#zaštita

[nessko]

Izveštavanje sa protesta: kako se zaštititi

Ni jedna vest nije vredna vaše glave, niti povrede. Činjenica da ste povređeni je samo to: postali ste ilustracija šire priče, koja pak vredi tačno onoliko vremena koliko je publici potrebno da je čuje/vidi/pročita i ode da kuva boraniju za ručak. Povređeni niste od koristi ni sebi ni firmi, niti vašoj obavezi prema javnosti za koju radite. Prvo i prvo: kada radite – onda ste novinar i ama baš…

[narkonianews]

Tajni razvod: Kako je Gabriel prevario Kristinu 20 godina pre njene odluke o razvodu

Tajni razvod: Kako je Gabriel prevario Kristinu 20 godina pre njene odluke o razvodu Godine 1994., Gabriel je upoznao Kristinu na zabavi i odmah su se složili da su jedno za drugo. Završili su tako što su se venčali, iako je ona bila 30 godina mlađa od njega. Bili su srećno u braku 20 godina. Međutim, Kristina je na kraju odlučila da želi da se razvede. Ali, kada je otišla kod svog advokata, bila…

[zanimljivaekonomija]

30 lokalnih samouprava dobilo podršku SKGO u oblasti socijalne zaštite i inkluzije Roma

Ceremonija svečanog potpisivanja i uručivanja sporazuma o saradnji za lokalne samouprave izabrane za realizaciju seta aktivnosti u oblasti socijalne zaštite i inkluzije Roma održana je danas u Beogradu u hotelu Mona Plaza. Podršku realizuje Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) u okviru projekta „Podrška održivim uslugama socijalne zaštite u zajednici i politikama uključivanja na lokalnom nivou“, koji finansira Evropska unija u okviru nacionalnog Programa IPA 2020.

Podršku je dobilo 20 lokalnih samouprava za unapređenje socijalne zaštite, koji podrazumevaju stručno-tehničku podršku u uspostavljanju/unapređenju lokalnih planskih, pravnih, finansijskih i institucionalnih mehanizama za planiranje i funkcionisanje sistema socijalne zaštite, kao i sa 10 lokalnih samouprava izabranih za dobijanje sveobuhvatne podrške za uspostavljanje/unapređenje lokalnih mehanizama za inkluziju Roma i Romkinja.

Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Lav Grigorije Pajkić, ovom prilikom istakao je da Ministarstvo ulaže napore da kroz normativna i planska dokumenta i različite projektne aktivnosti unapredi sistem socijalne zaštite kako bi se unapredio kvalitet usluga u lokalnoj zajednici.

Prof. dr Rejhan Kurtović, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog izjavio je da Vlada Republike Srbije vodi odgovornu politiku u svim oblastima i da se podrška socijalnoj inkluziji Roma nadovezuje na osnovne rezultate na ovom polju na lokalnom nivou, kroz sprovođenje mera pređenih Strategijom za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u RS za period 2022-2030. Kurtović se zahvalio donatorima, pre svega Evropskoj uniji, kao i svim partnerima bez kojih nije moguće realizovati sve ono što se kroz ovaj program planiralo. Ispred Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji prisutnima se obratila Plamena Halačeva, zamenica šefa.„Znamo da za previše, od 10 do 12 miliona Roma u Evropi, jednaka prava nisu potpuno obezbeđena. Romi još uvek imaju poteškoća u zapošljavanju i stanovanju, a suočavaju se i sa uvredama na ulici i medijima, a često i u javnom političkom diskursu“, rekla je gospođa Halačova. Ona je podvukla da su promene neophodne i izvodljive, ako javne institucije i organizacije civilnog društva rade zajednički ka jednakosti i jednakim pravima.

Nikola Tarbuk, generalni sekretar SKGO rekao je da aktivnosti na polju unapređenja ili uvođenja novih usluga socijalne zaštite, odnosno inkluzije Roma i Romkinja u lokalnim samoupravama predstavljaju krunu rada SKGO, konkretan doprinos unapređenja kvaliteta života najosetljivijih grupa stanovništva…“Realizacijom ovog projekta biće stvoreni uslovi za unapređenje kvaliteta i obima usluga socijalne zaštite i podsticanje inkluzije ugroženih i marginalizovanih grupa, posebno romske populacije na lokalnom nivou, što će doprineti poboljšanju efikasnosti politika socijalnog uključivanja kako bi se podstakle jednake mogućnosti i aktivno učešće žena i muškaraca”, rekao je Tarbuk..

