#benzinske pumpe

[cgvijesti]

Italija: Dvodnevni štrajk na benzinskim pumpama

Foto: Anadolija Na benzinskim pumpama u Italiji traje dvodnevni štrajk u znak protesta protiv “špekulativnih povećanja cijena” nakon što je vlada smanjila carine na gorivo početkom 2023. godine, javlja Anadolija. Štrajk je uslijedio nakon što je premijerka Đorđa Meloni uvela mjere u borbi protiv rasta cijena goriva. “Prekasno da se prekine štrajk”, objavili su predsjednici Sindikati “Fegica” i…

[svemojezene]

drska ženo plava

Kada sam je vidio prvi put, nije mi bilo jasno odakle neko takav na takvom mjestu, među svim tim ljudima. Onako bezobrazno bolestan i podrugljiv kako to znam biti: "ko nju dovede ovdje?"

Little black dress, martinke, plava kosa, velike "plastic look a like" usne i puljavo plave oči. Slutty.

Koračajući u grupi, najpoznatijom ulicom u gradu, pridružila mi se i započela neobavezan razgovor. Malo po malo, dođosmo do flerta. Volim žene koje znaju da flertuju. Slobodno, uz dozu seksualne tenzije. U suštini, tresla se gora - rodio se miš.

Sa saznanjem o ozbiljnosti mog ljubavnog života, ušla je u moju sobu sa bijesom u očima kojeg je nevješto skrivala, mislio sam da će da me udari. Onako mala, sa 50 i kusur kila.

Nakon toga, uglavnom me kulirala.

Svako u svom gradu, poslije jedne rođendanske čestitke, nastavi se razgovor. Retrospektiva prošlih dešavanja i šta bi bilo kad bi bilo. Smijeh. Otkrih da je ustvari mnogo pametnija nego što izgleda. I nego što se predstavlja. Namjerno. Svjesno. Uživa u tome da ljudi imaju predrasude o njoj. Zanimljiva pojava.

Vidjesmo se ponovo, više nismo stranci. Alkohol i muzika. Pogled, pjesma pa i prvi kompliment s njene strane. Domunđavanje i kikotanje, prikriveno društvom. Muškom, u kojem stvarno uživa.

Gluho doba tople julske noći. Bašta benzinske pumpe, mnogo ljudi. Žamor isprepletenih razgovora. Mi svoj nastavismo porukama. Pojaviše se neke čudne emocije s njene strane, koje sam primao uz smijeh i pokušavao da ih pretvorim u seksualnu tenziju.

Shvatih da "nije od tog posla". Reče mi da joj dam ruku. Prsti nam se spojiše između dvije stolice. Onako pijani, mislili smo da niko neće primijetiti. Kratak i jak stisak.

Vrijeme je za rastanak. Nekoliko nepotrebno dugih zagrljaja pred očima drugih. Neki to vjerovatno nisu ni rezonovali pod uticajem višesatnog opijanja. Pogledah je kako sjeda u auto i odlazi. Nije mi bilo svejedno. Ne znam zašto. Emotivno sam ispunjen, takav odnos mi nije niti potreban a još manje zanimljiv. Bar sam mislio tako.

I danas, kao drugovi i fiktivni ljubavnici, razmijenimo poneku poruku. A ja razmišljam o njoj. Ni to ne znam zašto. Valjda to ne možemo da biramo.

#svemojezene

[prijedor24]

Gorivo značajno pojeftinilo na pumpama širom BiH ili je bar moralo pojeftiniti

Ovog jutra (8. decembar) na osnovu informacija Federalnog ministarstva trgovine najniža cijena benzina u BiH iznosi 2,60 KM, a dizela 2,80 KM. Prema posljednjem ažuriranju cijena, litar benzina u glavnom gradu BiH se, zavisno od benzinske pumpe, kreće od 2,60 KM do 2,96 KM dok se cijena dizela kreće od 2,80 do 3,16 KM. Sličan raspon cijena je i u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine što je…

[balkanin]

Crni scenarij: Zatvara se čak 40 benzinskih pumpi u BiH

Crni scenarij: Zatvara se čak 40 benzinskih pumpi u BiH

Zatvara se 40 benzinskih pumpi u Republici Srpskoj, Federacija BiH strepi od istog scenarija, ekskluzivno donosi Večernji list u srijedu, 6. jula u svom printanom izdanju.    – Cijena litre dizela je 3,66 KM i nema naznaka da će ostati na toj razini, a kamoli da će pasti. Nabavna cijena goriva izjednačila se s prodajnom te se opravdano strahuje od novih poskupljenja. Manje benzinske pumpe u nekim…

[zanimljivaekonomija]

OMV dodatno proširuje portfolio proizvoda za negu vozila

Bez obzira na godišnje doba, dužinu pređenog puta ili svrhu putovanja - OMV brine o vašem automobilu i donosi vam visokokvalitetne automobilske proizvode. Sa novom generacijom OMV tečnosti za automobile, možete kao profesionalac da brinete o svom vozilu - brzo, pouzdano i lako. Nove OMV antifriz rashladne tečnosti kao i OMV kočiona tečnost mogu se naći na svim OMV benzinskim stanicama u Srbiji kako bi se obezbedila pouzdana funkcionalnost automobila u svakoj situaciji.

