obzir tendenciju Noninog ponavljanja već utvrđenih činjenica. Cijela radnja teče s jedne situacije na drugu, ne zbog jedne situacije na drugu.

Spomenut ću i element romantike u ovoj knjizi jer je bio nepodnošljiv. Kivi se očito sviđa Jaren, zatvorenik dovezen na početku knjige, ali neprestano ga odguruje od sebe jer mu se ne želi približiti. Njezino prisiljeno neprijateljstvo prema njemu je tako umjetno i neuvjerljivo da vrlo brzo postane neopisivo naporno. Također, spisateljičin pokušaj da Kivu ilustrira kao ljubomornu je tako bezuspješan. Nije mi jasno zašto je to uopće bilo potrebno uključiti u knjigu.

Kraj mi je bio dobar, barem naspram ostatka knjige. Nisam u potpunosti zadovoljna sa otkrivanjem Kivinog pravog identiteta, ali očekivanja su mi u ovom trenutku već bila minimalna, tako da sam se samo pomirila sa tim.

S obzirom da je "Zatvorskoj vidarici" prosječna ocijena na Goodreadsu skoro 4.3, možda se Vama ova knjiga čak svidi (jer sam ja po svom mišljenju očito u manjini), no u moru fenomenalnih ya knjiga, ovu stvarno možete preskočiti.

[radiogornjigrad]

Književna nagrada Predrag Matvejević - Pristigli naslovi na natječaju za 2024.

Pristigli naslovi za Književnu nagradu Predrag Matvejević za 2024. Rezultati će biti objavljeni 7.10. 2024. na stranici Gornjogradskog festivala i na Facebook stranici Suzane Matvejević, a dodjela će se održati 12.10.2004. u KIC-u u Zagrebu. U žiriju su ove godine pisac Robert Perišić, prošlogodišnji dobitnik nagrade, spisateljica i kritičarka Nataša Govedić, spisateljica Andrea Grgić te Suzana…

[zanimljivaekonomija]

Proslavite Dan zaljubljenih uz ljubavne romane Vulkan izdavaštva i Raffaello Poklon-akcija traje do 14. februara u knjižarama Vulkan širom Srbije

Tradicionalno, povodom Dana zaljubljenih Vulkan je pripremio najlepše poklone za svoje čitaoce. Ne propustite priliku da dragoj osobi darujete jedno od najaktuelnijih izdanja Vulkan izdavaštva i neodoljivi kremasti desert sa bademom i kokosom. Praznična akcija traje do 14. februara, odnosno do isteka zaliha. U knjižarama Vulkan širom Srbije, kupovinom jednog od četiri najnovija romana Vulkan izdavaštva na poklon dobijate slatko iznenađenje – Raffaello slatkiš. Uronite u četiri uzbudljive priče...

Nezaboravni likovi i divlja priroda čija lepota oduzima dah prepliću se u impresivnom debitantskom romanu Šeli Rid Teci kao reka, dirljivoj pričio odrastanju, prijateljstvu i pronalaženju porodice i ljubavi tamo gde to najmanje očekujemo. Jednog prohladnog jesenjeg dana, Viktorija Neš isporučuje kasne breskve sa porodične farme usred divlje lepote Kolorada. Dok ulazi u svoj gradić, zaustavlja je tajanstveni stranac razbarušene kose i tamnih očiju. Taj slučajni susret zauvek će promeniti njihove živote. Viktorija napušta jedini dom za koji je ikada znala i beži u planine, gde se bori da preživi u divljini.

Šekspir u Parizu Lorence Đentile, inspirativna i zabavna priča sa neodoljivom heroinom i čarobnom atmosferom kultne knjižare, otvara ključno pitanje: da li da ostanemo verni onome što drugi očekuju od nas ili pak sebi samima? Oliva ima trideset godina, uvek je besprekorno stilizovana, ima siguran posao, živi sa roditeljima i uskoro se udaje za prezgodnog i uspešnog Bernarda. Niko ne bi ni pomislio da ona pati od nesanice i da ponekad duboko u sebi oseća nepremostivu prazninu. Međutim, Oliva će ipak shvatiti da postoji svet sasvim drugačiji od onog na koji je navikla.

