#koja crna

[bojesvemira]

Toliko me život iscrpio, od ljubavi do pronalazenja same sebe u pubertetu. Od prijateljstva do tuge, od ukocenosti i živahnosti od uzbudjenja i malaksalosti. Kada bi me pitali od čega najviše možda od tog osjećaja da nikome i nigdje ne pripadam, taman kada pomislim nešto me povuče sebi kao crna sjena koja mi pruža utočište samo u njenom zagrljaju. Uvijek sam htjela da samo imam dovoljno novca za par stvari, to su avionske karte, krofne u Rimu i za vuneni džemper. Ali kako odrastam želje su mi veće i veće valjda mi je jedina satisfakcija ovaj uspjeh, ne znam majku mu….

A od ljubavi nisam puno očekivala šta više poruku dnevno, ruku u ruci i koji cvijet. Sada ne mogu više pišam se na te standarde, hoću najmanje sto i dvije poruke dnevno, sto i dva poljubca, da dođe kad treba, da me razumije više nego iko ikada, da sa mnom i putuje vikendom u druge gradove, države na ostrvo ne bi li našla kokos i u njemu svoju dušu vjerovatno kada bi ga i našla prazan bi bio. Dosta mi je više tog stresa, tuge, bijesa u ljudima dosta mi je sjediti gledati u jednu tačku ili pričati o ovim problemima gdje sam nestala i da li ću se pronači možda sam isparila skroz možda nikad neću moći naći se ali hajde da ne pričamo o tome, hajde da putujemo da dok gledamo jedno u drugo vidimo samo daleki jug, prošle godine sam se osjećala tako pronađeno ali sa pogrešnom osobom stalno sam putovala, pila jeger i plesala. Hoću i ove godine, da ljeti plešem po otoku bosa i gola, da mi kosa dotiće ramena i da brojim nove benove od sunca hoću da me nema kao što me nije bilo ni sada. Hoću da me nema u gradovima koji me vole, i hoću da nas nema kada rane nas bole.

[citaatii]

Istanbul

pitao si me

kako mi je bilo

u zemlji za kojom sam žudela

u gradu zbog kog sam patila

koja mi se palata najviše dopala

gde ću ponovo jesti baklave

i šta mislim o ljubavi Sulejmana i Hurem

ne mislim ništa, govorim

otkad si ti moj Istanbul

ništa za mene nije veća kara sevda (crna ljubav)

[omnia--mea-mecum-porto]

Daj mi ruku

I vodit ću te

Kroz sve livade

Ovoga svijeta

Pune nade

I maštanja

U kojima nikad nema noći

Koja je toliko crna

Da ju smijeh

I ljubav

Ne mogu razbistriti

[offstage-euthymia]

Gavran.

Svraka svira i dira dodir crni

Kao neka tvar nepoznata

Poput zlata mlatara krilima

Dok u pozadini svira žabor njihova govora

Dogovor spletki

Lažan imetak i jato

Kako gacaju i skaču

Plešu kao gospoda

Njihovi rođaci vrane i gavrani

Sasvim sabrani

Lutaju i manje ih viđaš

A ti ptico crna, gavrane baš mi se sviđaš.

Šepuriš se u tišini

I posmatraš u divljini

Krikni svoj zov da pođem u lov.

Jer strijela čeka a tebe pratim

Da me u crnilo obgrneš.

U perje poput plašta

Poput tašta.

Jer lasta nije ništa naspram tebe, niš'

Jer ti voliš i grozd i vino crno

Crveno tamno koje me topi usred ponoći

Jer ja neimadem tvoje krzno

Lijepo, mudro i tužno.

Jer u rujnu rujno čeka me tvoje nešto bujno

Očujno i bučno poput trepet krilima

Hohot sjenke tvoje boje

Ples kakvog nema i ti me ganjaš

I nemam riječi za tvoju narav dok uranjam ka dnu

Jer sa tobom sam sabran i dok padam

Vrane varaju a ti stvaraš palež

Nisi feniks da se dižeš iz pepela

Ti si garež i lavež koja steče smrt kratku

Udrt u dodiru mrtvila slatku

Nisam ništa drugo nego tvoja strvina

Tvoja krvina iz grozda, iz vina.

U magli taktilno me gledaš

Ispijaš dušu pustu poput vazduha daktilno

Razum i osjećaj poput plavila dodirno

Na ravnom tlu nema pravila, samo umorno

Grč u prstima dok te hvatam u kavez

I krik ti je lavež.

A ja Garo moj imadem samo palež

Dok si ugalj.

Pomalo pogani bogalj

Dić' češ se iz pepela kad te zapalim

Brzo poput trepeta sravnim

A repete ti ne trebaju

Dok ne krepa tvoja strvina

Rvina na rubu tvoja drina drvena.

A boja ti je najdraža mesa - crvena.

Prijatelju dragi.

Okrutni al' blagi

U magli smo obojica

U dimu na biciklu

Na sicu i licu mjesta

Puštam te nazad u tvoju tminu.

Sad imaš vatru u očima sivu

I kad me se sjetiš, dođi na rivu

I pusti glas, svoju himnu divnu

Slavnu i bajnu.

Ne čitaš svoju basnu

Kao što si nekoć bio siv

A sad si plamen živ.

Iz kaveza postao div.

Marko Tivanovac

[avanturabezvodica]

VODOPAD CRNJAK, GORNJA BIJELA 🇲🇪

Na oko 100 metara od svog izvorišta, ledena reka Bijela formira dvokraki vodopad Crnjak u bajkovitom kutku sela Gornja Bijela, nadomak Šavnika. 🇲🇪

Na levom kraku vodopada nalaze se ostaci vodenice, koja je po predanju u doba velikih suša jedina radila i mlela brašno "bijelo kao sneg", pa je zbog toga naziv reke i sela iz Crna preimenovan u Bijela. 🔳

Idealno je mesto da se u toplim mesecima oseti zadah svežine i svim čulima upije iskonska moć prirode, a ako se ukažu prilika i hrabrost zašto se i ne okupati u omamljujućem tirkizno plavom viru. 🔵

Uzimajući u obzir poziciju i skladnost ambijenta u kome se nalazi, neskromno možemo reći da je ovaj vodopad jedan od najlepših koje smo do sada posetili. ✨️

Do Gornje Bijele se može stići na dva načina: iz Šavnika (11 km) ili sa magistralnog puta Šavnik-Nikšić skretanje kod restorana Moje Selo (7,5 km); oba puta su prohodna, ali bismo za niža vozila ipak preporučili pravac iz Šavnika. 🚙

Da li ste posetili vodopad Crnjak? 🧚‍♀️

#vodopad #vodopadi #crnagora #vodopadcrnjak #crnjak #savnik #avantura #putovanja #putovanje #putovati #priroda #prirodacrnegore #crnagora🇲🇪 #slapovi

[belog-grada-crna-princeza]

Pristao sam, biću sve što hoće.

