#periferija

[acebytaemin]

top 5 perfumes, top 5 makeup products & top 5 songs you would play to bracha… 🙂‍↕️🙂‍↕️🙂‍↕️🤭💘

ouhhh i haven’t actually gotten to smell very many perfumes that i liked 😔 i truly mostly don’t like anything (at least out of the things i’ve gotten to smell which is all like. drugstore available stuff like no niche perfumery things which i rly do want to get into!) howeverrr… i do have some that i like:

1. killian angel’s share (i WILL buy this for myself.. one day 🧿)

2. givenchy l’interdit rouge

3. d&g the only one = ysl libre intense

4. tom ford black orchid

5. fuckass lush honey i washed the kids LMFAO i really love it it’s my after-shower scent, doesn’t smell incredible upon first spritz but it develops into this gorgeous subtly sweet scent that i looove to go to sleep with. same goes for lush twilight but it’s a lavender scent so you’d hate it kfhskkd

makeup products well 🤭 i WOULD usually put l’oreal 24h matte foundation here prob as number one however i haven’t worn foundation in almost a full year now so!

1. fenty beauty gloss bombs yes they’re incredible yes they’re worth it. every single cent. i get one every time i travel somewhere w a Sephora LMAO i currently have fenty glow & fu$$y currently 💋

2. maybelline lifter gloss (currently own 5 tubes (moon, 2x silk, topaz, red flag and looking to get more i need one in every bag at every occasion. way cheaper but also way less thick/long lasting version of fenty)

3. maxfactor 2000 calories mascara in waterproof listen no matter how i flip it no matter which mascara i try (ive tried too faced, benefit, ysl, dior and soooo fawking ON) this one is just IT. the only one with such good separation and holding up a curl and lasting the entire day. my main girl always

4. nudestix! i have 3 shades rn (naughty n spice, bondi bae, in the nude) i use them depending on my mood for the day as blush & bronzer and they give such a beautiful sunkissed vibe i love them sm. longwearing too

5. maybelline age rewind (fuck you in advance teo) concealer in shade 5 brightener it’s so good stays all day doesn’t crease mwaaah mwah i also use it for spot concealing if i get spots 😌 gorgeous & cheap you gotta love it

BEST FOR LAST…. literally where do i beginnnn bang chan answer my calls i need you to HEAR my vision. this is just going to be off the top of my head bc if i really got out my playlists and started to get into this i’d need to quit my job to focus on this alone 🙏🏼

1. periferija by voyage & nucci i have already gone ON abt this and i want to show this to them with super selfish intent like to talk them into doing something similar bc i just really really truly need chan and changbin going STUPID on a balkan beat it’s actually crucial to me. lyrics gotta be in a similar vein too A JA JAK KAO TERIJER i know you know. these fits bc you KNOW i need the tank top + chain combo

2. nad****a by zera oh listen this is again selfish of me bc i have this VISION of all of them doing this and ofc felix starts the song what with ‘dragon’ being in the meaning of his name and it’s gotta be a super dynamically shot video kinda like aespa supernova only at the club. felix insane face to voice ratio has to shock your system within the first 5 seconds of a song for it to truly HIT so he goes ‘ko zmaj bebo ja sam tako nadrkana’ [slaps the camera away from himself] ‘oko nas samo momci s lošim navikama’ [an almost 360 spin of the camera wherein you see bracha and then it gets to hyunjin who gets the next line] ‘ceo splav noćas popunjen je barbikama’ [zoom out to see all of danceracha aka my pretty dollface racha w hyunjin in the middle] i could go on. what i personally would change abt the song though is instead of the prechorus/verses i would do a lot of rapping i know my bracha would devour the track i am 100000% sure of it. the one other line i would NEED to keep is chan doing ‘gde god dođem imam pratnju kao predsednik’ ofc coupled w a shot of them all behind him 😌 uhm can you tell this was ALL i thought abt on todays walk LMFAOOOO i need to be like. sedated

3. keeping it SHORT NOW PROMISEEE i just gotta show nyokosuzi to my channieeeeeee i know he’d love it i know he’d relate jebeni lider etc you know how it goes i would LOVE to see his flustered face LMFAO you know how he writes the most suggestive nastiest lyrics and then pretends he doesn’t know shit. Yes exactly

4. opanci - nucci LOOK the nasty fucking tone of voice this man has just screams changbin to me and the mix of traditional singing w the rap strikes a chord to me (loš momak by nikolija another good example) i just think they’d both love it anddd sound so good on the track it’s a win win situation

5. a classic.. GLUH I NIJEM ZBOG NJE i can’t explain to you how much i want a bouncy beat from chan i know he’s got it in him ive heard what he can do. if they WANT to be pathetic i neeeeed ‘bacam ruže sto i jednu ružu na kučku bez duše ❤️‍🩹’ energy over a delicious beat and not fuckass lose my breath with underwhelming vocals type pathetic shit (+ bonus something like Divljam w the bouncy beat and added balkan spice in the instrumental PLUSS kako gleda me ko vučica vuka no no now ive said too much.)

[knjigeobradovic]

CENTAR I PERIFERIJA U AUSTRO-UGARSKOJ - STIJN VERVAET

[zasvepare]

DIE HEIMAT Pismo Arnou

(ovde pročitati originalno pismo na francuskom)

Grac, 24. juna 2019

Druže Arno,

žao mi je što nisam mogao ranije da ti pišem. Pročitavši tvoje poslednje pismo jutros (sa dobrih nedelju dana zakašnjenja!) rešio sam, na licu mesta, da ti napišem pravo pismo, da, na papiru, rukom, i povrh svega: hodajući! Dokaz? Evo, odmah.

Jedva čekam da ti pokažem šta sam sve iskopao na buvljacima Land Štajermarka! Ali da bi se to desilo, potrebno je da te postupno uvedem u ovaj Gradec, baš kao što je to učinio Mišel Bitor u svom Rasporedu časova, uvodeći čitaoca korak po korak u svoj imaginarni Mančester (možeš misliti, to je knjiga koju trenutno prevodim!) 