Bestseler Sva plava boja sa neba, koji je osvojio čitaoce širom sveta, priča je o radosti življenja, apsolutnoj lepoti otkrivanja drugih ljudi, čaroliji naših osećanja. Francuska spisateljica Melisa da Kosta u svom debitantskom romanu istražuje ljudsku ranjivost, duboko prijateljstvo i važnost da se svaki trenutak živi punim plućima. Ova nezaboravna priča o kraju života koji dolazi prerano, o poslednjem putovanju, podseća nas da je čak i u bolesti moguće pronaći lepotu, milost i iskupljenje. Ovaj svetski i francuski izdavački fenomen poručuje nam da svaki dan nosi večnost u sebi.

U tuđim cipelama Džodžo Mojes, čije knjige godinama ne silaze sa lista najprodavanijih, savršen je izbor za ljubitelje priča o ženskom prijateljstvu. Nezaboravan roman autorke bestselera Dok nisam srela tebe upoznaće vas sa dve žene. Sem mašta o tome da živi drugim životom, kao žena bez finansijskih briga, bez depresivnog muža koji po čitav dan samo sedi na kauču. Niša je upravo ta žena. Na prvi pogled, njen život deluje savršeno. Ali život koji je pažljivo gradila samo što se nije srušio kao kula od karata. Sve dok ne upozna Sem. Jer nekad jedan trenutak može sve da promeni.

Posetite najbližu knjižaru Vulkan i iskoristite ovu jedinstvenu poklon-akciju!

[e-kultura]

ULOGA KULTURE U SAVREMENOM TRENUTAKU POKRENULA POLEMIKU NA BEOGRADSKOM KONTRAPUNKTU

U Jugoslovenskoj kinoteci održan je sedmi BEOGRADSKI KONTRAPUNKT, u organizaciji Ministarstva kulture kao pokretača i Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka kao realizatora. Tema koja je ove godine okupila i zaitrigirala učesnike bila je KULTURA I PODELJENI SVET – SAVREMENI TRENUTAK.

Gospodin Miodrag Ivanović, državni sekretar Ministarstva kulture Republike Srbije, svečano je otvorio skup istakavši da je: „Beogradski kontrapunkt prilika za razgovor o pitanjima koja se tiču zajedničkih i bitnih iskustava, a na koje se, sa raznih ličnih i geokulturnih tačaka, mogu pružiti različiti odgovori i razlike uskladiti u jedan široko zasnovan pogled, kao u muzičkom kontrapunktu.“

Potom je moderatorka skupa Tijana Palkovljević Bugarski, istoričarka umetnosti i direktorka Galerije Matice srpske u Novom Sadu, preuzela reč i učesnicima postavila interesantna problemska pitanja o identitetu, medijima i veštačkoj inteligenciji, ali i to na koji način kulturno stvaralaštvo, kulturna dalatnost i kulturna politika mogu konkretno da doprinesu prevazilaženju podela i sukoba.

Nikola Kolja Božović, slikar  i redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu ukazao je na to da „kultura u današnjem svetu može i treba da osvesti ljude, da ih preobrazi… jer je jedini mogući preobražaj čoveka – duhovni“.

Filozofkinja, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu gospođa Divna Vuksanović imala je polemičke stavove: „Ljudi su drugost, svaki čovek mora imati drugog, sa kojim se prožima i dopunjuje… Dananja kultura je kontaminirana ratom, i unutar kulture vladaju ratovi. Ali, znate ja sam skoro videla neku sliku na društvenim mrežama gde su deca iz ratnog područja na ruševinama postavila teatar. I to je glavna poruka savremenog trenutka - kultura živi preko dece iz ruševina.“

Istoričaru, profesoru Odeljenja za antičku istoriju Univerziteta u Budimpešti gospodinu Petru Katou posebno je bila zanimljiva tema tehnologije koja je oduvek deo ljudskog sveta: „iako stvorena da na različite načine pomogne čoveku u svim pitanjima, tehnologija nikada neće rešiti sve probleme, jer ona stalno generiše nove probleme.“

