#gradovi

[pleatonitum]

Kažem vam, tako će u nebu biti veća radost zbog jednoga grešnika koji se kaje negoli zbog devedeset i devet pravednika koji ne trebaju pokajanje.

Luka 15,7 Gospodin Isus je jednom prigodom svojim slušateljima ispričao pripovijest o pastiru koji je imao stotinu ovaca. Jedna od njih se udaljila od ostalih i zalutala. No pastir ju je pošao tražiti i nije odustao sve dok je nije našao. Presretan, ponio ju je natrag. Ispričavši tu pripovijest, Isus Krist je objasnio što ona znači. Izgubljena ovca koja je bila nađena predstavlja grešnika koji…

[zanimljivaekonomija]

30 lokalnih samouprava dobilo podršku SKGO u oblasti socijalne zaštite i inkluzije Roma

Ceremonija svečanog potpisivanja i uručivanja sporazuma o saradnji za lokalne samouprave izabrane za realizaciju seta aktivnosti u oblasti socijalne zaštite i inkluzije Roma održana je danas u Beogradu u hotelu Mona Plaza. Podršku realizuje Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) u okviru projekta „Podrška održivim uslugama socijalne zaštite u zajednici i politikama uključivanja na lokalnom nivou“, koji finansira Evropska unija u okviru nacionalnog Programa IPA 2020.

Podršku je dobilo 20 lokalnih samouprava za unapređenje socijalne zaštite, koji podrazumevaju stručno-tehničku podršku u uspostavljanju/unapređenju lokalnih planskih, pravnih, finansijskih i institucionalnih mehanizama za planiranje i funkcionisanje sistema socijalne zaštite, kao i sa 10 lokalnih samouprava izabranih za dobijanje sveobuhvatne podrške za uspostavljanje/unapređenje lokalnih mehanizama za inkluziju Roma i Romkinja.

Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Lav Grigorije Pajkić, ovom prilikom istakao je da Ministarstvo ulaže napore da kroz normativna i planska dokumenta i različite projektne aktivnosti unapredi sistem socijalne zaštite kako bi se unapredio kvalitet usluga u lokalnoj zajednici.

Prof. dr Rejhan Kurtović, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog izjavio je da Vlada Republike Srbije vodi odgovornu politiku u svim oblastima i da se podrška socijalnoj inkluziji Roma nadovezuje na osnovne rezultate na ovom polju na lokalnom nivou, kroz sprovođenje mera pređenih Strategijom za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u RS za period 2022-2030. Kurtović se zahvalio donatorima, pre svega Evropskoj uniji, kao i svim partnerima bez kojih nije moguće realizovati sve ono što se kroz ovaj program planiralo. Ispred Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji prisutnima se obratila Plamena Halačeva, zamenica šefa.„Znamo da za previše, od 10 do 12 miliona Roma u Evropi, jednaka prava nisu potpuno obezbeđena. Romi još uvek imaju poteškoća u zapošljavanju i stanovanju, a suočavaju se i sa uvredama na ulici i medijima, a često i u javnom političkom diskursu“, rekla je gospođa Halačova. Ona je podvukla da su promene neophodne i izvodljive, ako javne institucije i organizacije civilnog društva rade zajednički ka jednakosti i jednakim pravima.

Nikola Tarbuk, generalni sekretar SKGO rekao je da aktivnosti na polju unapređenja ili uvođenja novih usluga socijalne zaštite, odnosno inkluzije Roma i Romkinja u lokalnim samoupravama predstavljaju krunu rada SKGO, konkretan doprinos unapređenja kvaliteta života najosetljivijih grupa stanovništva…“Realizacijom ovog projekta biće stvoreni uslovi za unapređenje kvaliteta i obima usluga socijalne zaštite i podsticanje inkluzije ugroženih i marginalizovanih grupa, posebno romske populacije na lokalnom nivou, što će doprineti poboljšanju efikasnosti politika socijalnog uključivanja kako bi se podstakle jednake mogućnosti i aktivno učešće žena i muškaraca”, rekao je Tarbuk..

Podržane lokalne samouprave za unapređenje socijalne zaštite su: Ada, Aleksinac, Aranđelovac, Babušnica, Bela Palanka, Beočin, Blace, Kragujevac, Kruševac, Odžaci, Paraćin, Petrovac na Mlavi, Rača, Raška, Smederevska Palanka, Svrljig, Šid, Tutin, Užice i Vrnjačka Banja.

Podržane lokalne samouprave izabrane za dobijanje sveobuhvatne podrške za uspostavljanje/unapređenje lokalnih mehanizama za inkluziju Roma i Romkinja su: Čačak, Kanjiža, Kikinda, GO Novi Beograd, GO Obrenovac, Požega, Sečanj, Vrbas, Vrnjačka Banja i Žabalj.