Podržane lokalne samouprave za unapređenje socijalne zaštite su: Ada, Aleksinac, Aranđelovac, Babušnica, Bela Palanka, Beočin, Blace, Kragujevac, Kruševac, Odžaci, Paraćin, Petrovac na Mlavi, Rača, Raška, Smederevska Palanka, Svrljig, Šid, Tutin, Užice i Vrnjačka Banja.

Podržane lokalne samouprave izabrane za dobijanje sveobuhvatne podrške za uspostavljanje/unapređenje lokalnih mehanizama za inkluziju Roma i Romkinja su: Čačak, Kanjiža, Kikinda, GO Novi Beograd, GO Obrenovac, Požega, Sečanj, Vrbas, Vrnjačka Banja i Žabalj.

Izvor: saopštenje skgo.org.rs

Fotografije: Momčilo Karan

[zdravljeirecepti]

🦟 OVO SIGURNO NISTE ZNALI: Šta privlači komarce i kako spriječiti ubod? 🦟

[cgvijesti]

Sedam načina da se zaštitite od zagađenja vazduha

Sedam načina da se zaštitite od zagađenja vazduha

Kada živite u gradovima koji su često u vrhu liste zagađenosti vazduha, onda morate da znate kako možete sami sebi da pomognete i zaštitite se od zagađujućih materija. Sa prvim hladnijim danima godine, termoelektrane, individualna ložišta i toplane, zajedno sa motornim vozilima, naglavačke preokrenu definiciju vazduha koju smo učili u školama – kao smješe gasova bez boje, mirisa i ukusa. Vazduh…

[gtaradi]

Mene jebu sa zaštitom na radu, a profesionalci redom zakazuju

Zar ne nalaže, na kraju krajeva, i neki kurčev Zakon o zaštiti na radu da se označi mjesto radova?

Gorkić Taradi – Konobar s olovkomFacebook | Twitter | Instagram | TikTok Prije dva tjedna ozlijedio sam se pri odlasku na posao. Naime, netko je izgleda maznuo željeznu rešetku ispred ulaza u zgradu pa sam iskoračivši iz ulaza okrenuo nogu u rupi, istegao ligamente i razbio koljeno. (Možemo samo nagađati tko to mažnjava željezne rešetke!) Kad izlazite normalnim korakom, baš morate zakoračiti u tu…

[lale-i-knjige]

(...) zaštita, briga i pobjeda dolaze samo od Uzvišenoga Allaha.

Muhammed Se'id Ramadan el-Buti, Razumijevanje života Muhammeda, a.s.

[pustapoljanade]

"Dobra žena je čovjekov mir, a dobar čovjek je ženina zaštita."

[salc3]

Vrata koja ti Bog zatvori su tvoja zaštita, a ne propast. ❤️

[shesadhernamewascinderella]

"Dragi prijatelju,

Ne znam zašto, ali želim da ti objasnim suštinu svog poraza od koga se nikada više neću oporaviti. Pre svega moraš znati da moja nesreća nije puki ljubavni jad. Ili, tačnije rečeno, jeste to, ako se ta moja ljubav shvati kao eros u spinozističkom smislu.

Ta žena nije bila tek moja ljubavnica. Ona je bila prva i osnovna potreba mog duha. Ona je bila i moja duhovna zaštita i zaklon. Ona je bila za mene zaštitni omotač od metafizičke studeni. 

Bez nje ja sam potpuno i direktno izložen kosmičkoj besmislici i noći. Moja usamljenost je sada apsolutna. Za mene ne postoji oblast čistog važenja i pevanja. Sad moje pesme traže moju glavu. Više nema ko da me sa njima pomiri. To je samo Ona znala. A nije znala da zna. Pored nje najopasnije misli pretvararale su se u divne i bezazlene metafore. Sada je sve to podivljalo i besomučno kidiše na mene. Kada bih samo mogao pobeći od onoga što sam rekao! 