O pesmama Bijelog Dugmeta i tome šta mi one znače bih mogla da pričam satima.

Pred prvi pokušaj su*cida, kao oproštajno pismo objavila sam na društvenim mrežama pesmu „Sve će to o mila moja prekriti ruzmarin, snegovi i šaš”. Od kada sam je čula, pričam da će mi ta pesma ići na sahrani. Jednu od najvećih ljubavi u životu prebolela sam uz „Evo, zakleću se”, a na moju prvu veliku ljubav uvek će me asocirati „Bitanga i princeza” i to kako su moji roditelji prezebli od brige i kako me je policija tražila po gradu sa 17 godina.. a ja samo isključila telefon jer sam bila sa njim.

Ali, po mom mišljenju, ipak jedan od najtužnijih tekstova Dugmeta, čiji autor je Duško Trifunović, glasi ovako:

Pristao sam biću sve što hoće Evo prodajem dušu vragu svome I ostaću samo crna tačka Poslije ove igre kad me slome Kad me mirno slome Pristao sam biću sve što hoće.

Mislio sam da se zvijeri boje Ove vatre koja trag mi prati I to sam mislio A sad nosim kako mi ga skroje Po meni se ništa neće zvati Po meni se ništa neće zvati.

Zablude sam, evo, prestao da brojim Nemam kome da se vratim kući Nemam kome Dokle pjevam dotle i postojim Prijatelji bivši, prijatelji budući Pamtite me po pjesmama mojim Pamtite me po pjesmama mojim.

I ja osećam da je u tim rečima opisan konflikt koji me čitavog života prati. Prihvatam projekcije. Nosiću kostime koje mi „skroje”. Utišaću ovu vatru u meni, da je se zveri više ne boje. Biti niko, biti ništa. I vratiću se kući, u ruke tom ničemu, jer sam bila najzad njen ubica, jer sam prodala dušu vragovima kako bih stekla ma kakav osećaj pripadnosti ovde sa vama. Dobila sam samo to da ne pripadam ni vama, ni sebi. Jedino još živim u ovim tekstovima, u pesmama i poeziji. Tu se jedino nađem, na trenutke. Sve drugo je gluma.

I to je cela istina.

-Katarina

[hipigram]

Sve što treba da znate o čovečanstvu se nalazi u činjenici da je trenutno najbogatiji čovek na svetu Bernard Arnault...

Čovek koji prodaje stvari čiji je glavni atribut to da pokazuju nečiji status i bogatstvo...a ne bilo kakva suštinska i upotrebna vrednost... Vlasnik brendova kao što su : Louis Vuitton...Fendi...Bulgari...Gucci...Dior...Dom Perignon...Moet & Chandon...Hennessy...itd...

Najbogatiji čovek na svetu je čovek koji zapravo prodaje iluziju koju ćemo širiti oko sebe da smo bogati...

Čoveče...

Dvanaest miliona godina evolucije od šimpanze do čoveka...i opet se sve vrti oko hijerarhije i seksa...

Ko je ko?

Ko će koga?

Koliko je to sve samo strašno...i površno...

Prava je sreća da smo mi jedina bića na ovoj planeti koja imaju s čime da sebi biraju sudbinu...koliko toliko mimo nagona...

I da određuju svoje sopstvene vrednosti i način kako želimo da živimo...

Makar se svi oko nas krstili...

Još nisam upoznao srećnije ljude od Primoraca...

Ljudi zaljubljenih u More...Sunce...Ribu...Vino...Smeh...Muziku...Strast...i Ljubav...

Ljudi koji znaju da žive...

I šta je zaista važno...

I još nisam video nijednog od njih u markiranoj garderobi i sa onom smešnom čašom za Dom Perignon u ruci...

Uostalom...

Ko se od toga i može napiti?

I kakva je to garderoba koju ti je žao da ne isprljaš?

Solju...vinom...i karminom?

Bernarde praštaj...

Tebi svaka čast...

I svim ljudima koji misle da tvoje đakonije vrede jako dragocenog vremena...koje je potrebno da potroše mukotrpno trčeći na svojim ličnim koturima za hrčke...da bi ih mogli sebi priuštiti...

I samo napred...

Nek' vam je svima sa srećom...

I nek' svako troši svoj život baš onako kako misli da treba...

Al' nećeš se od mene vala hleba najesti...

Crna Goro...

Istro...

Dalmacijo...

Ma celi Mediteranu...

Svetska Mora...

I Domaća Vina...

Čekajte me...

Stižem brzo...

I dobro vam došao...

U Raskopčanoj Havajci...

Dr. Vladimir Djuric

[andjeocuvar]

Crna rupa

Sluđena sam.

Od boli u sebi.

Glava mi sve više i više puca.

Ne mogu da izdržim.

Gušim se u spopstvenoj koži.

I kad god zatvorim oči,

Poželim da umrem.

I pitam se koja je svrha,

Kad već danima je ne vidim.

A ti dani, traju već godinama.

I izlaza nema.

Samo proširujem crnu rupu u svom srcu.

Svakog dana je sve veća.

Da bar delić sunca me poseti,

Da ona prestane da raste,

Da bar stane sa rastom.

Ovako će me progutati.

Moja sopstvena crna rupa.