Prvi prizor koji mi se poturio ovde u Gracu, iste večeri pošto sam se iskrcao, bila je jedna starica, smeštena ispred parfimerije Orsay, koja nije prosila niti zabavljala publiku, nego joj je držala govor na čistom srpskom (sa hercegovačkim akcentom); uspeo sam da presretnem nekoliko reči koje, evo, prevodim za tvoje uši: 

Hitlerovu vam krv prčim i jebem na lomači... Jebo vas Hitler sve, u šupak vas jebo!

(Je vous le baise bien, votre sang hitlérien, et je vous le baise encore sur un bûcher ! Allez le mettre, votre Hitler, dans le trou de cul, tous parmi vous!) 

(Reći ću ti kako to zvuči na srpskom. Da sam ovo pročitao u knjizi, učinilo bi mi se smešno i preusiljeno! A ipak, upravo tako mi se ispostavilo u stvarnom životu: ona je čak izgovorila dva sinonima za baiser!) 

Ukratko, u tom trenutku, moj dragi Arno, shvatio sam da sam kod kuće! 

I to je bilo tek prvo pojavljivanje Domovine (Heimat). Pokazaće se da će se ukazati još nekoliko puta, i da će njena ukazivanja biti glavobolna a, bogme, i sablasna!  Za mojih prvih nasumičnih šetnji (nasumičnih u meri u kojoj to dozvoljava urbanistički plan grada), u izlogu jednog antikvara blizu Jakominiplatza, primetio sam kartu Bosne iz 19. veka (u to vreme ju je bila zauzela Austrougarska imperija) i okolnih zemalja. Na njoj sam prepoznao grad Valjevo, gde sam živeo nekoliko godina pre polaska u školu (ovde se zove Valiova), Kragujevac (Krakoievaz) i Serraglio. Ovo na repu je Sarajevo.

  Dobro je što smo već kod Sarajeva! Nekoliko dana kasnije, petnaestog, svratio sam u Volkshaus, salu u kojoj je lokalna komunistička partija (rekoše mi da su ozbiljni) organizovala Jugofeštu (takođe najavljenu na srpskom po plakatima). 

Šta je tu bilo predviđeno? Da se tokom celog petnaestog juna održavaju koncerti folklornih grupa. Da se sve to zaliva pivom Puntigamer. A na samom kraju, tako je pisalo na plakatu, trebalo je da zasvira Zabranjeno pušenje.  Nisi čuo za njih? Osamdesetih godina, ova grupa iz Sarajeva jedina je predstavljala pokret pod nazivom neoprimitivizam (sam vidi šta je to); njeni članovi su snimili najbolji jugoslovenski komično-satirični tevešou pod nazivom Top lista nadrealista (na sreću, nemaju nikakve veze sa Bretonom & Co.) 

Kultna grupa, dakle, koja se trideset godina kasnije pojavljuje u Gracu, i to na fešti mladih štajerskih komunista. I kakav je bio koncert? E pa, najiskrenije, ne sećam se! Ili jedva: tek nekoliko taktova pesme Zenica blues (njihova presmešna replika na Folsom prison blues Džonija Keša; gledaj ih samo : kako skakuću razdragani) i još jedne: Šeki’s on the road again. Veći deo njihovog koncerta propustio sam jer sam kupovao pivo. Jedno pivo. Prvoj (plastičnoj) čaši Puntigamera trebalo je dobrih pola sata da se pretvori u gutljaj i tada sam shvatio da će biti jedina. Potom, smešten na stepenice na obodima Volkhausa, trebalo je da izbegavam dim. Kakav dim? Dim roštilja specijalno priređenih za ovu priliku. Tu se moglo napariti balkanskim specijalitetima, kao što su cevapcici, sarma, pleskavica, servirani, kao što i priliči, uz crni lukac. Ukratko, samo suvo meat is murder, sa malo kupusa, i to sve u lokalu pod nazivom Dolly Bell, po prvom filmu Emira Kusturice.

Bio sam, priznajem, prilično razočaran tim nostalgičnim spektaklom, koji je uz sve priredila neka komunistička partija. U svemu sam njušio ogromnu naivnost, posve sličnu onoj koja je navela Petera Handkea (po svim merilima mog voljenog pisca) da brani Slobodana Miloševića kao spasioca te iste Jugoslavije! 

Teško je izbeći naivnost da se pokojna Jugoslavija proglasi Heimatom soft-komunizma, koji je uz sve to western-friendly, naročito u ovoj neolib. epohi, u kojoj se komunizam pretvara u komercijalnu marku (makar se to desilo na roštilju sa nazovi-sarajevskim ćevapčićima). Jestivi komunizam. Komunizam (R) (TM)

Ili je pak (možda sam ja naivan?!) ta parada Komunističke partije bila pronicljivost biznismena? Mora se reći da je te večeri kafe-ćevabdžijama dobro išlo! 

No, uza sve rezerve, osećanje prepoznavanja doma se nastavilo, intenzivno, i naročito se pojačalo kada sam (evo nas, najzad smo tu) obišao buvljak. 

Najveći buvljak u Gracu održava se u predgrađu Puntigam, odmah pored pivare Puntigamer. I prva knjiga koju sam zahvatio iz kartonske kutije i otvorio, ma ne, koju sam našao otvorenu, bila je šta misliš koja? 

Prva stranica Na Drini ćuprije Iva Andrića, koju svi Jugosi znaju napamet. Dokaz? Evo ga.  

Gospode, dragi Arno, život je počeo tek onda, kad su se ukazala predgrađa! 

Treba reći da, zahvaljujući stipendiji lokalne institucije, raspolažem (ali samo na mesec dana) udobnim smeštajem u centru grada, na samom vrhu brda Šlozberg, na koje bi svi da se popnu, i da plate 1.60 evra da bi to izveli, pred čijim prizorom je jedna Bosanka, evo pre koji sat, rekla svom momku: Prvo pa muško! Da ti prevedem? Prvo mesto koje mi pokazuješ, i ispostavlja se da je Bingo! E pa evo ga taj Bingo.