Hlađenje i zaštita vašeg motora

Izbor prave rashladne tečnosti je ključan, čak i ako zima nije hladna. Vozači uvek treba da pripaze na rashladnu tečnost u hladnjaku, jer je njen optimalan nivo važan za neometan rad motora. Korist od rashladne tečnosti nije samo u zaštiti rashladnog sistema od smrzavanja, već nudi i antikorozivnu zaštitu hladnjaka, vodene pumpe i rashladnih kanala. Zbog toga treba redovno proveravati nivo rashladne tečnosti i dva puta godišnje proveravati zaštitu od smrzavanja. OMV sada nudi novi portfolio OMV robne marke rashladnih tečnosti, koji sadrži proizvode spremne za upotrebu veoma otporne na smrzavanje. Ako se rashladna tečnost menja ili doliva, ne sme se koristiti nijedno drugo rashladno sredstvo već samo ono koje je proizvođač propisao u uputstvu za upotrebu. OMV rashladne tečnosti ispunjavaju zahteve mnogih proizvođača i optimizovane su za većinu rashladnih sistema.

Precizno kočenje u svim uslovima

Za dobro kočenje i bezbednu vožnju, automobilu je potrebna kočiona tečnost, koja je jedna od najvažnijih radnih tečnosti za vozila. Zbog toga bi vozači trebalo da redovno proveravaju kočionu tečnost - i po potrebi je dopunjavaju ili menjaju. Da bi podržao ove preporuke, OMV sada nudi DOT4 kočionu tečnost za automobile i motore sa ili bez sistema za anti-blokiranje. OMV kočiona tečnost je proizvedena da nadmaši minimalne zahteve za kočionu tečnost DOT4 i obezbedi pouzdanu funkcionalnost kočnica.    

[zodijak]

01000001011001000110111001101001

sretan sam što si ti sretna

i što nisi nesretna sa mnom

što si pametno preskočila

grešku u životu koja bi se mojim imenom zvala

pamtim sve riječi koje si mi rekla

svaki osmijeh koji sam jedva izmamio

ime svakog tvog druga i drugarice

i tračeve o ljudima koje nikad neću upoznati

krivo mi je što nisi čitala moju pjesmu razredu

što te nisam malo duže i jače grlio kad sam mogao

zbog svih mentalnih slomova koji su pali na tvoja leđa

Neispunjenih obećanja koja nikad neće doživjeti svjetlost dana

Sjetim te se kad neko uzme kafu sa benzinske pumpe,

Spomene mi ćevape iz Travnika ili mi kaže kako mu se ne sviđa kako mu stoje naočale

Sjetim te se kad čujem za početke i krajeve valova korone

I kad vidim film Čarlija Čaplina dok listam bezidejno kanale na tvu

Nekako mi je drago što nikad nismo uspjeli

I što sveska od hiljadu stihova pliva u rijeci

Ne znam da li ti on ikada posveti poneki stih

Ali iz moje suštine moraš nekako da isplivaš

[mentalnahigijena]

Desetine tijela zaklanih Ukrajinaca pronađena u masovnim grobnicama u selima u blizini Kijeva nakon što su 132 civila pronađena ubijena u gradu Makariv

Masovna grobnica zaklanih ukrajinskih civila pronađena je u subotu u blizini Kijeva Tijela su pronađena u Buzovi, selu oslobođenom od ruske okupacije Pobijeni civili pronađeni su i u Makarivu, obližnjem gradu zapadno od glavnog grada Zvaničnici su rekli da su svi umrli od rana od metaka tokom ruske okupacije grada Prema izvještajima, oko 40 posto Makariva je uništeno Prije Putinove invazije 24. februara, bio je dom za oko 15.000 ljudi Slična nalazišta pronađena su i u drugim gradovima, uključujući i Buču - udaljenu 28 milja Ukrajina nastavlja da pruža snažan otpor moskovskim snagama

Nova grobnica sa desetinama ukrajinskih civila pronađena je u subotu u Buzovi, oslobođenom selu u blizini glavnog grada Kijeva koje su nedeljama bile pod okupacijom ruskih snaga, rekao je lokalni zvaničnik. Taras Didych, šef zajednice Dmytrivka koja uključuje Buzova i nekoliko drugih obližnjih sela, rekao je ukrajinskoj televiziji da su tijela pronađena u jarku blizu benzinske pumpe. Broj mrtvih tek treba da bude potvrđen. "Sada se vraćamo u život, ali tokom okupacije imali smo svoja "žarišta", mnogo civila je stradalo", rekao je Didych. Kako su ruske snage bile angažovane u ofanzivi na Kijev u prvim nedeljama invazije Moskve, brojne zajednice u okruženju glavnog grada, uključujući Makariv, Buču, Irpin i Dmitrivku, ostale su pod stalnom vatrom. Lokalni ukrajinski mediji su početkom aprila izvještavali o žrtvama pronađenim u i u blizini Buzove, pri čemu je tada pronađeno oko 30 tijela. Budući da je većina gradova i sela oko Kijeva sada zauzeta, otkrića masovnih grobnica i civilnih žrtava izazvala su val međunarodne osude, posebno zbog smrti u gradu Buča, sjeverozapadno od glavnog grada. U subotu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da se, iako se prijetnja Kijevu povukla, Ukrajina priprema za tešku bitku s ruskim snagama koje se gomilaju na istoku zemlje. Ukrajinski zvaničnici pozvali su ljude na istoku zemlje da pobjegnu.