[mentalnahigijena]

IZDAJA KROZ VRIJEME

Okupacija u više slika

...Zajedno sa snagama koje su nasrnule na Crnu Goru sa željom da je unište, na svoju rodnu grudu nasrnuli su „omladinci“, koji „dolazahu sa srcem punim mržnje, sa džepovima često nabivenim srbijanskim novcem i punih ruku bombi iz kraljevskog srbijanskog arsenala, a namijenjenih tiranima na Cetinju“

Da li se o fenomenu izdaje Crne Gore može reći nešto novo u odnosu na već konstatovano i napisano? Da li se pozivati na pjesničke forme koje izdajnike domovine smještaju u deveti krug pakla ili filozofirati o pojmu izdaje, od lične do sistemske? Ima li svrhe ponavljati milenijumske korijene nečasnih postupaka prema rodnoj grudi, od prvine na brdu Oblik, kada je mjesni župan predao dukljanskog kneza Vladimira caru Samuilu, preko onih stihova Petra I o „trgovcima lakomim na blagu“ spremnih da za novce izdaju Crnogorce, do onih koji su uzimali tuđe oružje i kalauzili neprijatelju kada je vojštio na Crnu Goru? Iako analogije često nijesu dobre za tumačenje nekih pojava i tokova, ipak se neka nevesela poređenja vremena okupacije Crne Gore krajem Prvog svjetskog rata sa sadašnjim trenutkom Crne Gore prosto nameću. Nameću se kao potkrepa stavovima o Crnogorcima kao neznavenim ponavljačima istorije.

Možda bi trebalo istaći da bi, s obzirom na to u kakvoj izvrnutoj realnosti sada bitišemo, vrijeđelo napisati novu istoriju Crne Gore kroz prizmu izdaje. To stoga što nekada izdajnici nijesu bili u prilici da svoje izdajstvo izdignu na nivo vrline, kao što se to danas čini od nomenklature koja je donijela „osvježenje“ našoj ojađenoj zemlji. Vrijedi podśetiti da duboki prezir prema izdajnicima i špijunima nose čak i oni koji koriste njihove usluge. Poslužićemo se citatom iz književnog djela, koji nužno ne mora da odgovara realnim događajima, ali pisci uspijevaju da svojom kreacijom dočaraju stvarnost, precizno definišući pojave i zaključke. U veoma zanimljivom romanu Krv i zakletva, spisateljice Gordane Simonović, nailazimo na stav stvarnog/književnog lika, austrijskog generala Vagnera, koji je došao da smiri Krivošijski ustanak (1869. godine). Nakon što je s prezrenjem završio razgovor sa doušnikom, autor kaže za Vagnera: „General Vagner je primio izvještaje višim komandama i nije se mogao prestati iščuđavati spremnosti i bolesnoj potrebi velikog broja ljudi na ovim prostorima da okupatorima i ljudima koje jedva poznaju, ogovaraju i prijavljuju poznanike, prijatelje i rođake iz političke zaslijepljenosti, neposrednog interesa ili zlobe; posebno, što su sami dolazili. Ali primijetio je da im je to u krvi, takvi su bili njihovi očevi i bliski rođaci, koji su tako preživljavali i peli se stepenicama uspjeha od režima do režima. Na vrhu nema nevinih i poštenih. Prećutni uslov uspjeha je beskrupuloznost. Hoće li njihovim potkazivanjem stradati neko nevin koga će poslati na robiju, oduzeti mu sva prava i imovinu, lišiti života – njemu je bilo svejedno. Gadio ih se. Na kraju krajeva, neka sebi oči međusobno povade, sve dok on ima koristi od toga.“

Slična situacija je bila uoči i tokom Prvog svjetskog rata. Zajedno sa snagama koje su nasrnule na Crnu Goru sa željom da je unište, na svoju rodnu grudu nasrnuli su „omladinci“, koji „dolazahu sa srcem punim mržnje, sa džepovima često nabivenim srbijanskim novcem i punih ruku bombi iz kraljevskog srbijanskog arsenala, a namijenjenih tiranima na Cetinju“. Crna Gora je okupirana, iako se taj termin dugo izbjegavao. Tada su ga koristili savremenici u svojim izvještajima, koji su dugo skrivani.

NA VIDJELO

U raportu Britanske misije koji je podnešen lordu Kerzonu, tadašnjem ministru spoljnih poslova Velike Britanije, 9. juna 1920, između ostalog se navodi: „Uzimajući u obzir nasilnu okupaciju Crne Gore od strane Srbije (jedna akcija, koja do danas još nije službeno priznata od Velikih Sila), potpuno je nemoguće u toj zemlji ma za kakvu britansku misiju da ulazi u ma kakve političke stvari i da priznaje jednu situaciju kakvu još britanska vlada nije akceptirala. Kao što je vrlo dobro poznato, razne amerikanske pomoćne misije, koje su ovo učinile, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori nijesu imale slobodne ruke u razdjeljivanju pomoći a njihova je pomoć bila upotrebljavana samo u svrhu srbijanske propagande, da nikad nije nijedna para bila dana onom dijelu stanovništva koji nije htio priznati nasilnu aneksiju Crne Gore.“

Ono što izaziva zebnju jesu neke podudarnosti u postupanjima ondašnjih i sadašnjih domaćih najamnika na uniženju i uništenju svega crnogorskog – „Ponižavanje Crne Gore ne bi uspjelo bez aktivne pomoći grupe crnogorskih odroda“: „Novi zavojevači zemlje unesoše u Crnu Goru pravi režim terora, a da bi lakše radili unutra, i bez ikakvih svjedoka, oni potpuno blokiraše zemlju spolja… Među tim istim elementima regrutovahu se najaktivniji faktori austrougarske špijunaže, koji danas igraju ulogu najvećih patriota. Među tijem i takvim elementima je današnji uzurpatorski režim pokupio svoje najvatrenije pristalice, i, blagodareći svakovrsnom podmićivanju, uspio je da stvori tobož nacionalnu gardu…

U svojoj razornoj obijesti da unište sve što je crnogorsko, ove plaćeničke bande zaboraviše se tako daleko, da batinaše sva ona lica kod kojih nađoše crnogorski vojnički barjak ili koji god drugi znak i obilježje koje podsjeća na crnogorsku državu, u tom cilju je uništen i jedini spomenik vojnički na trgu u Podgorici podignut u čast poginulih Crnogoraca za oslobođenje tih krajeva. Kao što se vidi, ide se za tim, da se uništi i istorija ovog mučeničkog naroda.“

Uz sve ovo, kao upozorenje i opomena, stoji i stav izrečen u Radničkim Novinama od 29. maja 1920, o stanju i posljedicama takvoga činjenja: „Da je i ovo još jedan nov udar kamenom u glavu narodu, ja ne sumnjam.