Ovo mora da je najpoznatiji prizor iz Graca. Gračanima je sigurno dojadio. E pa i meni je! Ne želeći da ispadnem nezahvalan prema lokalnoj instituciji koja me smatra piscem (vidiš ti to?) ipak sam nervozno čekao tu subotu, žurilo mi se da za sobom ostavim sve te luksuzne fasade, svu tu blink-blink raskoš namenjenu turističkim očima (primetio sam da neprekidno zamišljam njene kulise i lagume) i otrčim u blaženu periferiju, u sumnjive četvrti, među popucale kolovoze i trotoare, u sve što nije načinjeno za oko onoga ko samo prolazi, nego za telo onoga ko će tu i ostati, za rezidenta, upravo, a to sam i ja, zar ne, barem do početka meseca jula, pisac-rezident, a ne pisac-turista! Dakle, i ja zaslužujem da se tamo nađem! Ne samo u centru! 

Pa sam ti tako požurio u Puntigam te subote ujutru (pre devet sati) tramvajem broj pet sa Šlozbergplaca. Ispred jednog Cineplexxa (ne, ovaj sigurno ne pušta porniće; u epohi smo u kojoj duplo X znači LUX), stotinak prodavaca je već razvuklo svoje zavežljaje. 

I upravo kako me je Luiza G., organizatorka rezidencije, toplo upozorila: u Puntigamu je bilo Srba. Puno. Jugoslovena, Jugosa, Južnjaka uopšte. Kao na mom rođenom buvljaku (da li bih mogao reći rođenom? mogao bih!) na Zemunu! Obilazio sam stazice pored Cineplexxa u svim pravcima, hoću reći, te bulevare između prostirki, slušajući muziku akcenata koji su uglavnom bili bosanski ili dalmatinski, sa ponekim slovenačkim razvlačenjem. 

Za tebe izdvajam ovu kratku razmenu između prodavca i mušterije koji je sa njegovog zavežljaja dohvatio nekakva klešta:

Jesi našo nešta?  Ja !  Ta ti je odlična, zube da izvadiš!

(T’as trouvé quelque chose ! / Ouais ! / Celles-là, elles sont excellentes même pour t’arracher les dents!)

Gle! Još jedna Marksova sablast u kutiji! Ali vratimo se našim stvarima, hoću reći, pločama. O tom prvom obilasku Puntigama, svačega sam video i čuo, ali nije bilo bogzna čega da se kupi. Bila je jednostavno slaba subota. I vratio bih se praznih i žalosnih ruku da jedan Jugos nije iskrsnuo iz tla sa dve kutije pune ploča. 

Kada sam iz njih iskopao Harvest Nila Janga, među brojnim nemačkim LP-jima (koji su svi glanc!) nisam se, šta misliš, obratio gazdi na srpskom. A ne! Neka me od toga Bog čuva izvan Eks-ju! Postavio sam pitanje koje sam naučio napamet nekoliko meseci pre polaska u Grac: Was kosten die Platten? Šta mi je odgovoreno? Ein Euro. Bez diskusije! Bolje nego u Srbiji! (Na fotki koja sledi, videćeš ploču zajedno sa diskom Pearl Jam iz devedesetih, Vitalogy, albumom koji sam okvalifikovao kao “mlađeg brata Harvest”)

Poređenja radi, dva Plattenladen u Gracu koje sam već obišao pre Puntigama prodavale su polovne ploče za minimum 10 eura. One koje su nudili za 3 ili 5 nisu zaista vredele ništa; među njima sam video jednog Mekartnija i doslednog ga zaobišao. 

Ali u Dux Records u kvartu Lend, preko Mure, našao sam izvanrednu ploču: prvo sovjetsko izdanje ranih singlova Rolling Stones. Naslov? Bilingvalan! Игра с огнем/ Play with fire.

Pokazao sam ploču komšiji iz Gruzije, Zvijadu: samo što se nije rasplakao pred omotom. Dva litra vina kasnije zamolio me je da je sklonim. Mora da ga je podsetila na mladost. Ploča je u SSSR objavljena 1989.

  Ne bih je, što se mene tiče, nikad uzeo da sam već imao Play with fire na nekoj od šest-sedam Rolling Stones ploča koje već imam; Play with fire je, ako mene pitaš, njihova daleko najbolja pesma. U jednoj drugoj prodavnici ploča, aluzivnog imena, Inandout Records, iskopao sam treći album Stranglersa, Black and white, gde se nalazi moja omiljena pesma te grupe, Nice’n’Sleazy.

Znači, deset evra nisu ništa za rezidenta Graca, kad je reč o pločama. A šta je s novim pločama, još u ambalaži? One staju maksimum 20-25 eura. Setio sam se još jednom onog prodavca iz Beograda, Jugovinil, kod koga nove ploče nema ispod 35 eura. Njegova radnja se nalazi u nedavno džentrifikovanoj ex-pivnici pretvorenoj u kafe-kvart u Cetinjskoj ulici, koja je dakle u potpunosti prilagođena džepu te posh omladine, koja može da ih priušti i da si ih nabije na... Instagram. 

(Naravno, gazdu Jugovinila sreo sam više puta na Zemunskom buvljaku, izjutra, pre sedam, kako kupuje ploče za maksimum 1 EUR, da bi ih preprodao za basnoslovne cene, brez poreza!)

Vratimo se u Grac (koji, kao što smo rekli, nije toliko drugde!). Nedelju dana kasnije, 22. juna, u peticu sam ušao ranije, malo smirenije. U tramvaju se nalazio natpis na slovenačkom: Danas velja vsaka vozovnica kot dnevna karta do 24 H. “Danas će svaka karta za prevoz važiti kao dnevna karta, do 24 sata”.

A zbog čega? Jer je tog dana, što ću kasnije saznati, bio održan Prajd.