Samo nekoliko sati ranije, tijela 132 civila pronađena su ubijena u Makarivu, gradu u Kijevskoj oblasti i oko 30 milja zapadno od glavnog grada. Svi su umrli od prostrelnih rana, rekao je gradonačelnik.

Otprilike 40 posto grada je uništeno, prema izvještajima, koji su uslijedili nakon što su ga ukrajinske trupe ponovo zauzele od ruske okupacije 22. marta. Zvaničnici od tada broje mrtve.

Slične scene pronađene su i u obližnjem gradu Buča , gdje je otkriveno više od 400 mrtvih civila. Većina je također ubijena iz vatrenog oružja.

Radnici su iskopali tijela iz masovne grobnice u prigradskom gradu, jer su se nakon povlačenja ruskih snaga pojavili grafički dokazi o desetinama ubistava.

Do toga dolazi i nakon što su dvije ruske rakete pogodile željezničku stanicu u istočnom gradu Kramatorsku, ubivši najmanje 52 osobe koje su pokušavale pobjeći na zapad.

Najmanje dva tijela, za koja se činilo da su obučena u mješavinu civilne i vojne odjeće, otkrivena su u šahtu iza uništene benzinske pumpe na autoputu

Tijela civila, koje su prema riječima načelnika sela ubili ruski vojnici tokom ruske invazije na Ukrajinu, leže na zemlji nakon što ih je policija ekshumirala iz bunara na benzinskoj pumpi u Buzovi.

[tendamont]

Zimska bašta kafe prostora ispred Avia benzinske pumpe. ❄️💨💦

Zimske bašte - zaštita vas, vaših zaposlenih, klijentele i prostora od hladnoće, vetra i padavina!

[cgvijesti]

Opljačkana pumpa, razbojnici pištoljem otuđili novac

U sarajevskom naselju Hrasno juče je u 2:13 sati u ulici Milana Preloga došlo do oružane pljačke benzinske pumpe “Selex”, prenosi Klix ba. Policijska uprava Novi Grad Sarajevo juče je dobila obavještenje da je od strane dvije NN osobe izvršeno krivično djelo razbojništva nad uposlenicima ove pumpe. Tom prilikom NN osobe su uz prijetnju pištoljem otuđile određenu sumu novca, a zatim se udaljili…

[lookerweekly]

U zaključanom Parizu, gde trenutno rade samo prodavnice hrane, apoteke i benzinske pumpe, jedna galerija se odvažila da otključa svoje vrata posetiocima, i predstavi slike, 17 ulja na platnu, srpske renomirane umetnice mlađe generacije Ivane Živić. Izložba u Galeriji Boris može da se obiđe uz zakazivanje. Umesto uobičajenih par nedelja koliko bi trajala u normalnim okolnostima, izložba će trajati četri meseca u nadi da će dočekati ukidanje rigoroznih mera.

| LookerWeekly

https://lookerweekly.com/najavljujem0/u-parizu-izlaze-slikarka-ivana-zivic/

[prijedor24]

Opsadno stanje u Banja Luci nakon što je likvidirana muška osoba

Na brojnim lokacijama u Banjaluci nalaze se policijske patrole nakon što je što je večeras kod benzinske pumpe u Boriku ubijen muškarac. Prema dostupnim informacijama policajci provjeravaju svako vozilo u potrazi za ubicom. Novinar “Nezavisnih” javlja da je kod benzinske pumpe “Nestro” u Boriku takođe veliki broj policajaca, a stigli su i inspektori. Oko 21 sat pored istočnog tranzita blokirana…

[balkantimes]

Što nam je to važan Azerbejdžan?