Može vlada sazvati svoje ljude iz Crne Gore, može plaćati poslanike, može još za koje vrijeme uspijevati da zavađa pojedine krajeve u Crnoj Gori i između njih razvija ratne operacije, može kočiti cjelokupni privredni život, može, na kraju svih ovih teškoća, tražiti od naroda da je on stranački pomaže: sve će to biti u zalud. Grijesi će biti kažnjeni, glave će se plaćati glavama, jer tako biva u Crnoj Gori. Iščekivati je da narod uvidi u poslednjem času šta treba raditi.“

Kako se još vidi iz dokumenata sabranih u knjizi Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (o zločinima nad mirnim narodom, državnim simbolima i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi ranije smo pisali), na ovome se nije stalo: „Po naređenju Srbijanaca, porušeni su istorijski spomenici i pocijepane istorijske slike. Promijenili su imena pojedinim mjestima. Na poštama su obavezno uveli marku sa likom kralja i regenta Srbije, dok međutijem u ranijim austrijskim provincijama, koje je Srbija legalno dobila, još je i danas u prometu ugarska državna marka.“

POD BAJONETIMA

Kao šlag na otrovnu tortu izdaje stoji postupak Andrije Radovića, koji je sa pozicije predśednika vlade Crne Gore (u izbjeglištvu), izdao sopstvenu zemlju i svoga kralja: „U januaru 1917. za svoju politiku zvanična vlast Srbije, koju tada reprezentuje Nikola Pašić, pridobija i Andriju Radovića, tadašnjeg predśednika crnogorske vlade u izbjeglištvu. Preko njega uspijeva da Vladu odvoji od kralja Nikole i suprotstavi je njemu. Po direktivnim instrukcijama koje je Pašić uputio srpskom poslaniku u Parizu Vesniću, Andrija Radović formira Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje, sa śedištem u Parizu. U uputstvu za organizovanje tog odbora, u kojem obrazlaže potrebu njegovog formiranja, Nikola Pašić, dirigent svih akcija za sjedinjenje Crne Gore Srbiji, to jest, za njeno dodavanje kao priključka Srbiji, njegove zadatke formuliše u 15 tačaka.“

Ponovićemo još par stvari koje u potpunosti osvjetljavaju djelovanje ovog tzv. Odbora za narodno ujedinjenje. „U tekstu nacrta svog proglasa o ujedinjenju, Odbor cilj formuliše - ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom i Jugoslavijom. Blisko jugoslovenskoj ideji, dakle. Depešom od 24. februara 1917. upućenom poslaniku Vesniću, Pašić interveniše: U deklaraciji - proglasu - crnogorskog odbora ne treba da uđe riječ niti Jugoslavija, niti Jugosloveni, niti ma kakva pogodbena formula ili rečenica. Odbor radi s nama na spajanju Crne Gore sa Srbijom i na jedinstvu srpskog naroda bez obzira na ostale Jugoslovene. Ova činjenica je veoma bitna za razumijevanje i motiva, i suštine, i cilja Podgoričke skupštine i Odluke koju je donijela. Odbor prvobitnu formulaciju zamjenjuje sa formulacijom: Ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom i ostalim srpskim, hrvatskim i slovenačkim zemljama u jednu nezavisnu državu. U proglasu se Crnogorci pozivaju da se okupe pod tim geslom.“ Kao što znamo „okupljeni“ su pod bajonetima, topovskim salvama i genocidnim zakonima nakon Božićnjeg ustanka.

„Polovinom 1918. g. srpska Vlada je Crnogorskom odboru stavila na raspolaganje 300.000 franaka da ih uputi kao pomoć sirotinji u Crnoj Gori. U Odboru je inicirano da pri korišćenju te sume sredstava treba više da gledamo sa političke tačke gledišta, tj. da je iskoristimo za naše političke ciljeve, tako što novac ne bi trebalo davati svoj sirotinji, jer se to ne bi osjetilo, već ga dati istaknutijim ljudima u plemenu, koji su ranije stradali od režima kralja Nikole, a koji bi mogli vezati plemena za sebe. Uz konstataciju da je o tome pitao srpsku Vladu, Andrija Radović, predsjednik Odbora, upozorio je da ako do toga dođe, treba sve raditi u najvećoj tajnosti i slati maskirano.“

Iako je radio maskirano za Andriju Radovića se pretpostavlja tačni iznos za koji se „transferisao“ i prodao – to je 500.000 franaka! Koliko će vremena trebati da se utvrde iznosi koje su, za svoje služenje tuđim interesima, dobili pojedini predstavnici udruženog zločinačkog poduhvata koji trenutno obnašaju vlast, viđećemo. Vjerujemo da će uskoro biti procesuirani i „u ime naroda“ adekvatno nagrađeni za svoj „doprinos“ ovakvom urnisanju naše jedine domovine.

[opgpereglin-blog]