I to, ispostaviće se, Prajd bez oružane pratnje, što je ipak balkanski začin! No, ovog puta, Puntigam je bio pun ko oko! Jedan Slovenac je prodavao ploče koj vidiš ovde kako listam. Koliko koštaju? Pitam na nemačkom. Zašto nisam progovorio slovenački? Uvek sam želeo, moj dragi Arno, da se šetkam kroz neko mesto na kojem svi govore mojim jezikom ne znajući da ga razumem. Slovenac je pak bio prefinjeniji nego Jugos od pre nedelju dana. 

“Svaka ploča ima svoju cenu!”  “Beatles 1967/1970?”  “20 eura”  “Come Together single?”  “10 euros”  Okej, evo ga još jedan Beatles fan! “Talking Heads, Little creatures?”  “6″.  “Danke”.

Mnogo sam očekivao, dragi moj Arno, u tome je problem. Austrija je ipak Balkancima najbliža kapitalistička zemlja. U osamdesetim godinama, koje cenim koliko i ti, zamišljao sam kako dobar broj Austrijanaca u svojim kolekcijama drži albume i singlove Television, Pixies, Sonic Youth, Dinosaur Jr., Gun Club, Siouxsie and the Banshees, i tako dalje, pa čak i u devedesetim godinama, kada je bolest kompakt diska već zavladala.

Ali izvan fasade Dux Records, na kojoj je reprodukovan motiv sa albuma Goo Sonik Juta, izuzev nekoliko uobičajenih gluposti iz tih godina koje se mogu i u Beogradu naći, ispostavilo se da su naši respektivni buvljaci iz tog ugla sasvim savremeni: njihove ploče takođe potiču većinom iz šezdesetih i sedamdesetih, ima i osamdesetih, ali ono progresivnije krilo koje ti spominjem, sva je prilika, nije se preštampavalo.

Dakle, tog 22. juna, dan nakon letnjeg solsticija, dan nakon šetnje Kleo od pet do sedam u filmu Anjes Varda, zastajem ispred nekoliko kutija sa pločama. Jugoslovenka prodaje. Pitam je na svom niže-nemačkom. Ona mi odgovara dugo i zamršeno, ne uspevam da uhvatim ni reč, Arno, pa ipak klimam pre nego što postavim potpitanje Für eine Stücke? (A po komadu?), na šta mi ona odgovori: Drei euro.

Bacim se na posao i iskopam soundtrack za jedan od najkemp filmova svih vremena, My Fair lady (znam da je možda u poslednje vreme postao hip, ali to je ipak mjuzikl, a meni je, kao što je slučaj sa Kosom, draga samo treklista!) U sebi otpevam Show me! kažem Danke i nastavim da hodam ništa ne uzevši.

I tada sretnem Adu Kobusjevic. (Ako ti dosad nisam rekao ništa o njoj, to je samo zato što sam hteo da je ti sretneš čitajući!) Ada je vizuelna umetnica koja takođe snima filmove i trenutno ima izložbu u pešačkom tunelu ispod Šlozberga, pod nazivom Illusion, zasnovanu na efektima svetlosti i boje. Nekoliko godina je živela u Srbiji; imao sam priliku da vidim njene fotke sa novosadskog buvljaka Najlona. Pokazaću ti u Arlu tu seriju fotki iz 2014. koju je Ada nazvala Fleeting Installation (2014).

Srećem, dakle, Adu koja mi kaže da je nabavila neku odeću. Za koliko? Za 10 centi po komadu! Pazi to! Počne kiša. Odmah otrčim do Jugoslovenke, pitam da li bih My Fair lady mogao da dobijem za 2 evra, a kod Slovenca, da li bih Talking Heads mogao iskamčiti za pet. Kiša se pojača. Moja balkanska cena je smesta prihvaćena. Kad sam stigao kući (odakle? od kuće? uvek sam kod kuće! Why on earth are you there when you're everywhere?) otkrivam da je album Talking Heads objavio Jugoton, najveći proizvođač gramofonskih ploča u Jugoslaviji (Zagreb).  

Ada me onda uvede u unutrašnjost tog famoznog Cineplexxa. I to najpre da bismo se sklonili sa kiše. Prethodne nedelje nije mi ni padalo na pamet da zavirim u tu garažu, ali pokazalo se da je još bogatije nego što sam zamišljao, nego ono što se videlo napolju. To su ta predgrađa, sve je u undergroundu! (u ovom trenutku se na mene zaleteo pas komšinice Kinge i upoznao me!) 

Unutra, psujući što pri sebi nemam dodatni ceger, primećujem da pijem kafu mit zunehmen, po prvi put na buvljaku. Kako to? Pa jednostavno, imaju klupe gde se može sesti, gde se čak može istrpeti kiša. Je li dakle tako jednostavno biti poslužen? Jeste, pa i hodati s kafom, staviti plastičnu čašu svaki put pored kutije pune ploča ili knjiga i potom je pronaći netaknutu. A onda se odmoriti na jednoj od tih klupa čekajući Adu i gledajući jednog zadovoljnog Kineza koji je pribavio ventilator. Probaj!

A onda, ponovo pod Adinim vođstvom, odlazim u specijalnu pekaru koja prodaje samo hleb od juče. Ali nije to bäckerei kao bilo koji, Arno, ovde, u centru grada, u Lendu, u Mariahilferstrasse, pekara je morala da postane concept-store, izlog će ti reći sve!

Dakle, u trenutku kad sam počinjao da ti pišem ovo pismo koje je sada, napokon, pri kraju, bio sam u Sackstrasse, gde je, tačno u 17č40, žuti kombi zastao nasred ulice. Iz njega je izašao službenik sa narandžastom gajbom. Približio se velikom žutom sandučetu preko puta, poturio gajbicu pod njega, i pošto mu je otključao dno, bučno istresao gomilu pisama. 

Ovo pismo će ti doduše stići malo brže nego ta koja je skupljao poštar, ali nadam se da mi nećeš zameriti! Ipak ti pišem iz HEIMATA!!! Pisaću ti uskoro opet, naročito ako iskopam nekog italijanskog pevača ili pisca za tvoje uši. 