Najviše ljudske pravde i međunarodnog prava u ovom ratu na strani je Azerbejdžana, koji ne može dovijeka trpjeti da je već 26 godina dobar dio njegove teritorije oko enklave Nagorno-Karabah pod okupacijom Armenije

Hajrudin Somun

Pored toga što se kavkaski i balkanski narodi mogu pohvaliti da se nisu mogli mirno rastati od socijalističkih državnih zajednica, ima još jedna podudarnost koja se može izvući iz priča Azera i Armena pogođenih novim međusobnim ratom. I Armeni iz enklave Nagorno-Karabah na ruševinama svojih domova i Azeri pod vatrom artiljerije iz Armenije kažu kako su u kakvom-takvom sovjetskom sistemu živjeli mirno jedni pored drugih, išli u iste škole i radili u istim fabrikama, a čim se SSSR raspao, oni su se počeli ubijati i proganjati sa tla koje su smatrali svojim ekskluzivnim nacionalnim zabranom. Pa da li je slučajna svaka sličnost s narodima bivše Jugoslavije iz 1990-ih godina? Rat Azerbejdžana i Armenije zaustavljen je 1994, a ni do danas nisu riješili spor zbog kojeg je izbio, nego su ponovo potegnuli za oružjem.

Emotivno svrstavanje

Ima i drugih analogija, ali one su za raspravu koja bi mogla voditi pravim, ali i pogrešnim pravcem. Ljudi su zbunjeni, sve im je to tamo zamršeno. Momak Rijad s benzinske pumpe iz Rakovice mi kaže: “Slušao sam Vas, jelde da je to kao kad bi u nas jedan kanton htio da postane država?”. Drugo je kad o tome govore ljudi s pumpe, a drugo oni s vrha jedne države ili naroda. Zanimala me reakcija svijeta na izbijanje rata, ali i moje zemlje. Iz Predsjedništva BiH su javili da je predsjedavajući Šefik Džaferović uputio pismo predsjedniku Republike Azerbejdžan Ilhamu Alijevu u kojem je “osudio armenski artiljerijski napad koji je doveo do eskalacije sukoba u oblasti Nagorno-Karabah”. On je, kao i većina šefova država u svijetu, “izrazio nadu da će se oružani sukobi, koji predstavljaju prijetnju miru u cijeloj regiji, što prije zaustaviti te da će se pregovorima doći do mirnog rješenja u skladu sa relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a”. Istog dana javio se i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, sa dužom, emotivnijom i odlučnijom izjavom. Smatrajući da Azerbejdžan “ima puno pravo da brani svoj teritorijalni integritet”, dodao je: “Scene iz Azerbejdžana po svemu podsjećaju na iskustvo Bosne i Hercegovine, kada je i naša zemlja bila izložena brutalnoj vojnoj agresiji s ciljem protjerivanja stanovništva i komadanja njene teritorije”.

Najviše ljudske pravde i međunarodnog prava u ovom ratu na strani je Azerbejdžana, koji ne može dovijeka trpjeti da je već 26 godina dobar dio njegove teritorije oko enklave Nagorno-Karabah pod okupacijom Armenije. Ta autonomna pokrajina je proglasila svoju državnost, ali je po rezolucijama UN-a integralni dio Azerbejdžana i nije je priznala čak ni matična Armenija. Iz Nagorno-Karabaha i tih teritorija s kojih ga je armenska armija štitila prebjeglo je ili protjerano 700.000 Azera. To Azerbejdžanu, međutim, još ne daje za pravo da svoje pravo vrati ratom. Iako ih je u bližoj i daljoj prošlosti bilo takvih, čak je i papa Franjo ovih dana rekao da nema više pravednih ratova. Rijetko je ko u prvi mah reakcija optužio Armeniju da je prva napala susjednu zemlju, jer su druga vremena od onih početnih 1990-ih kada su Armenici, tek stekli nezavisnost od SSSR-a, namjeravali da svojoj državi priključe i Nagorno-Karabah. U međuvremenu je Azerbejdžan postao mnogo jači, naoružaniji, a i svijetu važniji zbog novih izvora kaspijske nafte i plinovoda koji preko njegovog tla prolaze prema Evropi. Zadugo se neće tačno utvrditi ko je počeo ovaj rat, ali ima znakova da se Azerbejdžan za njega pripremao bolje, više i neposrednije od Armenije. Ako se i ne povjeruje da su neke dobrovoljačke, ali dobro plaćene jedinice pod komandom turske armije stigle iz Sirije u Azerbejdžan ovog prošlog ljeta, tačno je da su u julu tamo održani manevri turske i azerbejdžanske vojske, a ni u Tel Avivu se ne krije da su samo dva dana prije početka rata dva azerbejdžanska vojna transportera sletjela u bazu u pustinji Negev da pokupe, vjerovatno, izraelske dronove koji se baš tamo pokazuju kao najnovije efikasno i ubitačno naoružanje. Zbog toga sam se začudio tako brzoj i nedvosmislenoj optužbi Armenije za početak rata objavljenoj s vrha Bosne i Hercegovine i vodeće stranke bošnjačkog naroda. Jedino su joj bile ravne izjave turskog predsjednika Erdogana, a ne znam je li i on pisao pismo predsjedniku Ilhamu Alijevu. On je na svom Twitteru objavio da je “turski narod i danas, kao i uvijek do sada, svim raspoloživim sredstvima uz svoju azerbejdžansku braću”. Začudilo me još više takvo emotivno svrstavanje, neuobičajeno za smirenu, promišljenu diplomatiju koja najprije odvaže stav o nekom tako važnom događaju, pa ga onda pusti svojoj i svjetskoj javnosti. Diplomatija, odnosno vođenje međunarodnih odnosa jedne zemlje, ima raznih oblasti, a ovakva bi mogla biti jedna posebna forma ishitrene diplomatije. Iako su Bosnu i Hercegovinu rano priznale obje zemlje, Azerbejdžan među prvima, u februaru 1995, a Armenija 1997, s Azerbejdžanom su odnosi uzdignuti do izuzetnog prijateljstva koje su politički lideri isticali prilikom čestih susreta. Bili su u Bakuu jednom ili više puta članovi Predsjedništva, i Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović i Milorad Dodik, i susretali se s predsjednikom Azerbejdžana. Uglavnom u okviru nekih širih skupova, biznis-foruma ili samita pokreta nesvrstavanja koji ta zemlja vodi ovih godina. Azerbejdžan je otvorio i svoju diplomatsku misiju koja još nije prerasla u ambasadu. Ambasador iz Beograda Eldar Hasanov dolazio je u BiH, ali uglavnom u Banjaluku, a ovog avgusta je naglo povučen i uhapšen zbog sumnje da je prisvojio veliku količinu novca i nenamjenski trošio sredstva iz budžeta. Slučajno sam bio svjedok njegovog razmetanja i odnosa prema BiH kad sam prije desetak godina bio u rumunskom Klužu na nekoj konferenciji. Kao ambasadora u Rumuniji, drugi po veličini univerzitet Babes-Bolyai je Hasanova proglasio počasnim doktorom, a on priredio raskošan prijem na kojem me gledao s visine tipične za sovjetske aparatčike. S BiH je Azerebejdžan potpisao dva-tri uobičajena početna sporazuma, a Aleksandar Vučić je u Baku poveo polovinu srbijanske vlade i sa Alijevim potpisao akcioni plan strateškog partnerstva. Na stranu oružje koje je Srbija prodavala objema zaraćenim zemljama, “ali mnogo više Azerbejdžanu”, što je priznao sam Vučić.