Izvor: saopštenje skgo.org.rs

Fotografije: Momčilo Karan

[freepalestinesposts]

Države I gradovi SFRJugoslavije i Palestina

Post- Yugoslav states and Palestine

[elvedinhasanagic]

Gradovi su fakat lijepi zimi 😍

[impulsi-udobnosti]

 U nama postoje mjesta   Koja ne poznajemo   Sela i gradovi   Nastanjeni nekim drugim čovječanstvima   Neotkrivena mora i oceani   I čitava brodovlja   Za putovanja   Valjaju se u nama   Svakog dana   Zgarišta ljubavi   Na kojima bi se mogla pronaći   Poneka sitnica   Poput srca   Samo da se odvažimo   U sebi   Otkrili bi čuda 

― Nada Topić

[lifeinbooks]

Verujem i da nas putovanja, gradovi, uče. Ne toliko o njima, koliko o nama samima.

[mrasicc]

Sve prolazi.

Hladne noći, neispunjeno srce,

Osećaj koji nam nedostaje,

Ljudi koji su nekada bili deo nas,

Uspomene,

Ljubavi,

Gradovi,

Sve se menja..

Ali ja još uvek nisam video na sebi, da se promenilo to..

Da još uvek verujem da sreća postoji, pod ovim parcetom neba, za kojom još uvek tragam.

[tenjenedvadesete]

❤️‍🔥Gde si sada, milo mojе?

Kad ovakvi se vole

Ruše kapije Troje i gradovi gore

Spavaj, milo moje

Ako noći bi ove bile zločin u dvoje

Kad me ne bi sanjala❤️‍🔥

[nostalgicandecko]

Postoje predeli u ovom gradu

Koje nikada nisam istražio

Postoje gradovi

Koje nikada nisam posetio

Postoje stvari

Informacije

Ljudi koje nisam upoznao

A ipak

I pored svih tih nepoznavanja

I neznanja

Mene je nekako najviše strah

Što nikada nisam upoznao sebe

~ D.K.

[rave-instructor]

Eto kule i gradovi, podijelite ih gladeži.

Ono što nema cijene meni može samo značiti.

[pleatonitum]

Gradovi utočišta

Nakon što su djeca Izraelova ušla u obećanu zemlju, šest gradova utočišta bila su odvojena kao gradovi za neku vrstu azila. Oni su bili smješteni na odgovarajućim mjestima, po tri na svakoj strani rijeke Jordan (Jošua 20:2,7,8). Putevi koji su vodili do ovih gradova morali su uvijek biti održavani u dobrom stanju. Gradovi utočišta u Izraelu su bili daleko drugačiji od grčkih i rimskih azila,…

[zanimljivaekonomija]

Najbolji kongresni grad je Beč

Međunarodna kongresna asocijacija (ICCA) je objavila listu najboljih kongresnih gradova za 2022. godinu. Beč je opet zauzeo prvo mesto, ispred Lisabona i Pariza, zahvaljujući broju organizovanih kongresa.

U Beču je u 2022. godini održano 162 kongresa, dok ih je u Lisabonu bilo 144, a u Parizu 134. Naredna mesta na listi zauzimaju Barselona, Prag, Madrid, Berlin, Atina, Brisel i London. Ovo je prva godina nakon pandemije konornavirusa da je asocijacija uzimala u obzir isključivo kongrese koji su organizovani na licu mesta. Rang lista u godini ranije je obuhvatala i hibridne kongrese.

„Ovo je najbolja godina za bečku kongresnu industriju od izbijanja pandemije. Prednosti grada za nabavku novih kongresa su budžet od osam miliona evra, lokacije i smeštajni kapaciteti“, izjavio je Peter Hanke, član gradskog veća i predsednik bečke turističke organizacije.

„Zauzimanje prvog mesta u globalnom, izuzetno konkurentnom okruženju još jednom dokazuje odličnu saradnju svih zaposlenih u bečkoj kongresnoj industriji. Ove godine imamo 17 velikih kongresa sa preko 3.000 učesnika, kao i četiri sa preko 10.000 učesnika“, dodaje Norbert Ketner, direktor bečke turističke organizacije.

[1postozagrad]

ZAJEDNIČKA INCIJATIVA PREMA ODBORU ZA ZAŠTITU OKOLIŠA GRADSKE SKUPŠTINE

31. siječnja 2023.

Poštovane članice i članovi Odbora za zaštitu okoliša, 

obraćamo vam se kao udruge i građanske inicijative na različite načine angažirane oko tema prilagodbi klimatskim promjenama i očuvanja bioraznolikosti.

Europa je 2023. dočekala probijajući temperaturne rekorde, još jednom potvrđujući klimatsku krizu čije se stanje kontinuirano i rapidno pogoršava. Po svemu sudeći čeka nas još jedna klimatološki ekstremna godina. Prošlo ljeto svjedočili smo velikim sušama zbog kojih se osušio velik broj stabala u Zagrebu, a samo dvije godine prije toga Zagreb je pogodila jedna od najvećih bujičnih poplava u povijesti grada. 