P S Što se alkohola tiče... crveno vino, kao što možeš da zamisliš, nije bogzna šta. Bela vina? To je bolje. Kad čovek izbliza pogleda njihova piva, ima razloga za više optimizma nego u Francuskoj. Definitivno sam postao fan Gössera, ipak sam Puntigamer čekao predugo u roštiljskom dimu! Neka čekanja ubiju neke žeđi! Preneću nekioliko limenki krišom preko granice i stući ćemo ih zajedno u avgustu u Arlu. 

Nadam se da te nisam ugnjavio ovim pismom. Ali pazi: ima i fotografija. I nećeš mi valjda zameriti što je pismo otvoreno. Čekajući tvoj odgovor (epski, kao što je uobičajeno), 

Bojan  

[hitnapcsluzba]

A onda sam se morao ručno vratiti 80 godina unazad mjesec po mjesec. #servis #serviszagreb #računala #laptopi #racunala #servisracunala #popravaklaptopa #periferija #popravakračunala #popravakkompjutera #popravakkodkuće #popravakmaticneploce #popravak #zagrebcroatia #zagreb #hitnapcsluzba #hitna #hitnapomoć #zagrebfacts #zagrebcity #zagrebstreet #zagrebphoto #lovezagreb #zagrebgram #zagrebancija #kompjuterskivirus #laptop #desktoppc (na lokaciji Zagreb, Croatia) https://www.instagram.com/p/Bx0dpN9l3cl/?igshid=6ptavaqmy3ln

[znamdaoduzimamdah]

a volela je kišu

i taj miris oblaka

I to sivilo

kad je centar grada tužan i tmuran

a periferija bejbi plava

da mokrih obraza trči ulicama

i smeje se glasno dok me vuče za ruku

i da spava

obožavala je zvuk kiše dok spava

ja bih joj stegao struk i mrsio kosu

mirisao vrat i ljubio

a ona bi samo prošaputala

ti si moja kiša

[perfectlyfreshflower]

Od Novog Sada do Futoga ima oko 14 kilometara i možemo reći da ovo mesto lagano postaje njegova periferija. Što se tiče gradskog prevoza, Futog je postao druga zona i to je jedna od naznaka da se Novi Sad širi. Samim tim kuće u Futogu su u poslednje vreme postale izuzetno interesantne potencijalnim kupcima pa čak i popularne, jer su blizu grada.

Futog je opština za sebe i poseduje skoro sve sadržaje koje ima i Novi Sad. Stanovnici Futoga ako nemaju posebne potrebe, ne moraju odlaziti u Novi Sad. Agenti koji se bave prodajom nekretnina, potencijalnim kupcima iz Novog Sada koji su zainteresovani za kupovinu kuće, rado preporučuju kuće u Futogu.

[ibolits-blog]

iBolit’s mobilo iekārtu un datoru klīnikā Jūs varēsiet:

💉Atgriezt pie dzīvības savu ierīci (telefonu, datoru, konsoli, planšetdatoru, periferijas ierīci u.c.);

🛠Saremontēt atsevišķas defektīvas datora komponentes;

🚀Nomainīt iekš. datora komponentes uz jaudīgākām;

💎Veikt profilaksi ( tīrīšana no putekļiem, sistēmas pārinstalēšana, programmatūras instalēšana, tīrīšana no vīrusiem u.c.);

💿Veikt datu rezerves kopiju/ pārnesi/ datu atgūšanu.

✅Kvalitāte ✅Individuāla pieeja ✅Garantija.

💬Remonta pieteikuma noformēšanai un aptuvenas cenas saņemšanai, ir nepieciešams:

Izvēlēties savas ierīces tipu un ražotāju;

Izvēlēties modeli;

Izvelēties un/vai aprakstīt esošo defektu;

Gaidīt zvanu no iBolit’s.

Remonti tiek pieņemti arī klātienē (Rīga, Dzirnavu iela 73) bez iepriekšējas pierakstīšanās

Vairāk informācijas:

🌐 https://ibolits.lv

📩 Info@ibolits.lv

☎️ +371 2827 2857

📌 Rīga, Dzirnavu iela 73.

[zoranphoto]

BEZ PRIZNANJA KOSOVA, NEMA EU! Ovaj Bugarski eurozastupnik razbjesnio Srbiju, zatvorivši joj europska vrata

U jeku napetosti europske i svjetske diplomacije, ispod radara je prošla vijest kako je prije tjedan dana, Angel Dzhambazki, bugarski eurozastupnikzagrmio kako za Srbiju nema mjesta u Europskoj uniji. “Srbija pravi provokacije s Kosovom, s Bosnom i Hercegovinom. Srbija podržava Rusiju u vrijeme rata u Ukrajini i ne uvodi sankcije. Srbija koja podržava Kremlj i Putina nema mjesto u Europskoj uniji. Shvatite to”, rekao je Dzhambazki. U međuvremenu je Europski parlament usvojio rezoluciju kojom traži sporazum međusobnog priznanja između Kosova i Srbije, čime dakle Srbija ne može ući u Eu dok ne prizna neovisnost Kosova.

Srbija bijesna

S tom rezolucijom, došlo je i do bijesa u srpskim medijima bliskih tamošnjoj vlasti i predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji su krenuli u napad na Bugara, koje je iskoristio za daljnju argumentaciju svojeg mišljenja o srpskoj politici. “U Srbiji su me odlično razumjeli. Toj državi nije mjesto u EU. Srbija je destabilizirajući faktor na Balkanu. Njihov utjecaj preko bivših jugoslavenskih obavještajnih službi, njihovih agenata i mreža, ima za cilj ometanje razvoja regije i nametanje ideje ‘srpskog svijeta’ po ugledu na njihove ruske pokrovitelje”, poručio je Dzhambazki preko Facebooka. Ranije je ovaj eurozastupnik tvrdio kako je Jugoslavija kršila prava nacionalnih manjina, te je ranije prozivao Srbiju za nepoštivanje bugarske nacionalne manjine u Srbiji, čime je posebno istaknuo nedavni napad na novinare Bugarske nacionalne televizije koji su izvještavali o životu Bugara u Bosilegradu. “Podsjećam da su prije samo dva tjedna ekipu BNT-a ( Bugarske nacionalne televizije) u Bosilegradu kamenovali kromanjonci,  radnici rudnika “Bosil metal”, koji su novinare gađali kamenjem. Reakcija srpske države bila je, naravno, nespretna i opet nije riješila pitanje zatrovane vode iz rudnika olova i cinka. Oni ih ne zanimaju, jer tamo žive Bugari, a Zapadna periferija je nezakonito oteta”, napisao je na društvenim mrežama Dzhambazki najavjujući kako će i dalje braniti satv EU kako se Vučića ne može tolerirati.  