Obećanje Aliji Izetbegoviću

Predsjednik Ilham Alijev još nije ispunio obećanje dato Bakiru Izetbegoviću 2012. da će posjetiti BiH. Ja sam ga vidio samo jednom, na aerodromu u Bakuu, dok je vodio nacionalnu naftnu kompaniju. Ali zato jesam njegovog oca. U proljeće 1996, dakle ubrzo poslije Daytona, kada sam kao ambasador u Turskoj nerezidentno pokrivao i Azerbejdžan, otišao sam sa specijalnom porukom Alije Izetbegovića u Baku kod predsjednika Hejdara Aijeva. Da ne ponavljam kako me najprije pitao “Kako nam je Radmila?”, pa sam jedva odgonetnuo da je mislio na Radmilu Karaklajić, kojom je bio zadivljen kad je pjevala u Moskvi, gdje je tada služio kao jedini član Politbiroa s muslimanskim imenom. Ovo je zgodna prilika da se podsjetim na važniji dio tog susreta, o kojem sam davno pisao u Danima. Ponio sam u tašni veliku mapu postdejtonske BiH, znao sam da mi može zatrebati. Kad sam je razastro preko velikog stola i pokazivao mu dva entiteta obojena različitim bojama, on je, prelazeći svojom krupnom šakom preko dijelova Bosne i Hercegovine označenih crvenom bojom i preko koje su se protezala razmaknuta slova Republike Srpske, naglo upitao: “A koliko Alija ima kontrole nad ovim dijelovima Bosne?” Poslije kraćeg snebivanja, odgovorio sam: “Taman koliko i vi u Nagorno-Karabahu!” Nastao je muk. Pogledao me strogim pogledom, a onda se široko nasmijao i na rame mi spustio svoju tešku šaku. Ne znam da li su ovi naši to spominjali njegovom sinu Ilhamu, ali tada sam javio da mi je Hejdar Alijev, pitajući me šta Azerbejdžan može učiniti za moju napaćenu zemlju, pa mu ja odgovorio šta mislim, obećao da će jedan od prvih brodova nafte čija se eksploatacija s novih izvora upravo spremala, biti poklonjen Bosni.

Izvor

[zanimljivaekonomija]

OMV Srbija donira prihod od prodaje VIVA kafe u dobrotvorne svrhe

-Prihod ostvaren od prodaje VIVA kafe na Dan kafe 1. oktobra biće doniran

-Donacije za NURDOR i Fondaciju SOS Dečija sela Srbija

-OMV poziva potrošače da zajedno obeleže ovaj dan i doprinesu uspehu akcije

OMV Srbija i ove godine 1. oktobra tradicionalno obeležava Međunarodni dan kafe. Uz ovaj napitak svakodnevno delimo životne trenutke, a u promenjenim okolnostima koje utiču na sve nas, ove godine zajedno sa potrošačima delimo solidarnost i brigu o zdravlju. Zato će celokupan prihod ostvaren od prodaje popularne VIVA kafe na benzinskim stanicama OMV širom Srbije tokom ovogodišnjeg Dana kafe biti doniran. Primaoci donacije će biti NURDOR i Fondacija SOS Dečija sela Srbija.