Janja Rakuš, spisateljica, filmska autorka i vizuelna umetnica iz Slovenije bila je mišljenja da se u svetu tehnologije, upravo pojavom društvenih mreža podele produbljuju. „Danas su po meni mediji postali beskorisni, Sa pojavom lažnih vesti i sa raznim mogućnostima veštačke inteligencije upravo mediji prave ratove. Veštačka inteligencija je već ovde, toga moramo biti svesni… mislim da deca u školi moraju da uče programiranje jer ako ne kodirate, bićete kodirani.“

Kineski pesnik, prozni pisac i književni kritičar, profesor na Fakultetu za književnost Univerziteta provincije Hebei, gospodin Li Hao bio je interesntnog stava po pitanju tehnologije: „živimo u vremenu velikih promena. Kada sam ja bio dečak, tehnologija nije bila toliko dostupna, znanje smo preuzimali iz knjiga. Tehnologija nama pomaže i olakšava život, ali tu moramo biti krajnje oprezni. Veštačka inteligencija ima mnogo veću moć učenja i prilagođavanja od nas, i u jednom trenutku će nas smatrati beskorisnim insektima, ako joj ne postavimo  jasnu granicu.“

[lookerweekly]

Majka i ćerka se vraćaju kući nakon porodične proslave u obližnjoj kafani. Na putu do kuće susreću se sa osobama iz njihove prošlosti. U toku puta shvataju da i dalje ne znaju sve jedna od drugoj. Ovo je deo radnje, odnosno sinopsis kratkometražnog filma “U ramenima” rediteljke Tare Gajović,  koji će biti prikazan na 10. Bašta Festu koji se održava od 29. juna do 2. jula u Bajinoj Bašti. Film kao koscenaristkinja potpisuje Vida Davidović, aktivna i kao dramska spisateljica, ali i autorka romana “Mučnina: O neodrastanju”, koji se našao u ovogodišnjem širem izboru za NIN-ovu nagradu.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/intervju/scenaristkinja-vida-davidovic-svaka-tema-koja-nas-se-tice-je-vazna/

[preporodbn]

Narod voli gadove

TAKO JE GOVORILA DUBRAVKA UGREŠIĆ: Narod voli gadove Izbor iz intervjua koje je za različite medije davala Dubravka Ugrešić. U73. godini života, u Amsterdamu, preminula je Dubravka Ugrešić, jedna od najistaknutijih evropskih književnica i esejistica.  Izložena medijskom šikaniranju, napustila je Hrvatsku ratne 1993. godine i od tada se pozicionirala kao transnacionalna spisateljica i zalagala za…

[zoranphoto]

Najizazovnija žena Hollywooda: U 82. godini života preminula Raquel Welch, vijest o smrti potvrdili članovi obitelji

Slavna američka glumica i internacionalni seks-simbol napustila je svijet. Njezina obitelj potvrdila je tragičnu vijest obznanivši da je preminula u srijedu ujutro   Raquel Welch preminula je nakon kratke i teške bolesti. Postala je slavna u 1960-ima i 1970-ima, a za njom su uzdisali muškarci diljem svijeta. Rođena je 5. rujna 1940. u Chicagu kao Jo Raquel Tejada u Chicagu, u obitelji bolivijsko-irskog porijekla. Na početku karijere je glumila manje epizodne uloge, a prva značajnija uloga bila je 1965. u filmu 'A Swingin' Summer', koja joj je donijela ugovor s 20th Century Foxom. Slavu joj je donijela uloga Loane u povijesno-fantastičnom filmu 'One Million Years B.C.' (1966.) u kojem je rekla tek nekoliko rečenica, no nosila je oskudni bikini od jelenje kože, koji ju je učinio jednom od najpoznatijih modnih ikona. Brzo je počela osvajati i nagrade, a među njima se našao i zlatni globus za najbolju glumicu za njenu ulogu u filmu 'Tri mušketira'. Imala je i kraće izlete u glazbu te je objavila singl 'This Girl's Back In Town', a pojavila se i u 'The Cher Show-u' te je s legendarnom pjevačicom pjevala hit I'm a Woman 1975. godine. Imenovali su je jednom od 100 najseksi zvijezda u filmskoj povijesti prema časopisu Empire iz 1995. godine, a bila je na sličnoj listi časopisa Playboy. Smatrali su je posljednjom filmskom zvijezdom koju je kreirao sistem studija. Izvan glumačkog svijeta je poznata po svom angažmanu u borbi protiv raka dojke i kao spisateljica knjiga o fitnessu i zdravlju.   - Tportal.hr Read the full article