Mržnja prema Romima

Uz Bugarsku manjinu, Dzhambazki je zapamćen i po podupiranju hrvatske zajednice u BiH. “Hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini nedostaju jamstva na zastupljenost. Hrvatski interesi u Bosni i Hercegovini nisu zajamčeni, nego su ugroženi i narušeni. Ravnoteža između tri nacionalne zajednice je narušena”, rekao je u govoru EU parlamentu 6. lipnja 2022. godine. Inače je član bugarske nacionalističke stranke VMRO te se također protivio i Istanbulskoj konvenciji za koju je govorio kako će “razoriti kršćansku obitelj”, a neće spriječiti nasilje nad ženama. Zanimljivo, Dzhambazki je unatoč zalaganju za nacionalnu jednakost na Balkanu, 2017. godine bio predmetom internetske peticije za njegovo sankcioniranje u Europskom parlamentu zbog govora mržnje prema Romima. Potpisnici peticije, navodi Balkan Insight, isticali su Dzhambazkijeve sporne izjave na društvenim mrežama o Romima potaknute nasiljem i sukobima Bugara i Roma u Bugarskoj. Bugarski europarlamentarac je poveo nasilje za koje navodi kako su započeli Romi kao razlog njegovih izjava te pozbvao strogo i pošteno kažnjavanje tih zločina, istovremeno pokrenuvši javnu raspravu o povratku smrtne kazne. Dnevno.hr       Read the full article

[mentalnahigijena]

Ukrajinski glavni grad ostaje čvrsto pod kontrolom ukrajinskih vojnih i teritorijalnih odbrambenih snaga, a svi ruski pokušaji da probiju centar grada uspješno su odbijeni. Ali Rusija je proteklih dana započela kontinuirano bombardovanje Kijeva, ciljajući civilne zgrade kao i administrativne centre kako bi nanijela znatnu štetu gradskoj infrastrukturi, kao što je primijećeno u drugim urbanim centrima kao što su drugi grad Harkov i južni lučki grad Mariupolj. U Mariupolju su se u utorak dogodile mučne scene u bolnicama dok su roditelji napustili prijevremeno rođenu djecu koji su pobjegli iz grada dok su medicinski centri i dalje bili na udaru Putinovih snaga. Kirilenko je rekao da je glavna zgrada bolnice dva u morskoj luci teško oštećena granatiranjem, ali medicinsko osoblje nastavlja da liječi pacijente na improvizovanim odjeljenjima postavljenim u podrumu. Pozvao je svijet da odgovori na ova 'gruba kršenja normi i običaja ratovanja, te stravične zločine protiv čovječnosti'. Generalštab ukrajinske vojske kaže da ruske trupe pokušavaju da blokiraju grad sa zapadnih i istočnih periferija grada. 'Postoje značajni gubici', stoji u objavi na Facebooku.   Rusija je najavila uspostavljanje sigurnih koridora kako bi se omogućilo civilima da napuste Ukrajinu, ali čini se da je malo onih koji ih uzimaju. Među onima koji su u utorak bježali iz Mariupolja autobusima koji putuju u Rostovsku oblast u Rusiji uglavnom su bili stariji ljudi. Nepoznato je koliko Ukrajinaca je umjesto toga krenulo upravo ovom rutom. Rute za evakuaciju koje je uspostavila Moskva vodile su uglavnom u Rusiju i njenu saveznicu Bjelorusiju, što je izazvalo oštre kritike Ukrajine i Zapada. A Rusija je i nakon najave koridora nastavila da gađa gradove raketama.   Glavni ukrajinski zvaničnik rekao je da je oko 20.000 ljudi do sada uspjelo da pobjegne iz Mariupolja preko humanitarnog koridora, a 570 od 4.000 vozila koja su napustila grad stiglo je do Zaporožja, dok će ostali provesti noć u raznim gradovima na putu.   Mariupolj je bio pod opsadom ruskih trupa više od 10 dana, suočen s teškim granatiranjem u kojem je poginulo više od 2.300 ljudi, a stanovnici se bore za hranu, vodu, grijanje i lijekove.

[acebytaemin]

hi ana what are your top ten fave songs right now quickly 🎤

hi angel whew ur straight to the point aren’t u well let’s go! 🫡 you get 5 balkan tracks and 5 non balkan tracks bc ive been very balkanic recently & also i made this into a little playlist to make it easier for u to check out as ur reading my commentary (ofc there’s commentary who do you think you’re talking to)

svemir by devito (SOOOOO GOOOOOOD this has been out for a while now but it stays on my on repeat playlist)

nenormalan lik by nikolija ft devito (ANA FT LINOOOOOO no further comments. can go both ways actually which is the beauty of it all also i NEED to see him throw it back to ‘nenormalan nenormalan nenormalan lik’)

monster by jala brat & buba corelli (IM SORRY AS IF ITS MY FAULT ŠTO SAM LEVEL UP ZATO ME I NE VOLE [shakes ass until tmrw] also i can’t wait to have my dragon tattoo so i can sing along in EARNEST and no i won’t explain this bc im actually insane)

rosalia by jala brat & buba corelli (again sorry. like im to blame i was born in balkan and their tracks go so fawking hard to me)

periferija by voyage ft nucci (aka by bangchan ft changbin. Yes everything is always about something else to me and also Yes i’ve already made a post abt this LMAOOO)

did it like i did - remix by swervy (thanks to m @linoguy and the analisten playlist it’s SO good to me.)