„Uvereni smo da udruženi možemo da prevaziđemo izazove sa kojima se suočavamo. Naši potrošači nebrojeno puta su pokazali da im je, osim vrhunskog kvaliteta naših proizvoda i besprekorne usluge, važan i odgovoran pristup poslovanju, i oni nam daju podstrek da nastavimo sa pružanjem podrške. Radujemo se prilici da Međunarodni dan kafe bude samo povod da zajedno sa našim potrošačima doprinesemo radu plemenitih organizacija na dobrobit dece i mladih kojima je donacija namenjena“, rekao je ovim povodom direktor prodaje Nikola Bozalo.

OMV poziva potrošače da 01. oktobra posete benzinske stanice i kupovinom VIVA kafe doprinesu uspehu akcije.

U bogatoj ponudi i vrhunskom ukusu italijanskih VIVA kafa potrošači mogu da uživaju u prijatnom ambijentu VIVA kafea ili da svoj omiljeni napitak takođe ponesu sa sobom, prikladno spakovan za upotrebu u pokretu. Korisno je znati i da VIVA kafa koja se prodaje na OMV stanicama nosi oznaku FAIRTRADE i simbolizuje pravičnu isplatu i podršku za uzgajivače kafe u zemljama u razvoju. Doprinos održivom razvoju društva i ekonomije uz poštovanje životne sredine sastavni su deo odgovornog poslovanja OMV-a u Srbiji i svetu.

NURDOR je Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka koje sačinjavaju roditelji, lekari, medicinsko osoblje i svi ljudi dobre volje u misiji poboljšanja kvaliteta lečenja i života obolele dece i njihovih porodica. Fondacija SOS Dečija sela Srbija brine o deci i mladima bez roditeljskog staranja. Ova organizacija veruje da deca mogu razviti svoj puni potencijal samo ukoliko žive u toplom i bezbednom porodičnom okruženju. Od osnivanja u Srbiji u 2004.godini, SOS Dečija sela Srbije pomogli su da hiljade dece živi bolje i srećnije živote.  

[portaltvpljevlja]

NKT upozorava benzinske pumpe: pružanje ugostiteljskih usluga rezultiraće zatvaranjem objekata i krivičnim prijavama - ...

[mentalnahigijena]

PUTINOVA SRAMOTA OVO JE DRUGA NAJJAČA VOJSKA NA SVIJETU?! Pogledajte snimak ruskih vojnika koji im se smeju Ukrajinci Prije mjesec dana, tokom rata u Ukrajini, na društvenim mrežama su objavljeni snimci ruskih vojnika, zbog čega im se sada ruga cijeli svijet. Oružane snage Ukrajine objavile su u utorak na Tviteru fotografiju ruskog zarobljenika, tvrdeći da nosi pantalone i čarape ukrajinske vojske. "Ruski poručnik je zarobljen: nosio je gaće i čarape Oružanih snaga Ukrajine", napisali su. ❗❗❗Ruski potpukovnik je zarobljen: nosio je gaće i čarape Oružanih snaga Ukrajine. pic.twitter.com/rglXAdNDZR — 🇺🇦Oružane snage (@ArmedForcesUkr) 22. marta 2022. I ovo nije prvi put da ruski vojnici nose ukrajinsku odjeću ili obuću. Ranije su ruski vojnici primećeni u ukrajinskim borbenim čizmama Talan. Ruske trupe su primećene u ukrajinskim borbenim čizmama Talan. Očigledno, oni više vole ukrajinske proizvode u odnosu na svoje proizvode proizvedene usred njihovih ogromnih vojnih budžeta. pic.twitter.com/UfPjupM2GU — Illia Ponomarenko 🇺🇦 (@IAPonomarenko) 22. marta 2022. U nedjelju je, međutim, Oleg Nikolenko , glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, "osramotio" ruske vojnike objavljivanjem snimka na kojem se vidi kako Putinovi vojnici kradu iz ukrajinske kancelarije. "Druga najjača vojska na svijetu? Realnost: pljačkaši opljačkaju prodavnicu benzinske pumpe. Ruska vojska nema nade da će pobijediti u Ukrajini. Gladni, napušteni i demoralisani. Rusi su očekivali da će ih Ukrajinci dočekati cvijećem, ali su naišli na otpor gvožđa “, napisao je. Nikolenko sa video snimkom. Druga najjača armija na svetu? Realnost: pljačkaši pljačkaju prodavnicu benzinske pumpe. Ruska vojska nema nade da će pobediti u Ukrajini. Gladni, napušteni i demoralisani. Rusi su očekivali da će ih Ukrajinci dočekati cvećem, ali su naišli na gvozdenu odluku. pic.twitter.com/0i63D8OzON — Oleg Nikolenko (@OlegNikolenko_) 22. marta 2022 Na Tviteru je objavljen i snimak iz Harkova, na kojem se navodno vidi kako ruski vojnici ulaze u ukrajinske stanove i uzimaju sve što im dođe pod ruku - televizore, mikrotalasne pećnice. ruske fašiste ovdje snimila ukrajinska vojska kako 'oslobađaju' stanovnike hostomela od njihovih plazma televizora, mikrovalnih pećnica i drugih kućanskih aparata opljačkanih iz ukrajinskih domova pic.twitter.com/uSB0r93sza — maksym.eristavi 🇺🇦🏳️‍🌈 (@MaximEristavi) 22. marta 2022. I to nije sve, neki Rusi su, prema autorima snimka, čak ukrali kokoške i jaja u ukrajinskom selu. Ruska vojska krade piletinu i jaja u selima Ukrajine🤬(Druga armija na svetu) #WARINUKRAINE #PutinWarCrimes pic.twitter.com/7TsezBbBwG — Y.Alona (@Alona25Y) 9. marta 2022