Živim u užasnom strahu. Bojim se da govorim, da pišem. Svaka me reč može ubiti. Ja sam najveći deo svojih pesama napisao pre nego sam nju zavoleo, ali tek sa njom ja sam postao pesnik, to jest onaj koji nije ugrožen onim o čemu peva, koji ima jedan povlašten položaj u odnosu na ono što kazuje. Sada moja poezija gubi svaku vrednost i izvrgava se u mog najžešćeg neprijatelja. Možda bih ja postao pravi pesnik da je ta divna żena ostala kraj mene. Ovako ja sam onaj što se igrao vatrom i izgoreo. Poraz ne može biti pobeda ma koliko veliki bio. Izgubivši nju ja sam izgubio i svoju snagu, i svoj dar. Ja više ne umem pisati. Ostala je samo nesreća od koje se ništa drugo ne može napraviti osim nove nesreće.

Sećaš li se, dragi prijatelju, da sam ja napisao stih “Jedan nesretan čovek ne može biti pesnik”. Tek sada vidim koliko je to tačno. Ja ću pokušati da živim i dalje, mada sam više mrtav od svih mrtvaca zajedno. Ali ova užasna patnja je poslednji ostatak onoga što je u meni ljudsko. Ako nju nadživim ne očekujte od mene ništa dobro. Ali ja ne verujem da ću je nadživeti.

Želi ti sve najbolje Branko.

P.S. Ako želiš da mi pišeš, piši mi o Njoj. Bilo šta. Ne u vezi sa mnom. Šta jede, kako spava, da li ima nazeb itd.; ti sve to možeš znati. Svaka sitnica koja se na Nju odnosi za mene je od neprocenjive vrednosti. Ako prestanem da mislim o njoj počet ću da mislim o smrti.

Ponoć je. Doviđenja."

[shekyspeare]

neka eho smiraja odzvanja tvojom dušom

kad ima Gospodara Koji je čuva

od svega lošeg

pa i onda kad joj tugu pokloni

u njoj zaštita je

od zla većeg

[narkonianews]

Zdrav mozak smanjen rizik od Alzheimerove - 12 saveta

Zdrav mozak smanjen rizik od Alzheimerove – 12 saveta Prema Alzheimer Forschung Initiative e.V., uobičajeno je da su prvo zahvaćene sinapse kod Alchajmerove bolesti. To rezultira time da komunikacija između nervnih ćelija (neurona) više ne funkcioniše pravilno, te informacije ne mogu biti pravilno obrađene i prenesene. Tokom napredovanja bolesti, nervne ćelije umiru. Ovaj gubitak nervnih ćelija…

[zagrebjavniprostor]

Foto: Saša Šimpraga

Nevidljivi most

Saša Šimpraga, 2023.

„A, kad Savu plahu prelijeće,

trese mostom, te se zemlja kreće,

Kano da se Okić s Klekom koše,

Uz sviranje, gorsko zavijanje.“

Velimir Gaj, Naš seljak i prvi mu parovoz, 1862.

Vjerojatno najstariji poznati sačuvani prikaz nekog zagrebačkog mosta onaj je na karti Nicolausa Angielusa iz 1566. godine. Na tom prikazu Kaptola i Gradeca, koji je najstariji do sada poznati kartografski dokument koji prikazuje prostorni opseg i djelomično urbanu strukturu Zagreba, vidljivo je i jezero koje se nalazilo s istočne strane katedralnog kompleksa i služilo i kao zaštita i kao ribnjak. Preko tog ribnjaka jasno je ucrtan drveni most. Otprilike je spajao katedralni kompleks s današnjom Šoštarićevom ulicom. Mosta ni jezera odavno već nema, a na tome je mjestu javni park Ribnjak koji u imenu čuva memoriju na nakadašnju veliku vodu. Kontinuitet imena samo potvrđuje da je prošlost gradu imanentna, uvijek prisutna, bilo u svom materijalnom ili nematerijalnom obliku, pa i kombinaciji jednog i drugog. Jedan od tih tragova prošlog su i arheološki ostaci najstarijeg zagrebačkog željezničkog mosta: upornjak s južne strane Save, na Kajzerici, i baze dva pilona koji se za niskoga vodostaja mogu vidjeti u koritu rijeke. Slika starog mosta davno je iščezla iz memorije stanovnika Zagreba, a on je dobrim dijelom i zaboravljen. U njegovoj, doslovno, neposrednoj blizini izgrađen je Zeleni most –  Savski slavoluk kako će ga nazvati Fedor Kritovac –  danas nezaobilazna slika zagrebačkih obala Save, pa i identitetski reper glavnoga grada. Most koji mu je prethodio dovršen je 1862. godine kao dio željezničke pruge Zidani most – Zagreb – Sisak otvorene za promet te iste godine kada je željeznica stigla u grad. Izgradnja mosta započela je sa strane Kajzerice. Most je bio najzahtjevniji element infrastrukture nove pruge. Rešetkasta čelična konstrukcija mosta projektirana je u Budimpešti, elementi za njeno sklapanje proizvedeni su u Beču te dopremljeni Dunavom i Savom do Siska, a dalje kopnom do Zagreba i Kajzerice. Most je bio ukupne duljine 253 metra, sadržavao sedam stupova i dva upornjaka. Čini se da su kameni dijelovi ukrasne ograde, kao manje važni elementi, isklesani vjerojatno u kamenu iz zagrebačkog kamenoloma Bizek, tj. u istoj vrsti kamena od kojega je građena i zagrebačka katedrala, dok su upornjaci bili od bitno čvršćeg granita. Ti kameni ostaci mosta druga su najstarija postojeća izgrađena struktura u užem Novom Zagrebu, odmah nakon pogranične stražarnice Napoleonovih Ilirskih provincija pored Savskog mosta koja je iz 1809. godine. Stražarnica ima status kulturnog dobra RH, dok ostaci mosta nemaju nikakav formalni status, ali su važan dio urbane povijesti grada. 