du du du (english ver) by tan (i have NO idea who these people are but their song was on one of my playlists on spotify and it went in the likes right away i LOVE the guy who says just enough to sweeten up my morning coffee w this energy -> 🤪. Obsessed w him)

fade by knk (another thank you to the analisten playlist, specifically @ohmuqueen for this one 💞. The way this song sends me to OUTER FUCKING SPACE.)

too sweet by hozier (the bitch (cunt song releasing hozier) is back 💋 also the bass is FAT and i love the lyrics sm)

small reminders by tinashe (throwback but ive been listening to 333 the album so much lately esp this song.. ‘ain’t nobody telling me shit about shit and that’s that’ truly hits such a special spot to me these days 🤭)

PS everyone still very welcome to add to our collab playlist!! here u go if u lost the link 💖

[coolcrvenkapica011]

[hitnapcsluzba]

Danas naišao na to. #servis #serviszagreb #računala #laptopi #racunala #servisracunala #popravaklaptopa #periferija #popravakračunala #popravakkompjutera #popravakkodkuće #popravakmaticneploce #popravak #zagrebcroatia #zagreb #hitnapcsluzba #hitna #hitnapomoć #zagrebfacts #zagrebcity #zagrebstreet #zagrebphoto #lovezagreb #zagrebgram #zagrebancija #kompjuterskivirus #laptop #desktoppc (na lokaciji Zagreb, Croatia) https://www.instagram.com/p/Bx0T3JPFOVD/?igshid=153kuo4836hc1

[emanuelvidovicpaintings]

1951.

Emanuel Vidovic

The Outskirts of Split / Gouache on paper

I Sobborghi di Spalato / Gouache su carta

Splitska periferija / Gvaš na papiru

Dim. 47,5 x 58,8 cm

[stanrad36-blog]

Javno finansijska i kapitalna slika Srbije u komparaciji sa drugim zemljama IMF grupacije Emerging and developing Europe

REZIME POZICIJE SRBIJE U KOMPARACIJI SA 11 EVROPSKIH ZEMALJA U RAZVOJU – po visini stope ukupne spoljne zaduženosti Srbija je samo iza Mađarske, Bugarske i Hrvatske; – po Javnom dugu samo Hrvatska ima veći kumulirani javni dug od Srbije; – višu stopu javne potrošnje od Srbije ima samo Hrvatska; – po nedovoljnosti domaće akumulacije za pokriće domaćih investicija, iza Srbije su samo Albanija, B –…

[balkantimes]

Oholost: Posljednja igra Izraela u Palestini

Nacrti i planovi aneksije Zapadne obale mogu se vidjeti u Galileji.

Bliskoistočni „mirovni plan“ američkog predsjednika Donalda Trumpa je jasniji na originalnom jeziku, hebrejskom. Izraelska verzija je puna priče o anekciji, tanka o miru i slaba o diplomatiji.

A, zahvaljujući desničarskoj politici izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, „mirovni proces“ je pokazao pravo lice – operacija kolonizacije. Ovaj nerealni proces je dugo služio kao krinika za duboko izraelsko ukopavanje na Zapadnoj obali i u Jerusalemu, načinivši civilno i vojno povlačenje nevjerovatnim, a i nezamislivim za većinu Izraelaca.

Pošto je osigurao Trumpovu podršku, Netanyahu će nastaviti sa aneksijom uprkos upozorenjima na međunarodne reakcije, propast dvodržavnog rješenja i eroziju „demokratske jevrejske države“.

Netanyahu će ponovo odbaciti takva upozorenja, oslonivši se na bezuvjetnu američku podršku.

Sa Washingtonom na svojoj strani, Izrael je dugo djelovao sa nekažnjivošću. Njegova aneksija Istočnog Jerusalema i sirijske Golanske visoravni su dokaz toga. Međunarodno trzanje i komešanje se s vremenom umanjilo nakon što je Trumpova administracija priznala ove aneksije.

Izrael se dugo protivio uspostavljanju zaista suverene palestinske države na okupiranim teritorijama. Vladajuća stranka Likud podržava samo ograničenu autonomiju za Palestince ili, u najboljem slučaju, pola države na polovini Zapadne obale.

Bez obzira na aneksiju, Netanyahu veoma dobro zna kako Izrael u stvarnosti nije „demokratska jevrejska država“, pošto četvrtina njenih stanovnika nistu Jevreji i većinom se protive njegovoj cionističkoj pohlepi.

Zapravo, u očima Palestinaca, Izrael nije ni demokratska, ni jevrejska niti normalna država. On je kolonijalna okupacija, država – kasarna koja je uvijek u ratu i koja širi svoje granice i jača dominaciju u Palestini.

Zbog svega ovoga, nije pitanje da li će se već kada će se desiti aneksija.

Kompliciranije pitanje je: kako će se desiti i šta će polučiti?

Od Galileje do Zapadne obale

Kako bi razumijeli šta Izrael želi na Zapadnoj obali, domu 60 posto svih Palestinaca koji žive pod okupacijom, pogledajte situaciju u Galileji gdje živi 60 posto svih palestinskih građana Izraela.

Sličnosti izraelskih politika prema ovim dvjema većinski palestinskim regijama su uznemirujuće jednako kao što su i poučne.

Plan razgraničenja UN-a iz 1947. predvidio je veći dio Galileje za buduću palestinsku državu. Nakon što su Palestinci odbili ovaj smiješni i neprovodivi plan i nakon izbijanja rata, Izrael je okupirao Galileju i nametnuo vojnu upravu na skoro dvije decenije sa tri cilja u vidu.

Prvo, oduzimanje ogromnih dijelova palestinske zemlje, naročito bogate poljoprivredne zemlje koja je pripadala palestinskim izbjeglicama, kako bi se na tom području naselili Jevreji i s vremenom postali većina. Drugo je spriječiti povratak Palestinaca u domove i gradove. I treće, razbiti palestinsku zajednicu kako bi se blokiralo palestinsko nacionalno jedinstvo i spriječilo moguće otcjepljenje.

Plan je uspio.