[ada-otvoreno-u-realnosti]

                           izložba |  intervencija | aktivizam

Muzej primenjene umetnosti - 39. Salon arhitekture, Beograd, Srbija

                                    29. mart - 30. april 2017.

                            EKSPERIMENT I ISTRAŽIVANJE 

                                                            VI

   "...Iskustva Salona arhitekture u okviru Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu najreferentnija su u pogledu predstavljanja srpske arhitekture, i u tom smislu njegov značaj je sve veći, pa je svako učestvovanje na Salonu učešće u dograđivanju srpske arhitektonske kulture. Salon je događaj koji je već odavno izašao i izvan svojeg matičnog prostora, ali on beleži i događaje oko sebe, pa ne mogu da završim ovaj kratki tekst a da ne zabeležim jedan arhitektonski nestanak:

Benzinska pupma "Jugopetrola" - mali ali značajan znak u crtežu trga koji se prostire ispred samog Muzeja primenjene u metnosti i koji je decenijama tu sa Salonom arhitekture kao "eksponat" svoga vremena - uvek bio izložen našem pogledu kroz velike izloge galerije muzeja. nestanak ove male, sasvim male građevine značajne arhitektonske snage naspram tako malih dimenzija vrlo je vidljiv danas. Prazan prostor u našoj memoriji, prazan prostor na uglu parka: benzinska pupma "Jugopetrola" od crvene opeke sa naglašeno isturenim i na uglu zaobljenim belim krovom, koji se oslanjao na takođe beli stub - a stub je izrastao iz takođe bele podloge - kao materijalizovani snažni potez jedne energične forme, koja je krila u sebi svega nekoliko kvadratnih metara majušne kabine, tokom decenija postala je deo pejzaža trga, ali i "pejzaža" Salona, sa kojim je ova mala građevina decenijama hrabro vodila uspešan dijalog! Da li je ova arhitektura mogla imati drugačiju namenu? Da li je morala biti srušena? Da li mi možemo ili moramo da zauzmemo drugačiji stav prema zaštiti i nasleđu malih, a velikih dela naše skorije prošlosti?" *

* Slobodan Danko Selinkić, Komunicirati arhitekturu 40 godina / 36 puta, Katalog 36. Salona arhitekture, Muzej primenjene umetnosti, 2014

      ...Povratkom sa "asteroida" B-612, ohrabreni realizacijom projekata, u formi dve radionice, kroz inicijativu koncepta O:TVORENO i učešćem na samostalnim i grupnim javnim predstavljanjima aktivnosti grupe AΔA, Stefan i Luka odlučuju da svoj alternativni doprinos arhitektonskoj kulturi i sceni predstave na 39. Salonu arhitekture u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu, u kategoriji "Eksperiment i istraživanje"...

         "Ovogodišnji, 39. Salon arhitekture tematizovan je pitanjem prostornog odnosa između arhitekte, kao stvaraoca, i pojave - realnosti, kao aktuelne nemogućnosti u odnosu na aktuelno stanje u Svetu - ovde i sada. Drugim rečima, Realno je neka vrsta osnove za mogućnost arhitekture, a ujedno stoji i kao njena nemogućnost". **

** Savet Salona arhitekture

         ...Pripremajući se za izložbu projekta O:TVORENO (IGRALIŠTE, OSMATRALIŠTE),  duo grupe AΔA istražuje temu Salona arhitekture - “u realnosti” i njegovo neposredno fizičko okruženje, vođen idejom da proširi i afirmiše temu sopstvenog delovanja, kao i temu Salona, u aktuelnoj realnosti izvan zidova institucije Muzeja i relativne pasivnosti izložbenog prostora putem interaktivne intervencije u prostoru...