Ideju o oživljavanju zaboravljenih i zapuštenih ostataka prvog zagrebačkog željezničkog mosta kao novog javnog prostora iznio je još 2015. godine arhitekt David Kabalin. Slijedom toga i kroz godine bilo je pokušaja platforme 1postozagrad prema mjesnoj samoupravi da se lokalitet oživi kroz male komunalne akcije, no bez ikakvog pozitivnog odgovora ili pomaka. Konačno, Kabalinova ideja svoju je realizaciju doživjela ove godine u sklopu projekta Mikrourbanizmi kojeg je, po zamisli autora ovog teksta, provela Hrvatska udruga nastavnika povijesti, a čiji je fokus na mikrolokacijama iz urbane povijesti Zagreba. Projekt je podrazumijevao i obrazovni dio u suradnji s Katedrom za metodiku nastave povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu čiji su studenti i studentice, na ishodišnoj točki programa tj. ostacima mosta, proveli istraživanje i proizveli seminarske radove na odabrane teme iz zagrebačke prošlosti.

Privremena intervencija na sačuvanim elementima mosta, izvedena po Kabalinovoj zamisli i projektu, kulminacija je tog programa koji je uz navedeno, imao primarnu ulogu osvijestiti javnost o arheološkim ostacima mosta i kroz jednostavno rješenje aktivirati ih kao novi javni prostor. Prilagođen mogućnostima projekta i kao privremeno rješenje, arhitekt prijedlog svodi na esenciju – mogućnost sjedenja i vidik, doživljaj. Na lokalitetu je postavljena drvena klupa, fiksirana u tlu, a sadrži info pano koji s dvije strane ima različite zadaće. Sa sjeverne prolaznicima signalizira novo mjesto na obalama. Njegova žuta ploha vidljiva je i iz daljine. S proljećem kad okoliš zazeleni doći će još više do izražaja budući da će zelenilo pojačati kontrast. S južne strane, dok mu se prilazi, pano nudi info sadržaj: osnovne informacije o povijesnom mostu. Uključuje, primjerice, i pjesmu „Naš seljak i prvi mu parovoz“ koju je Velimir Gaj napisao upravo u povodu 1. listopada 1862. tj. dana kad je prvi vlak prošao mostom. Na taj isti datum 161. godinu kasnije otvoren je i ovaj novi mali vidikovac. S vidikovca, klupe, otvara se trasa nestalog mosta, odlični pogled na Zeleni most i obale, vlakove u prolazu, i možda najzanimljivije, s mjesta se mogu promatrati ljudi koji prolaze s obje strane rijeke. Pritom mjesto po svojoj prirodi nudi određenu intimu javnog prostora, na način da istovremeno prisutni, prostor možete imati i samo za sebe.