[booksbylana]

✨ Helene Hanff, Ulica Charing Cross 84 ✨

❤️ zbirka pisama autorice ovoga djela, Helene Hanff, upućena londonskoj knjižari Marks&Co na adresi Ulica Charing Cross 84.

❤️ Helene Hanff je siromašna spisateljica, a oduvijek je u potrazi za vrhunskim djelima književnosti, što može zahvaliti svom profinjenom književnom ukusu.

❤️ Na pisma u londonskoj knjižari, odgovora knjižar Frank Doel kojeg, malo-pomalo, Helene uspijeva osvojiti.

❤️ Prvo pismo nastalo je 1949. godine, a korespondencija spisateljice i knjižara trajala je dugih dvadeset godina.

❤️ Helene je prvom pismu zatražila prve knjige, od kojih su neke tri Hazlittova djela, eseji Leigha Hunta te Biblija.

❤️ Ovdje ne prestaje Helenina potraga za knjigama, a ona će se neprestano nastavljati i trajati 20 godina.

Moje preporuke za ovaj kratki roman, prekrasan nagovor na čitanje!

#bookstagram #bookstagrammer #booksbooksbooks #books_by_lana #ulicacharingcross84 #helenehanff #petrineknjige

View this post on Instagram

A post shared by Books by Lana 💜 (@books_by_lana)

[lale-i-knjige]

Okružena knjigama, koje je sve željela pročitati....

Elif Šafak, Tri Evine kćeri

[carica-ficus]

Recenzija: Grička Vještica: Malleus Maleficarum

Autor: Marija Jurić Zagorka

Datum: 22/04/2023

Ocjena: ⭐⭐⭐

_________________________________________________

Posljednja dva mjeseca su mi bila toliko pretrpana obavezama da sam jako zapustila čitanje, a još više recenziranje pročitanih knjiga. Doduše, možda sam podsvjesno odbijala pisati o drugom dijelu Gričke Vještice jer sam ju toliko dugo čitala (od rujna 2023. do travnja 2024., punih 8 mjeseci). Ne bih rekla da mi se nije svidjela, ali razvoj radnje je definitivno utjecao na moj interes prema njoj.

"Maleus Maleficarum" odvija se dvije godine nakon događaja po završetku "Kontese Nere". Nera željno iščekuje Sinišin izlazak iz zatvora, no njezin život je još uvijek ugrožen pa se skriva na tajnom imanju zajedno sa grofom Oršićem. Progon vještica je povremeno obustavljen jer je kraljica naložila da se svaka osuđena žena mora dovesti na preslušanje u Beč, no to neće spriječiti pokvarenu Zagrebačku vlast da pokuša zaobiči zakon i ponovno uspostaviti intenzivan progon. Njihov cilj je Nera i učinit će sve u svojoj moći da ju napokon dovedu na lomaču.

Početak knjige je relativno spor i čitatelj se ponovno suočava sa poznatim problemima - Nerinu potrebu za skrivanjem, njezinu neostvarenu i tragičnu ljubav sa Sinišom te likovima koji neprestano pokušavaju narušiti njezinu sigurnost. Prva polovica radnje stoga djeluje nezanimljivo i repetativno, gotovo kao da spisateljica nije bila sigurna u kojem točno smjeru želi dalje ići sa pričom. Sa druge strane, napetost ne manjka te ju Zagorka uspješno gradi na kraju svakog poglavlja sa malim, no značajnim obratom ili cliffhangerom. Na taj način uspjeva zadržati zanimanje čitatelja te postavlja goruća pitanja koja se jednostavno moraju razotkriti.