           O:TVORENO U REALNOSTI je istraživanje odnosa između koncepta - projekta grupe AΔA i aktuelne teme 39. Salona arhitekture, odnosno relacije i interakcije između konvencionalne (institucijalne) izložbe rada (eksponata) kao relativno pasivnog čina delovanja, odabranog konkursnom selekcijom, i nekonvencionalne (vaninstitucijalne) aktivne intervencije u prostoru. Na taj način projekat predstavljen kategorijom "eksperiment i istraživanje u arhitekturi", umesto što samo predstavlja sliku (plakat) delovanja u realnosti, izlazi iz izložbenog prostora muzeja - napolje, u aktuelnu, sadašnju realnost, gde deluje u javnom prostoru.        

Salon arhitekture u Muzeju primenjene umetnosti, njegov istorijski, tematski i kataloški materijal, kao i njegovo neposredno fizičko okruženje četiri godine unazad, predstavljaju konceptualno-kontekstulni okvir istraživanja aktuelne teme - "u realnosti" u relaciji sa delovanjem inicijative O:TVORENO:

2014. - 36. Salon arhitekture, 40 godina od osnivanja Salona arhitekture 2015. - 37. Salon arhitekture, AFIRMACIJA 2016. - 38. Salon arhitekture, OTVORENO 2017. - 39. Salon arhitekture, U REALNOSTI

ili

Sada, u realnosti, projekat O:TVORENO, nastao u februaru 2016. kada slučajno, istovremeno (paralelno) deli naziv sa aktuelnom temom Salona iste godine, svoju afirmaciju pokazuje u svom aktivnom jednogodišnjem kontinuitetu, nadovezujući se na tekst Slobodana Danka Selinkića "Komunicirati arhitekturu 40 godina / 36 puta" putem sebi svojstvene intervencije u prostoru. Umesto uobičajenog predstvljanja jednog arhitektonskog projekta ili dela, kao proizvoda, autori na izložbi nastoje da pokažu celokupan čin i način delovanja kao deo procesa koji još uvek traje, u realnosti.

             ...Nakon otvaranja i obilaska izložbe, Stefan i Luka izlaze napolje, u Park vojvode Vuka, takozvani "Palas" i kroz "gerilski", akivistički čin ulične umetnosti (streetart-a), kreiraju prostornu intervenciju kao javnu provokaciju - omaž delu Ignjata Popovića...

      Intervencija u prostoru O:TVORENO U REALNOSTI kao prostorni kontrapunkt materijalu izloženom u formi plakata unutar Salona, ali i njegov programski nastavak, predstavlja reminescenciju na Benzinsku pupmu "Jugopetrola", srušeno delo arhitekte Ignjata Popovića, integrišući i prilagođavajući njegov tlocrt u zatečeno stanje na lokaciji. 

Pored dijaloga između "dve realnosti", između projekta predstavljenog na izložbi i intervencije u vanjskom prostoru, kao odnosa "unutar" i "van" institucije Muzeja, sama intervencija na uglu Parka Vojvode Vuka koncipirana je u kontekstu relacije između "tri realnosti": 

1) sećanja (memorije) mesta koje je zauzimalo jedinstveno arhitektonsko delo srušene benzinske pumpe na uglu parka;

2) digitalne (virtuelne) realnosti aktuelnog "google street view-a" koji pokazuje prazan prostor na uglu parka kao "aktuelnu" realnost;

3) realne situacije na uglu parka u trenutku dešavanja izložbe, gde mesto nekadašnje pupme zauzima reciklažni kontejner za staklo;

iz čega se koncipira prostorna intervencija.

Prostorno-programski, intervencija u javnom prostoru je zamišljena kao logični morfološki završetak ugla parka u obliku mikro-platoa, mapiranog belom bojom kao omažom tlocrta benzinske pumpe, integrišući postojeći kontejner unutar svoje geometrije. Uvođenjem svojstvenog lajt-motiva ljuljaške u centralni prostor, stvara se veza između elemenata parka - drveta, platoa i mobilijara za recikliranje, čime se ad hoc formira jedan mikro ekološki "urban stop".

                          *************************************  AΔA *********************************

         *************************************  FILM ********************************

  ...Aktivno provedena noć ispred muzeja završena je akcijom farbanja asfalta na mestu nekadašnje "Jugopetrolove" benzinske pumpe i kačenjem ljuljaške na drvo na uglu parka. Na svetlu sutrašnjeg dana, sledi povratak na lokaciju i posmatranje pozitivnog efekta sinoćnjeg eksperimenta kroz izlog susedne kafane "Proleće". Dok se Luka i Stefan časte pićem zbog uspešno izvedene intervencije, zainteresovano motreći na dešavanja u muzeju i na uglu "Palasa", spoznaju da nisu "slučajno" u ugostiteljskom objektu baš tog imena...

...Umeđuvremenu, dok se u tom trenutku rađa nova ideja o o:tvaranju njima dobro poznatog prostora, Mali Princ, na svom međuzvezdanom putovanju, susreće se sa zagonetnim crnim monolitom. Umesto ka koordinatama B-612, odiseja u svemiru ga dovodi pred CRNU KUTIJU na koordinati 1:6:12...

                                                             ***

                                      kontakt & konekcija

                                                  AΔA

                              I  II  III  IV  V  VI  VII  VIII  IX  X