Bazga plod - crne bobice bazge Poznata po svom mirisnom bijelom cvijetu bazga spada među najpopularnije ljekovite biljke. Nalazimo je uz gotovo sve seoske kuće čak i u malim kućnim vrtovima. Cijenjena je još od pred povijesnog doba, kao takva ubraja se među najstarije ljekovito bilje o čemu svjedoče nalazišta sjemena i grančica bazge u iskopinama iz kamenog doba u Švicarskoj i brončanog doba u sjevernoj Italiji. U staroj Grčkoj spominju je Hipokrat i Dioskurid koji navode niz mogućnosti liječenja bazgom. Crna bazga je biljka iz porodice (Adoxaceae). Poznata je više od 4000 godina, a od antičkih vremena se koristila kao dijaforetik (sredstvo koje pojačava znojenje) i diuretik (sredstvo koje pojačava izlučivanje mokraće). Crna bazga poznata je i kao europska bazga, zova, crna zova, prava bazga, obična bazga, zovina, zovika, zovik, šambik, buzika, bazgovina, bozgovina, bazdovina, bažovina, bazag, apta, velecvjetni krestušac. Ovaj listopadni grm ili nisko stablo raste do osam metara u visinu, a u rijetkim slučajevima i do deset. Raste po rubovima šuma, uz potoke, šikare, po okućnicama i živicama, na područjima do 1500 metara nadmorske visine. Rasprostranjena je po čitavoj Hrvatskoj. Listovi crne bazge narastu od pet do 15 centimetara, najčešće su peterostruki, s gornje strane su tamnozelene boje, a donja strana je dlakava i svijetlozelena. Karakterističnog su mirisa. Cvjetovi su sitni, zvjezdasti, vrlo ugodnog mirisa, s bijelim ili žućkasto-bijelim ovalnim laticama udruženima u cvatove promjera više od 20 centimetara. Male, sjajne, crnoljubičaste bobice (veličine šest do osam milimetara) imaju po tri sjemenke. Plodovi se razvijaju iz cvjetova i sazrijevaju u rujnu. Bobice su slatkasto-kiselkaste, prepune soka. Korijen joj je plitak. Deblo crne bazge naraste pedesetak centimetara u širinu, a kora joj je izbrazdana, svijetlosiva u gornjim dijelovima, a svijetlosmeđa u donjim. Cvate od svibnja do kolovoza. Povijest bazge (zove) Bazga se koristila još u kamenom dobu (Švicarska) i brončanom dobu (Italija). Ljekovita svojstva bazge bila su prepoznata i kod starih Grka i Rimljana. Otac medicine Hipokrat opisao je bazgu kao medicinsko blago zbog brojnih bolesti koje su se njome liječile. Vjerovalo se da vino od bazge produžuje život, nazivalo ga se vilinskim pićem, a nošenje grančice bazge u džepu štitilo je od reume. Grm bazge nekada se nazivao ljekarničkim ormarićem seljaka. Bazga je simbolizirala smrt i rođenje te se koristila za zaštitu od zlih sila. Neki su vjerovali da bazga raste na mjestima na kojima je bila prolivena krv. Spaljivanje drveta bazge smatralo se predznakom smrti jer bi se u plamenu pojavio vrag, a prema vjerovanju, onaj tko bi namjerno oštetio biljku doživio bi tešku sudbinu. Bazga bi se sadila kod stražnjeg ulaza u kuću kako bi štitila ukućane od zla i crne magije, a vještice držala podalje. Kolijevke za djecu nisu se smjele izrađivati od drveta bazge jer se vjerovalo da duh bazge može nauditi djetetu. Stare Rimljanke od zrelih bobica bazge radile su boju za kosu koja bi im davala crvenkasti odsjaj. Sambuka, malena harfa ili frula, izrađivala se od grančica bazge. Odatle dolazi i naziv ploda Sambucus. U biodinamičkoj poljoprivredi radi se i koristi tekuće gnojivo od bazge. U litru vode stavi se sto grama listova i ostalih zelenih dijelova biljke. Pušta se da odstoji tjedan dana, nakon čega se procjeđuje i razblažuje vodom u omjeru 1:4. Tekućim gnojivom prska se tlo i usjevi kako bi se usporio napad pepelnice. Tako se biljka štiti i od lisnih uši, resokrilca i kupusovog bjelca. Osim toga, tekuće gnojivo od bazge štiti od glodavaca pa se stavlja na mjesta na kojima se te životinje okupljaju ili na kojima žive. Izgled i stanište bazge Raste kao grm ili drvo, visoko oko 3 do 10 metara. Kora je raspucana, svijetlo-smeđa ili siva. Sustav korijenja je površinski, ali dobro razvijen. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene mekanom srži. Nasuprotno smješteni listovi su neparno perkasti, jajasti i ušiljenog vrha.

Na licu su tamnozeleni, a naličje je svjetlije boje i dlakavo.  U početku su zelene boje pa prelaze u ljubičasto crvenu i potpuno crnu boju. Plodovi su koštunjićave bobe s tri sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Danas se najčešće koristi u prehrambene svrhe, ali je i vrlo ljekovita biljka. Za hranu ili liječenje koriste se listovi, cvijet i plod. Rado raste na osunčanim rubovima šuma kao i u rijetkim, svijetlijim šumama, a susrećemo je i u blizini naselja i kuća, voli plodno, vlažno tlo i suncem osvijetljena staništa. Bobice bazge Bobice odnosno plod bazge sadrži antioksidanse, vitamine  C i E, antocijane, flavonoide, terpene i druge ljekovite tvari koje djeluju antivirusno, antibakterijski te kao diuretik. Zrele ljubičasto-plave bobice najveći su prirodni izvor vitamina B, posebno vitamina B1 te sadrži više željeza čak i od cikle i aronije. Sirup i džem od bobica bazge Osim što je odličan osvježavajući napitak za svakodnevnu uporabu sa dozom vitamina i željeza, sirup od plod bazge se također koristi kao pomoć kod virusnih infekcija popraćenih visokom temperaturom – kod gripe i prehlade, a pokazuju i lagano diuretsko djelovanje. In vitro istraživanja pokazala su snažnu antioksidativnu aktivnost, te antivirusno, imuno-stimulacijsko, imuno-protektivno i protuupalno djelovanje. Klinička istraživanja provedena na pacijentima s gripom pokazala su brži oporavak pacijenata koji su uzimali sirup od ploda bazge od onih pacijenata koji su bili u kontrolnoj skupini te sugeriraju uzimanje standardiziranih tekućih ekstrakata dobivenih iz bazge tri do pet puta dnevno – s time da se s uzimanjem započne već kod prvih znakova bolesti. Djeca je također mogu koristiti, a zbog odličnog okusa rado je i prihvaćaju kao svakodnevni sok.  [block id="proizvodi-za-clanke-bazgap"] Kemijski sastav ploda bazge Crna bazga sadrži flavonoide, derivate kavene kiseline, eterično ulje s visokim sadržajem slobodnih masnih kiselina i minerale (kalcij, kalij, fosfor i željezo). Bazga je bogata antioksidativnim antocijaninima, vitaminom C, A  te vitaminima B skupine (B1, B2 i B6). Cvijet crne bazge sadrži organske kiseline (kumarinska, kavena, klorogenska kiselina) i njihove glikozide, estere masnih kiselina, ursolnu i oleanolnu kiselinu, flavonolne glikozide, eterično ulje, sluz trijeslovine i mineralne tvari. Plod crne bazge - bobice Plod bazge u obliku je bobice, tamnoplave ili tamnocrvene boje. Listovi su joj jajasta oblika, a stabljike dobro razvijene u granje, iako lako lomljive. Korijen joj je također plitak, a može se razmnožavati ili iz sjemena ili sadnica. Stablo bazge može živjeti oko 40 godina ako je samoniklo, ali samo 20 ako je iz uzgoja. Jedna šalica plodova bazge sadrži: 106 kalorija 27 grama ugljikohidrata, od toga 10.2 grama dijetalnih vlakana 870 miligrama vitamina A 950 miligrama vitamina B (B1, B2, B3, B5, B6) 406 miligrama kalija 52.2 miligrama vitamina C 9 miligrama folata 55 miligrama kalcija, 2.32 miligrama željeza. Ljekovita svojstva bazginog ploda Sirup od bobica bazge ima jaka antioksidantna svojstva, jača imunološki sustav, pomaže u borbi protiv virusa koji izazivaju prehladu, gripu pa čak i herpes, pomaže kod upale sinusa i olakšava kašljanje. Plod crne bazge se koristi i za znojenje, a rjeđe za pospješivanje proizvodnje mlijeka. Vanjskom primjenom se koristi u slučaju oteklina i upala. Zbog visokog udjela dijetalnih vlakana povoljno djeluje na probavni sustav i peristaltiku crijeva. Kao laksativ se preporučuje uzimati kod crijevnih i probavnih poremećaja Bobice se koriste za njegu kože, u sprečavanju bora i poboljšanju izgleda kože. Bobice bazge imaju antivirusno djelovanje Pomažu kod jačanja imuniteta Pomažu kod problema sa željezom pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi pomaže kod akni i kožnog osipa djeluje kao laksativ i diuretik Pomaže pri mršavljenju Podiže i jača imunitet Lijek je protiv prehlade, gripe, kašlja i raznih viroza jer djeluje antivirusno i antibakterijski