Pošto se radi o romanu starijim od 100 godina, likovi su relativno jednostavnog moralnog kompasa te nemaju značajne promjene u svojim osobnostima. Većina informacija prenosi se u obliku razgovora te zato dijalog ponekad djeluje neprirodno, odnosno kao da je dio neke šablone. Ipak, Zagorka kontinuirano dokazuje vještinu svojeg spisateljskog umijeća pa takvi nedostaci ne oduzimaju od doživljaja romana.

Ono što je doista vrijedno spomena u drugom nastavku su fenomenalni prevrati. Tajne i zagonetke postavljaju se veoma suptilno, gotovo kriomice. Zagorka iskorištava povjerenje svojih čitatelja u svoju korist. Preuzima ulogu nepouzdanog pripovjedača, ali to čini uz pomoć svojih likova. Koristi njihovo ograničeno poznavanje situacije kako bi kasnije preokrenula predstavljene činjenice. Na taj način čitatelj nema osjećaj da mu je tekst predočio lažne podatke, već da jednostavno nije poznavao čitavu istinu.

Mizoginija još uvijek zadržava glavnu ulogu kao središnja tema serijala, a Zagorka stvara izvrstan prijelaz sa "Kontese Nere" koja pruža prikaz samog izvora mržnje i osuda, na "Malleus Maleficarum" sa prikazom sustavnih problema koji su rezultat zlobne i okorjele vlasti poduprijete od strane viših slojeva društva kojima takav način vladanja izravno pogoduje. Također ponovno naglašava opasnost od iskorištavanja straha javnosti koji se preusmjerava na jedan dio zajednice, u ovom slučaju žena, u obliku mržnje i agresije. "Malleus Maleficarum" tako pruža izrvstan uvid u upasnost širenja fašizma unutar prestrašenog i nervoznog društva te jednostavnost korištenja religijskih vjerovanja za poticanje mržnje i agresije usmjerene na žene. Nažalost, uz trenutačno stanje politike i društva Hrvatske, ovakve teme su još uvijek veoma bitne, a time je "Grička vještica" itekako aktualna.

Iako je većina knjige zanimljiva te pruža vrlo uzbudljive prekretnice u radnji, ipak je djelovala previše slično prvom nastavku. Nerina i Sinišina ljubav ostaje tragična u svim svojim oblicima, što nadograđuje zaplete serijala, no nakon određenog vremena postaje zamorna. Nema velikih razvoja u likovima, a prva polovice knjige je veoma suhoparna, što je primarni razlog zašto mi je trebalo toliko dugo da je cijelu pročitam.

Ipak, mogu zanemariti nedostatke. Zapleti su mi bili zanimljivi te je bilo dovoljno velikih, uzbudljivih točaka u radnji zbog koje sam imala volju nastaviti dalje čitati. Zagorka doista ima fantastičan stil pisanja te nevjerojatnu sposobnost stvaranja napetosti, a njezino dubinsko razumijevanja društvenih problema čini ovu knjigu zaista impresivnom.

[radiogornjigrad]

Desseti Gornjogradski književni festival, 15.03. 2024. - martovske ide

Nismo se sjećali Cezarove smrti, već slavili Nagradu MILČEC, najzagrebačkiju nagradu, koju je ove godine dobila pjesnikinja i spisateljica Božica Jelušić, autorica šezdesetak naslova. Festival je počeo točno u podne, u kafiću Milčec (K&K), a nastavio se promocijom šest knjiga Marijana Grakalića u Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu. O njegovim knjigama, dvjema knjigama poezije, dva…

[zanimljivaekonomija]

Mileva Ajnštajn kao književni lik Slavenke Drakulić

Jedna od najvažnijih predstavnica nekadašnje jugoslovenske književne scene, novinarka i jedna od najprevođenijih hrvatskih spisateljica, Slavenka Drakulić, posle nekoliko godina ponovo je bila gošća Beograda i družila se sa svojim čitaocima povodom knjige „Mileva Ajnštajn: Teorija tuge“ u izdanju Lagune, koja je predstavljena 11. maja u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.

„Rado dolazim u Beograd. To su stare uspomene moje generacije od pre rata, kada su ti susreti bili učestaliji. Veoma se dobro osećam u Beogradu, a naročito u ovoj knjižari koja je kao jedan prekrasni književni lavirint“, rekla je Slavenka.