Dok europski gradovi poput Pariza, Beča, Ljubljane i drugih ulažu ogromne napore u ozelenjavanje i druge mjere prilagodbe klimatskim promjenama, Zagreb to ne radi u odgovarajućoj i vidljivoj mjeri. Akcije poput kolektivne sadnje većeg broja stabala ili organiziranog zalijevanja u najkritičnijim ljetnim razdobljima, koje bi mogle uključivati i građane u sve aktivnosti (pa i kroz sustave stimulacija), strategije su koje potpuno izostaju u gradu Zagrebu. 

Iako je Hrvatski sabor još 7. travnja 2020. usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine, nažalost do danas ne vidimo značajnije učinke te strategije, osobito na lokalnoj razini. Iako su napori na nacionalnoj razini važni, ne smije se zanemariti uloga lokalnih sredina koje su u prilici organizirati niz konkretnih, jednostavnih, lako provedivih i učinkovitih mjera u suradnji s građanima. 

Grad Zagreb je u lipnju 2019. usvojio Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP), no o provedbi planiranih mjera malo se zna. Smatramo da bi četiri godine nakon usvajanja Akcijskog plana trebalo informirati javnost o statusu njegove provedbe, te uključiti sve relevantne partnere, dionike i građane u proces eventualne modifikacije i nadogradnje. To je ujedno i prilika da se Zagreb proaktivno istakne u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena kroz stvaranje lokalnih rješenja, u suradnji s građanima, kao što to zahtijeva i Klimatski ugovor  EU Misije za 100 klimatski neutralnih gradova ili #NetZeroCities od kojih je jedan i Grad Zagreb. Želimo ovom prilikom podsjetiti i da je Zagreb još 2007. pristupio međunarodnoj platformi za očuvanje urbane bioraznolikosti "Urban Diversity Forum". Nažalost, članstvo u ovoj platformi do danas nije urodilo vidljivim iskoracima. 

Kada govorimo o jednostavnim i lako provedivim prilagodbama, smatramo da se Zagrebački holding d.o.o, Podružnica Zrinjevac u mnogočemu neadekvatno brine o gradskim zelenim i parkovnim površinama (uključujući pored ostalog i prekomjernu rezidbu stabala, prekomjernu košnju travnjaka u ljetnim mjesecima itd.) neuvažavajući nužnost prilagodbi već evidentnim klimatskim promjenama i gubitku bioraznolikosti koji nas pogađaju, te bez vidljive namjere da svoje prakse unaprijedi u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama, odnosno približe praksama naprednijih gradova. Osobito je problematičan izostanak ili nedovoljno zalijevanje mladih, novozasađenih stabala koja traže takvu vrstu njege u prvim godinama. Gubitak biljnog fonda uzrokovan neadekvatnom brigom odražava se i na gradski proračun. U tome smislu smatramo nužnim pokrenuti i ubrzati reformu brige za gradska stabla i zelenilo, a što bi moglo uključivati i javne kampanje ozelenjavanja pokrenute od nadležnih gradskih službi te povećati uključivanje građana u brigu o zelenilu. 

Od vas kao članova i članica Odbora za zaštitu okoliša očekujemo da se u okviru svojih nadležnosti aktivnije angažirate u rješavanju navedenih problema. Molimo također da razmislite o modelu kojim biste zainteresiranim stručnjacima i građanima omogućili sudjelovanje u procesima evaluacije, predlaganja i implementacije rješenja.

1POSTOZAGRAD

Inicijativa za javni voćnjak na Jarunu 

Znanstvenici za klimu

Zelene i plave Sesvete 

Zeleni Vrbani

Zeleni klik

Hrvatska permakultura

Tranzicijsko središte za Hrvatsku

Vestigium

Sindikat biciklista

Satelit edukacije za održivost i regenerativnost 

Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn

ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa

Biom

Terra Hub

Extinction Rebellion Zagreb

Zasadi stablo, ne budi panj!

[radiogornjigrad]

Romano Bolković: CSK Dinamo - Panonska melankolija

Eugen Pusić je nadahnuto pisao o različitim socijalnim ulogama čovjekovim. Što vrijedi za građanina, vrijedi i za gradove. Kao što osoba može biti žena, majka, kraljica, tako i gradovi, nadasve ako su Zagreb, mogu biti Banova Jaruga, u svom uznositom provincijalizmu, ili Veliko Trgovište, ako ste na adekvatnom položaju u CSK Dinamu. Ono prvo ne moram tumačiti, svima je sve jasno. Ovo drugo se…

[icecold-icesoul]

U Sarajevu na zidovima, mogu se pronaci grafiti lisice. Lisica je posveta djevojci, ruze se mogu ubrati ali ce da uvenu, sve ostalo ce dotrajati, nesto sto najduze traje i drzi uspomene je slika koja postoji sve dok se ne izbrise. Lisica je naslikana uz obecanje da, dok postoji njihova ljubav, on ce da crta lisice po zidovima gradova. Lisica je u njenom liku, u polozaju sna, bas kako ona voli. Oni nose uspomene kao i gradovi, u ovom slucaju, grad Sarajevo.

- Objasnjeno od strane nepoznatog momka sa sprejem u ruci kojeg sam sreo na putu iz grada.