Pospješuje cirkulaciju i pročišćuje krv Jačanje imuniteta Pripravci od bazge pomažu kod jačanja imunološkog sustava, gripe, vrućice, prehlade, kašlja, bronhitisa, reume, probavnih tegoba, mršavljenja, kolika, šećerne bolesti, čireva, konjunktivitisa, vodene bolesti, osipa. Neki je nazivaju superjunakinjom među biljkama – bazga ima antioksidativno, protuupalno, antibakterijsko, laksativno i diuretičko djelovanje. Oblozima od bazge kod djece se liječi osip uzrokovan vodenim kozicama. Oblozima se liječi i ugriz psa. Bazga potiče izbacivanje tekućine i toksina iz tijela, poboljšava funkciju bubrega, ublažava zubobolju i čisti krv. Medicinski je dokazano kako bazga ublažava određene simptome uzrokovane HIV-om i herpes simpleks virusom (HSV-1). Zreli plodovi crne bazge bogati su vitaminima i mineralima. Sadrže karotin, fosfor, kalcij, kalij, natrij, željezo, magnezij, vitamine B1, B2, B3, B5, B6 i vitamin C te aminokiseline i vlaknaste tvari. Osim za jelo, plodovi se koriste i kao dodaci hrani kako bi se poboljšala boja – plod bazge u sebi ima tvar antocijan. Plodovi daju ljubičastu i plavo-ljubičastu boju. Medicinski je dokazano kako antocijan pomaže kod poboljšanja cirkulacije i u oftalmologiji. U cvjetovima bazge ima flavonoida koji djeluju protuupalno i glikozida koji potiču znojenje. Primjena crne bazge (zove) Gotovi svi dijelovi bazge mogu se iskoristiti – cvijet, bobice, lišće, kora i korijen. Od bazge se, kao dodatak prehrani, rade sokovi, sirupi, džemovi, marmelade, kompot, kolačići, čajevi, vino, ocat, rakija. https://www.pereglin.com/bazga-cvijet/ Pripravci od bazge pomažu kod jačanja imunološkog sustava, gripe, vrućice, prehlade, kašlja, bronhitisa, reume, probavnih tegoba, mršavljenja, kolika, šećerne bolesti, čireva, konjunktivitisa, vodene bolesti, osipa. Neki je nazivaju superjunakinjom među biljkama – bazga ima antioksidativno, protuupalno, antibakterijsko, laksativno i diuretičko djelovanje. Oblozima od bazge kod djece se liječi osip uzrokovan vodenim kozicama. Oblozima se liječi i ugriz psa. Bazga potiče izbacivanje tekućine i toksina iz tijela, poboljšava funkciju bubrega, ublažava zubobolju i čisti krv. Medicinski je dokazano kako bazga ublažava određene simptome uzrokovane HIV-om i herpes simpleks virusom (HSV-1). Zreli plodovi crne bazge bogati su vitaminima i mineralima. Sadrže karotin, fosfor, kalcij, kalij, natrij, željezo, magnezij, vitamine B1, B2, B3, B5, B6 i vitamin C te aminokiseline i vlaknaste tvari. Osim za jelo, plodovi se koriste i kao dodaci hrani kako bi se poboljšala boja – plod bazge u sebi ima tvar antocijan. Plodovi daju ljubičastu i plavo-ljubičastu boju. Medicinski je dokazano kako antocijan pomaže kod poboljšanja cirkulacije i u oftalmologiji. U cvjetovima bazge ima flavonoida koji djeluju protuupalno i glikozida koji potiču znojenje. Pogledajte kratki video koji objašnjava ljekovita svojstva bazginih bobica Sadnja crne bazge Bazga se sadi u proljeće ili u jesen. Preporučuje se jesenska sadnja jer se tada korijen bolje razvije, a optimalna listopadska temperatura za bazgu je između sedam i petnaest stupnjeva. Preferira vlažno tlo, prozračno, plodno i bogato dušikom te kiselo do umjereno kiselo (pogodan je pH u rasponu od 4,5 do 7,5). Nakon dobre pripreme tla (oranje, tanjuranje, podrivanje u kolovozu) i uklanjanja višegodišnjih korova, u rupu duboku dvadesetak centimetara ubacuje se do deset kilograma zrelog stajskog gnoja ili komposta, što se prekrije s tri do pet centimetra zemlje. Zatim se stavljaju sadnice bazge, a dobro je osigurati joj oslonac, poput kolca ili stupića. Korijen biljke zatrpa se sipkom zemljom koju je potrebno dobro stisnuti ili utabati kako bi se bazga mogla ukorijeniti. Nakon sadnje, bazgu se preporučuje zaliti s minimalno deset litara vode. Obično se sadi u razmacima od 4 do 5 metara unutar reda i do 5 do 6 metara između redova. Ne preporučuje se saditi bazgu na površine na kojima su prije uzgajane jagode, metvica, krumpir,