Nakon izraelskog rata i okupacije 1967. godine, Izrael je izvršio sličnu otimačinu palestinske zemlje kako bi izgradio jevrejska naselja na Zapadnoj obali, uključujući u i okolo Istočnog Jerusalema.

U obje regije, Izrael je uspostavio tri velika jevrejska centra na jugu, središtu i na sjeveru kako bi razbio palestinsko zajedništvo na novookupiranim teritorijama: Nazareth Illit, Karmiel i Ma'alot u Galileji, te Gush Etzion, Ma'aleh Adumim i Ariel na Zapadnoj obali.

Kako bi učvrstio uvećano jevrejsko prisustvo u Galileji, a potom i na okupiranoj Zapadnoj obali, Izrael je povezao jevrejska naselja brzim cestama i finansirao regionalni razvoj mrežama čisto jevrejskih vijeća na štetu palestinskih starosjedilaca.

Novostvoreni sistem aparthejda osnažio je nove rastuće i imućne jevrejske zajednice na štetu strogo kontroliranih palestinskih periferija u svim regijama pod njegovom kontrolom.

Formaliziranje aparthejda

Nakon šet decenija okupacije, Izrael je sada odlučio kako je vrijeme došlo da proširi svoj suverenitet na nezakonita jevrejska naselja i više od trećinu teritorije Zapadne obale.

Netanyahu smatra kako Trumpova administracija nudi jednu-u-životu šansu da ide na sve.

On planira postepenu aneksiju. Mogao bi početi anektiranjem tri glavna naseljenička bloka, nastavivši sa područjima uz rijeku Jordan.

To bi napravilo put za ukupnu i stalnu izraelsku kontrolu nad historijskom Palestinom.

No, Netanyahu neće tu stati.

Sa željom da nadmaši svoju reputaciju, odnosno svoju ostavštinu od korupcije, on sam sebe predstavlja kao modernog „Kralja Izraela“ koji ispunjava teološke fantazije izraelskih i američkih evanđelističkih desničara o punoj izraelskoj kontroli nad Palestinom.

Na taj način, Netanyahu želi skupiti i anektirati veći broj manjih naselja duboko u Zapadnoj obali kao što je Izrael uradio u Galileji, omogućivši Izraelu da sačuva vojsku tu, Palestince suzbijene, a izbjeglicama da spriječi povratak.

U međuvremenu je izraelska Vlada signalizirala kako je spremna dati kompenzaciju Palestincima za gubitak nacionalnih prava novcem i autonomijom – Zaljevskim novcem i autonomijom pod kontrolom Izraela.

Kako bi to postigli, Izrael i SAD forsiraju bogate arapske i evropske države da pomognu u pretvaranju „mira u prosperitet“. Organizirali su konferenciju u Bahreinu samo zbog toga prošle godine.

A mogli bi pokušati sa sličnim regionalnim inicijativama u sedmicama koje dolaze kako bi Palestincima izdali ultimatum: pomirite se sa planom ili se suočite sa posljedicama.

Budućnost izraelske oholosti

Dok se Izrael oslanja na slabe arapske diktatore da se povinuju američkom pritisku, Palestinci dijele želju arapskih masa ka slobodi i oslanjanju se na njihovo kategorično odbijanje Izraela.

Oni se u ogromnoj većini protive planovima Trumpa i Netanyahua kojima se osnažava nezakonita izraelska kontrola njihovih života kojom su nemoćni gosti u svojoj domovini, u potpunosti ovisni o dobroj volji Izraela.

Oni žele da međunarodna zajednica prestane moliti Izrael zbog aneksije i počne ga kažnjavati zbog svih vojnih upada i zločina u Palestini.

No, ako Izrael nastavi sa planom aneksije, Palestinci nemaju izbora već da odustanu od cilja i mini-države na jednoj petini svoje domovine i počnu se boriti za jednaka prava na cijeloj teritoriji domovine, tražeći slobodu od izraelske kontrole i pravdu za decenije otimačine.

Suprotno od nada izraelske desnice, Palestinci neće biti podmićeni ili zastrašeni da se spakuju i odu; oni će ostati istrajni u svojoj domovini. Uostalom, izgleda kako Izraelci zapravo odlaze. Prema podacima izraelske Ambasade u SAD-u, 750.000 do jednog miliona Izraelaca živi u SAD-u. Hiljade se sele ka Evropi i traže državljanstvo EU-a.

Sa jednakom brojem Jevreja i Palestinaca koji žive blizu Sredozemnog mora i rijeke Jordan, političke i fizičke barijere će prije ili kasnije propasti, ali nakon mnogo prolivenih suza i krvi u tom procesu.

Ako Izrael proguta svu Palestinu, pitanje je vremena kada će Izrael postati Palestina.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor

[skala-radio-iz-kotora]

meteo

Vrijeme u Crnoj Gori u četvrtak 11. juna: Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uz uslove za mjestimičnu kišu, ponegdje i pljusak i grmljavinu. Na sjeveru ujutru po kotlinama moguća kratkotrajno magla. Vjetar uglavnom slab do umjeren južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 17, najviša dnevna od 15 do 26 stepeni.

U petak 12. juna: Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Na sjeveru ujutru po kotlinama kratkotrajno magla. Vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 17, najviša dnevna od 17 do 27 stepeni.

Temperatura mora oko 20 stepeni.

UV indeks visok oko 7.

Četvrtak 11. i petak 12. jun: Biometeorološke prilike su uglavnom nepovoljne.

PROGNOZA ZA POMORCE za četvrtak 11. jun:

SINOPTIČKA SITUACIJA: Rasplinuta dolina kao periferija dubokog ciklona iznad Biskajskog zaliva. U prizemlju polje malo sniženog vazdušnog pritiska.

PROGNOZA ZA JUŽNI JADRAN ZA NAREDNA 24 SATA:

Vjetar uglavnom južnih smjerova od 4 do 14 čvorova, tokom noći mjestimično slab sjeverni i sjeveroistočni. More 2 do 3. Vidljivost oko 20 km. Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali mjestimično i kiša ili pljusak sa grmljavinom.

Hidrometeorološki zavod Crne Gore