Intervencija tako ispunjava nekoliko funkcija. Prvu da mjesto stavlja u potvrđenu upotrebu kao javnog prostora i to na način da nadograđuje, aktivira, prošlost bez da je degradira; i druga, da stari most posredno vraća u kolektivnu memoriju te stvara i nudi točku interesa: onu koja ima utilitarnu ulogu kao mjesto mogućeg boravka, i onu koja educira o povijesti važnog dijela željezničke infrastrukture u gradu. Prigodno, za otvorenje, na kamenoj ogradi mosta apliciran je i strip na temu željeznice, u dva nastavka i to na dvije bočne strane ograde. Autorica je Cicko. Radi se o papirnatom rješenju i eko ljepilu koji će s prvim kišama nestati. Prikaz vlaka u jednom od vagona uključuje i žirafu. Naime, dok je postojalo gradsko kupalište sa sjeverne strane, a Kajzerica još bila tek livada, južna obala Save kolokvijalno se nazivala - Afrika. Koja je preko Sredozemnog mora, a ovdje preko rijeke.

Foto: David Kabalin

Kabalinov rad je elementaran, ali studiozan, posvećen detalju, a karakterizira ga perceptivnost, sposobnost (pionirskog) čitanja i nadogradnje prostora koji je slojevit. Oživljavanjem jednog od tih slojeva, važnog dijela urbane povijesti grada, ponudio je minijaturu koja funkcionira. Možda i nagovješćuje neko trajnije, kompleksnije, ali i dalje jednostavno rješenje budući da lokacija ne traži puno da bi dala još više. Naime, jedna od zadaća projekta Mikrourbanizmi je da privremena intervencija demonstrira, potakne, neko dugotrajnije, sveobuhvatnije i nešto skuplje rješenje kako bi se ostaci mosta trajno sačuvali i ostali u javnoj namjeni. Kako sam autor navodi u prigodnom intervjuu, postoje vremena za velike urbane i infrastrukturne zahvate, no jasno je da ne živimo u jednom od njih. Nedefiniranost, pa i improvizacija, odnosno tehničko rješenje zagrebačkih obala Save upućuje na to da će se one u budućnosti, poželjno, mijenjati, prilagođavati novim potrebama. Tad bi trebalo računati i s ostacima mosta. Potvrditi ih kao važne. I zato je intervencija bitna budući da čuva, produžuje, urbano sjećanje, gradi narativ o mostu kojeg više nema, a pritom na gradskim oblama nudi, skreće pažnju, na stara nova mjesta i mogućnosti.

Kompleksniji zahvati na južnoj obali Save možda jednom uslijede. Do tada mogu proći desetljeća. One manje zahtjevne, izglednije, vezati se može uz npr. formiranje trgića s južne strane Savskog mosta, ili neposrednije uz mogući budući javni park koji mjesna samouprava u aktualnom sazivu zagovara na gradskoj parceli neposredno zapadno od ostataka starog mosta. Za nešto veće Grad teško da je spreman, pa i sposoban, te su upravo takva sitna prilagođavanja tek otvaranje perspektive za nešto ambicioznije. I tu Kabalinov prijedlog, eksperiment, zauzima dobru startnu poziciju: osvješćuje i gradi. Ujedno je svojevrsni preduvjet onoga što će jednom možda doći.

U međuvremenu, Zagreb je grad kojem nedostaje mostova. U budućnosti će možda postojati pješački između Jaruna i Laništa, ili onaj za sve kod Bundeka, i neki drugi. No, grad isto tako treba i svoje nevidljive mostove, one koji povezuju prošlost i sadašnjost.

[dorianfidan]

Zaštita od štetnog zračenja za vreme rada. https://geniusgroup.rs/biooffice/

[dane-zaboravim]

„Što misliš da se događa kad umreš?” upitala je Nadia.

„Misliš, nakon smrti?”

„Ne nakon. U tom trenutku. Zacrni li se sve samo kao kada ugasiš mobitel? Ili sklizneš u neki čudan međuprostor, kao kada usneš pa si i tu i tamo?

Saeed je smatrao da to ovisi o načinu na koji čovjek umre. Ali vidio je da Nadia iščekuje njegov odgovor pa je rekao: ”Mislim da je to kao kad zaspiš. Prvo sanjaš prije nego što odeš.”

Bila je to jedina zaštita koju joj je u tom času mogao pružiti. I ona se osmjehnu na to, toplim, ozarenim smiješkom, i pitao se vjeruje li mu ili razmišlja, ne, dragi, to nije ono što zaista misliš.

Izlaz - zapad, Mohsin Hamid