rajčice, lucerna, a poželjno je godinu dana prije sadnje posijati mješavinu trava i djeteline. Razmnožavanje crne bazge 1. REZNICAMA – Bazga se jako lako razmnožava reznicama – samo zabodete reznice u tlo i često one potjeraju korijenje (isprobano iz prve ruke). Najbolje ju je pokušati zakorijeniti na proljeće ili na jesen. Često mi se dogodi da dok pobockam bazgu po vrtnim gredicama za odvraćanje krtica i voluharica da se primi. 2. SJEMENJEM – Ptice jedu bobice – a time dakle raznose i sjeme posvud i često mi se dogodi da bazga nikne na vrtnim gredicama i sl. Stoga možete posijati i sjeme, vrlo brzo raste jednom dok nikne ako joj uvjeti odgovaraju. Bazga se razmnožava sjemenom samo kada se stvaraju nove sorte pa se biraju biljke sa željenim svojstvima, koje se kasnije razmnožavaju reznicama. Kod razmnožavanja reznicama mogu se koristiti zelene, zrele i poluzrele reznice. Najčešće se rabe zrele reznice koje se dobivaju rezanjem jednogodišnjih zdravih izboja na duljinu od 20 centimetara. Reznice se uzimaju isključivo kad je biljka u fazi mirovanja vegetacije, najbolje u razdoblju nakon otpadanja lišća u jesen do pojave prvih mrazova. Do sadnje u proljeće čuvaju se umotane u crnu foliju, na temperaturi od približno 0 stupnjeva. Kada se sade, važno je da na površini ostane jedan par pupova. Nakon desetak dana, biljka počinje formirati korijenje. Sade se u razmaku od jednog metra između redova ili tridesetak centimetara u redu. Uzgajanje crne bazge Bazga je veliki ljubitelj vlage pa se preporučuje uzgoj na područjima koja imaju preko 700 mm oborina godišnje. Korijen joj je plitak i ne može sama doći do vlage iz dubljih slojeva tla. Samonikla crna bazga može rasti i opstati na mjestima do 1500 metara nadmorske visine, dok bazga iz uzgoja uglavnom ne dozrijeva iznad 700 metara. Ovisno o zdravlju i starosti biljke, crna bazga u vrijeme mirovanja vegetacije može podnijeti temperaturu do minus 29 stupnjeva. Kratak video o uzgoju Bazge možete pogledati ovdje Izboji se režu već u prvoj godini sadnje. Ostavlja se između četiri i šest razvojno i položajno najboljih mladica, dok se ostale odstranjuju. Veoma je važno odstraniti mladice koje izbijaju iz debla čim narastu na dužinu od 10 do 15 centimetara. Iduće godine u proljeće, prije početka vegetacije, vrhovi ostavljenih izboja od prošle godine skraćuju se za 20 posto, a višak izboja naraslih od prošle godine se reže. Potrebno je uzgojiti još četiri do sedam novih, dobro razvijenih i uspravnih mladica. Treće godine ostavljaju se samo novi jednogodišnji izboji. Odstranjuju se dvogodišnje grane, svi izboji koji su već dali rod (osim u slučaju da nema dovoljno jednogodišnjih). Nakon treće godine rezidba se obavlja redovito. Ovisno o razvijenosti krošnje, s vremenom se ostavlja sve više jednogodišnjih izboja, no treba paziti da ih ne bude previše kako se bazga ne bi iscrpljivala. Ako je biljka preopterećena, kvaliteta plodova je lošija jer nema dovoljno svjetlosti te je sklonija gljivičnim oboljenjima. Trava oko bazge treba se redovito kositi (čim naraste petnaestak centimetara) kako se ne bi crpila vlaga iz tla. Pokošena trava se ostavlja. Razgrađena trava obogaćuje tlo hranjivim tvarima i održava ga plodim. Savjetuje se prihranjivanje organskim gnojivima, obično u jesen, i dodavanje dušika po potrebi (proljeće i ljeto), ovisno o tlu na kojem bazga raste. Osim dušika, u jesen se nadomještaju i kalij i fosfor. Mlade biljke iznimno su osjetljive na herbicide (kora im je propusnija). Umjesto herbicida, preporučuje se suzbijanje korova malčiranjem, što ujedno tlo čini prozračnijim i poboljšava strukturu zemlje. Gdje kupiti Sirup i džem od bazginih bobica OPG Pereglin ima najkvalitetniji sirup od bobica bazge, možete ga i probati prije kupnje! [block id="proizvodi-za-clanke-bazgap"] Bazga sirup od bobica - recepti Sirup od bobica bazge – bez šećera i konzervansa Možete napraviti i sirup od bazginih bobica. Sastojci:

1/2 šalice osušenih bobica bazge 3 šalice vode 1 šalica meda 1/2 šalice jabučnog octa. Priprema S obzirom na to da su sirove bobice bazge otrovne, potrebno ih je kuhati. Pola šalice stavite u lonac s vodom i kuhajte 30-ak minuta. Zatim uklonite mješavinu s topline i ostavite da se ohladi dok ne postane mlaka. Potom bobice zgnječite, najbolje gnječilicom za krumpir ili sličnim kuhinjskim pomagalom. Dobro procijedite tekućinu kroz dvostruku gazu ili vrlo sitno cjedilo. Dodatno istisnite bobice da izađe sva tekućina. Zatim dodajte med i nakon miješanja dodajte jabučni ocat. Sirup čuvajte u hladnjaku, a maksimalni rok trajanja je od 4 – 6 mjeseci. Sastojci za sirup od bobica bazge: 1 kg zrelih bobica bazge 1 l vode 0,75 kg šećera 2 cm svježeg korijena đumbira sok i korica od jednog limuna 0,5 kg domaćeg meda Postupak: Bobice bazge prelijte vodom i stavite kuhati, a nakon što su se 15 minuta kuhale, maknite ih s vatre, dodajte šećer, naribani đumbir te sok i naribanu koricu limuna. Poklopite, pustite da odstoji 30 minuta te procijedite kroz sito. Procijeđeni sok zagrijte do vrenja, dodajte med, dobro promiješajte i dok je još topao, ulijte ga u čiste staklene boce. Sirup od bobica bazge čuvajte na hladnom i mračnom mjestu (može i u hladnjaku) te ga koristite kao sirup za razrjeđivanje. Džem od bazge recept Za pripremu džema bit će vam potrebno: 1 kg bobica, 700 g šećera i 200 ml vode. Odvojite plodove od peteljki i dobro ih operite. Na površinu vode će isplivati svi oštećeni plodovi, nečistoće, ali i nezreli, crveni plodovi koje je potrebno odstraniti zbog njihove otrovnosti. Od vode i šećera napravite sirup u koji ćete dok još ključa ubaciti plodove. Prokuhajte 10 minuta i pustite da se prohladi, prestane ključati. Postupak ponovite još dva puta, a svaki put ostavite da se prohladi. Skuhan džem se pakira u sterilne tegle koje se čuvaju na hladnim i tamnim mjestima. Ako vam se sviđa naša Bazga onda ćete obožavati Drijenak! Više o drijenku saznajte ovdje.