O romanu koji predstavlja unutrašnji svet talentovane Mileve Ajnštajn, rođene Marić, u trenutku bolnog i ponižavajućeg raspada braka sa Albertom Ajnštajnom, pored autorke, govorile su i profesorka na Filološkom fakultetu u Beogradu dr Biljana Dojčinović, i urednica u Laguni Jasmina Radojičić.

Slavenka je na početku istakla da je Ajnštajn „prednost uvek davao svom naučnom istraživanju, a Mileva, koja je isto bila izuzetno nadarena, bila je žena i majka, stoga njena genijalnost nije mogla doći do izražaja i zato je tragična ličnost, ali ličnost vredna pažnje. Važno je istaći da je reč o književnom liku. Uzela sam pojedine elemente iz njenog života koje sam smatrala važnim i stvorila književni lik“. Slavenka nam je otkrila i šta je bio neposredni povod da se zainteresuje za Milevu Ajnštajn: „Prilikom boravka u Americi poveo se razgovor o Ajnštajnu i intelektualcima uopšte. Ispostavilo se da malo ko zna da je Mileva bila prva Ajnštajnova žena i to mi se činilo nepravedno. Onda sam počela malo više čitati o njoj i odlično se uklopila u moju ideju da pišem o jakim ženama koje su u senci muškarca“.

Jasmina Radojičić je kao važnu stvar istakla da je Slavenka dala glas drugoj strani u intimnom odnosu dvoje genijalaca: „Rečenica koja je važna za ovaj roman i koja je meni ostala u sećanju jeste kada Mileva piše Ajnštajnu i kaže: ’Lakše ti je da se brineš o celom svetu nego o svoje dvoje dece’, i tu se zapravo vidi koliko je poza koju muškarac često zauzima, da se brine o celom svetu, i te kako izgovor da brigu o porodici prepusti nekom drugom, izgovor koji se prihvata kao legitiman. Ovim romanom Slavenka daje glas Milevi, ali i svakoj ženi koja je zbog brojnih razloga, društveno-istorijskih ili nekih drugih, bila nevidljiva i neprepoznata, i taj glas je apsolutno autentičan i književno ubedljiv“.

Biljana Dojčinović je posebno istakla unutrašnji svet junakinje koji Slavenka Drakulić odlično opisuje: „Dok čitate, vi se ne pitate da li je to istina nego ste sigurni da je moralo tako da bude, što znači da je lik ubedljiv. Ovo je priča o ženi koja je imala hendikep zbog toga što je žena. Drugo, što je htela da se bavi naukom, zatim je imala fizički i nasledni hendikep u porodici i ništa pod tim okolnostima nije bilo uz nju. Ipak, ovom knjigom se odaje priznanje onom što je mogla da uradi i beleži činjenica da je Mileva bila na korak do jednog drugačijeg postignuća, mogla je da bude ravnopravna sa njim“.

Prema rečima Slavenke Drakulić, životna storija Mileve Marić Ajnštajn je univerzalna priča o ženi koja je u određenom trenutku morala da bira između ličnih ambicija i brige o porodici, a potom više nije bilo povratka da ostvari svoje snove.

FOTO: Laguna

[lea3009]

Na Inkittu i na Wattpadu objavljena je moj prvi roman Trokut smrti. Bilo bi mi drago da bacite oko na priču.

[lookerweekly]

Na predstojećem Beldocs festivalu, koji se održava od 10. do 17. maja, publika će imati priliku da pogleda brojne filmove eminentnih savremenih autora, među njima socijalnu satiru Rubena Estlunda, biografski film o jednoj od najplodnijih spisateljica današnjice Stiga Bjorkmana, autoportret Andrea Bonzela, eksperimentalni film o evoluciji Zemlje Debore Stratman, kao i dokumentarce Lava Dijaza i Džejmsa Beninga koji putem rekonstrukcije pojedinih istorijskih događaja dodiruju kritične tačke savremenog društva.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/najavljujemo/filmovi-velikih-autora-na-beldocs-u/