[prodajanekretnina]

Portonovi, Crna Gora - NEKRETNINE ZA PRODAJU

[gercekgundem34]

AutoPazar.me: Najbolja Mesto za Pronaći Polovne Automobile u Crnoj Gori

U svetu gde je pronalaženje pouzdanog polovnog automobila često mukotrpan zadatak, AutoPazar.me se ističe kao vodeća platforma koja vam omogućava da brzo i lako pronađete automobil iz snova. Naš bogat katalog auto oglasa obuhvata različite marke i modele, osiguravajući da svaki kupac može naći vozilo koje mu savršeno odgovara.

Široka Ponuda Auto Oglasi

Veliki Izbor Polovnih Automobila Na AutoPazar.me možete birati između mnogobrojnih polovnih automobila dostupnih širom Crne Gore. Bilo da vas zanima kompaktno vozilo za svakodnevnu vožnju ili robusni SUV za porodične izlete, naš raznovrstan asortiman auto oglasa sigurno će zadovoljiti vaše potrebe.

Detaljni Opisi i Fotografije Svaki oglas na našoj platformi sadrži iscrpan opis i visokokvalitetne fotografije vozila, pružajući vam sve potrebne informacije kako biste doneli informisanu odluku. Naša posvećenost transparentnosti i pouzdanosti osigurava da tačno znate šta kupujete.

Olakšajte Proces Kupovine sa AutoPazar.me

Intuitivna i User-Friendly Platforma Naša web stranica je dizajnirana da bude lako upotrebljiva, sa jednostavnim navigacionim menijem i naprednim opcijama za pretragu. Možete brzo filtrirati oglase prema vašim specifičnim kriterijumima kao što su marka, model, cena i druge karakteristike, čineći proces kupovine efikasnim i bez stresa.

Podrška Korisnicima Naš tim za korisničku podršku uvek je na raspolaganju da vam pomogne. Bilo da imate pitanja o određenom automobilu ili vam je potrebna pomoć prilikom korišćenja sajta, možete se osloniti na našu stručnu i ljubaznu podršku. Naš cilj je da vam pružimo besprekorno iskustvo kupovine.

Zaključak: AutoPazar.me je vaša idealna destinacija za pronalaženje polovni automobili crna gora. Sa širokim spektrom auto oglasa, detaljnim informacijama o vozilima i izuzetnom korisničkom podrškom, garantujemo vam zadovoljstvo pri svakoj kupovini. Posetite nas danas i pronađite automobil koji vam odgovara!

[balkanskapravila1371]

VRATILA SE "CRNA SMRT" Prijavljen prvi slučaj bolesti koja je u srednjem veku ubila 25 miliona ljudi

https://www.novosti.rs/planeta/svet/1385654/crna-smrt-kuga-amerika-sad-vesti

[radiogornjigrad]

Rosie Kugli: Grace Jones: sila koja prkosi vremenu

Grace Jones – crna pantera, ime koje odjekuje u svijetu glazbe, mode, filma. Ova nevjerojatna žena, rođena u svećeničkoj obitelji, uspjela je osvojiti svijet svojom jedinstvenom pojavom i neponovljivom karizmom. Iz tame svoje prošlosti izašla je kao feniks i postala jedan od najvažnijih simbola osamdesetih godina. Puno toga pisano je o njenoj karijeri i turbulentnom životu. Od izgleda koji je…

[belog-grada-crna-princeza]

Crna dama.

Shvati da ja ne mogu da pobedim sa tobom. I shvatam ja to, veruj mi da shvatam. Insistiraš na partiji šaha dok pokušavam da ti prevedem ženu prekoputa tebe u smislene rečenice. Rušim crnog kralja, a slučajno povučem sve figure sa stola. Uporno tražiš skrivene namere. Skidam džemper, ostajem u majici na bretele. Naslućuješ li šta je ispod? Meso? Vene? Ili savršeno iskonstruisana lutka? Stavljaš dlanove u džepove i za mene slika gubi ton. Ne mičem zenice. Nervozno uzdišeš, ustaješ od stola. Pesnicama tražiš kontakt. Čaša pada na pod u slow motion-u. Vriska, pometnja. Ostajem nepomično da sedim. Neka žena mi briše lice, gutam krv. Ne skrećem pogled sa tebe. Progovaraš. Psovke ili izvinjenja, ne mogu da razaznam; nevažno, isto je, manje više. Rane na tvojim zglobovima prstiju neopisivo me bole. Dok napuštamo mesto zločina, u izlogu zapažam proces zarastanja sluzokože. Zastajem da nanesem karmin, naravno crveni. Naslućujem nestrpljenje u tvom ćutanju i krivicu koja ga ne prekida. Smejem se, onako za sebe, da ne vidiš. Možda sam i sadista jer uživam koliko te boli kada me povređuješ. Svaku ranu podnosim, ako je praćena slatkim ukusom tvoga pokajanja. Pitam: i? Ko je pobedio? Podižeš obrve, ne znaš o čemu pričam. Mislim da smo u pat poziciji - sad te već izazivam. Zar nisi rekla da se ne igramo? Ali još uvek mi slediš hod i ja znam, drugačiju me i ne želiš, zar ne?

-Katarina